Zaštićena samostanska riznica

Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture još prije dvije godine započela je obnova dijela samostanskoga kompleksa svetog Lovre u kojem su već uređene prostorije predviđene za galeriju i umjetničku zbirku. Sada predstoji postavljanje rasvjetnih tijela, nabavka i montaža polica i ostale opreme i na kraju restauracija dijela vrijednih umjetnina.
 

Samostanska riznica Sv. Lovre uvrštena je u zaštićena kulturna dobra Hrvatske. Njezinu zbirku čini 466 umjetnina, dok knjižni fond broji 3800 naslova koji datiraju od kraja 15. do prve polovice 20. stoljeća. Uglavnom je riječ o knjigama preminulih franjevaca i onih nabavljenih za školu. Dio građe čini ostavština biskupa Josipa T. Kosirića. Neke knjige su raritetne u hrvatskim, a neke i u svjetskim razmjerima. Riječ je, dakako, o inkunabulama čiji točan broj još nije poznat, a neki stručnjaci spominju brojku 14.
 

Novi prostor samostanske knjižnice sastoji se od dvije prostorije, a kako je samostanski knjižni i arhivski fond jako bogat, to se planira u podrumu urediti prostor u kojem je trenutačno smještena sva građa koja je tu pohranjena zbog opasnosti od ratnog razaranja 1990-ih godina, kazuje nam konzervatorica Angela Bujas. Prije preseljenja sva će se građa, dodaje Bujas, morati očistiti i dezinficirati, a na njoj će se morati i obaviti nužni konzervatorsko-restauratorski popravci. Potom će se odvojiti starija od novije građe, oštećena od one dobro sačuvane, nakon čega slijedi revizija i katalogizacija cjelokupnog fonda.
 

Ovih je dana, nakon restauracije u Hrvatskome restauratorskom zavodu u samostan svetog Lovre vraćen Kodeks biskupa Kosirića iz 15. stoljeća, ističe naša sugovornica.
 

Samostan svetog Lovre odavno je poznat po vrijednoj pinakoteci. Svećenici su kroz minula stoljeća uspjeli očuvati pokretne spomenike iz crkve i samostana, od crkvenih oltara (sedam), skulptura (12), oltarnih pala, slika nastalih u tehnici ulje na platnu, ulja na metalu, temperi na drvu, oleografiji na šperploči...
 

Novi galerijski postav činit će samo manji dio iz fundusa. Već je odabrano dvadesetak slika. Samostansku zbirku čine i brojni vrijedni metalni predmeti - desetak srebrnih kaleža i petnaestak srebrnih, brončanih, mjednih svijećanjaka koji uglavnom potječu od 17. do 19. st. Tu su i srebrne patene, pozlaćeni moćnici, škropionice, ukrasne košuljice za slike. Fratri su sačuvali i 55 zavjetnih darova u obliku pločica od srebra, 25 zavjetnih darova u obliku srebrenih srca, tri zavjetne ogrlice i jednu narukvicu.
  

Zapravo, teško je pobrojati sve vrednote koje su fratri sačuvali kroz stoljeća. Angela Bujas kazuje kako se u ovom kamenom carstvu koje se nalazi na pedesetak metara udaljenosti od Katedrale svetog Jakova, čuvaju i vrijedni drveni predmeti - pacifikali, svijećnjaci, raspela, tron, ormarić s relikvijama. Osim toga, tu su i drvena klecala, vezene zavjese, drvene vratnice, mramorne škropionice, korska sjedala, rezbarene stolice i stolovi, vitrine, komode. Zanimljiva su i dva brončana zvona od kojih je ono veće lijevano 1845. godine u Veneciji u ljevaonici Canzioani e Bazo.Visoko je 115 cm, a promjer mu je 110 cm. Manje zvono također je nastalo u Veneciji godine 1808.g. u ljevaonici Ivana de Bote. Visoko je 68, a promjer mu je 68 cm.
  

Zanimljiva je burna povijest ovog samostana koji je osnovan 1645. godine, kada su se franjevci Bosne Srebrne trajno naselili u Šibeniku. U njemu je 1699. godine osnovan studij filozofije, a 1714. i bogoslovija. Studij i bogoslovija odavno su ugašeni pa je kopnio i život u samostanu. Danas u njemu živi samo svećenik fra Mate Topić, inače bolnički i zatvorski kapelan. Samostan je dio provincije Presvetog otkupitelja.
 

Od prije nekoliko godina u dijelu samostana djeluje prva privatna gimnazija s pravom javnosti u sklopu koje je uređen srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt. Uz južnu stranu samostana nalazi se špilja posvećena Gospi Lurdskoj.

 

Među dvadesetak slika iz pinakoteke Svetoga Lovre najvrjednijom se smatra slika Jurja Čulinovića "Bogorodica s djetetom" iz 15. stoljeća, ističe Angela Bujas. Dio postava bit će slike: "Grad u požaru" nastala krajem 17. stoljeća, "Sveta obitelj" iz 18. st., portret cara Napoleona I. iz 19. st., "Sveti Josip s ljiljanom" iz 18. st., portret generalnog providura L. Foscola iz 17. st., "Braća prodaju Josipa", takodjer iz istog stoljeća, pala "Polaganje u grob" s konca 16. st. autora Domenica Tintoretta, pala "Bogorodica, sveti Lovre i sv. Margareta" s konca 16. st., "Sveti Franjo Paulski", "Martirij svetog Stjepana", "Ecce homo", sve iz 17. stoljeća. Uglavnom je riječ o slikama izrađenima u tehnici ulja na platnu.
   

JADRANKA KLISOVIĆ
  

VJESNIK, 18.02.2010.