Započinje nova arheološka kampanja na lokalitetu Asseria
NOVA PRIČA NA OSTACIMA "HRVATSKE MIKENE"
U razgovoru s Marinom Ćurkovićem, ravnateljem Zavičajnog muzeja Benkovac saznajemo da su na području Zadarske županije brojni arheološki lokaliteti, a među njima je svakako jedan koji pobuđuje posebnu pozornost. Liburnosko-rimsko gradinsko naselje Aserija (Asseria) koje se nalazilo u središtu južno liburnskoga prostora, a na razmeđu današnjih Ravnih kotara i Bukovice, šest kilometara istočno od Benkovca, odnosno oko jedan kilometar južno od današnjega sela Podgrađe. Iščitavajući literaturu dolazimo do saznanja da Asseriju spominju mnogi antički pisci. Plinije Stariji u svojem djelu "Prirodoznanstvo" za članove aserijatske zajednice kaže da su uživali imunitet, tj. da su bili oslobođeni od plaćanja tributa, tj. poreza (immumes). Aseriju spominju Ptolomej u Geografiji (kao Asesia) i Anonim Ravenjanin u Kozmografiji (kao Seriem), a ucrtana je i na Peutingerovu zemljovidu (kao Aserie). Iako nenastanjena i u ruševinama Aserija je ponovno pobudila zanimanja putopisaca i istraživača. Tako je potkraj 19. i početkom 20. st. Austrijski arheološki institut započeo prva sustavna arheološka istraživanja. Od tada do 1998. godine lokalitet nije arheološki istraživan. Unatoč tome, Asseria je, kao i širi prostor koji su nastavali Aserijati, dala mnogobrojne ostatke materijalne i duhovne kulture antike (liburnske nadgrobne spomenike aserijatske skupine - cipuse, mnoga epigrafska svjedočanstva, zbirku antičkog stakla, raznovrsne keramičke primjerke - uljanice, vrčeve, plitice i dr.). Sustavna arheološka istraživanja koja su na Aseriji započela 1998. godine revizijom iskapanja Austrijskog arheološkog instituta dala su velik broj posve novih spoznaja o prvim materijalnim dokazima prebivanja ljudi u liburnskoj Aseriji. Liburnski ukopi na tome mjestu potvrđuju postojanje naselja već od 5. st. prije Krista. Istraživanja su omogućila saznanja o gradskim zidinama visine i do sedam me-tara, debljine 3,20 m i gradskim vratima (sedam gradskih ulaza), o nadgrobnim spomenicima i stanovništvu grada, o kasno antičkim ukopima i zgradama.
-I ove godine započeli smo s arheološkom kampanjom, trinaestu godinu za redom na lokalitetu liburnsko-rimskog naselja Asseria. Ovu godinu arheološka se istraživanja vrše na južnom potezu bedema i obuhvaćaju restauratorsko-konzervatorske zahvate. Na sjevernom potezu bedema nastavljeno je s istraživanjima prostora prema četvrtoj kasnorepublikanskoj kuli (sredina 1. st. pr. Krista). Upravo na tom sektoru imali smo iznenađujuća otkrića prapovijesnog bedema koji je na nekim mjestima sačuvan i do dva metra visine. U urbanom tkivu grada vrši se zaštita antičke cisterne i konzervacija i restauracija do sada otkrivenih dijelova antičke urbane arhitekture. Istraživanja vrši Muzej antičkog stakla u Zadru, a suradnici su Zavičajni muzej Benkovac i Arheološki muzej u Zadru. Projekt istraživanja Asserije financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i naravno, kao uvijek do sada, financijsku pomoć pruža i Grad Benkovac. Ujedno, istraživanja i teme benkovačkog prostora odnosno Ravnih kolara i Bukovice prati i redovno tiskani časopis Asseria koji izlazi već sedmu godinu za redom. Kontinuitet tiskanja Aserije se nastavlja budući da je osmi broj u pripremi. U kampanju su uključena 24 člana ekipe, tako da uz arheologe na terenu sudjeluju i studenti, apsolventi arheologije, domuntaristi i fizički radnici. Istraživanja će se vršiti do kraja listopada. U pripremi je i uređenje arheološkog parka koji podrazumijeva recepciju, suvenirnicu, lapidarij, caffe bar, prostor za predavanja i druge sadržaje, a bio bi smješten na zapadnom dijelu od Asserije. Prolazeći ostacima liburnsko-rimskog naselja Aserije putnik namjernik mora zastati pred ostacima davne prošlosti koju je prekrila trava, korov i drač. Strpljivim i iscrpnim iskapanjima sa svakim novim danom arheolozi dolaze do novih spoznaja i novih arheoloških otkrića, jer na ostacima "hrvatske Mikene" izranja jedna nova priča, jedna nova stranica povijesti benkovačkog kraja koja će se prezentirati domaćoj, ali i svjetskoj javnosti, budući da je Asseriju ovo ljeto posjetilo nekoliko tisuća turista, kazao je dr. sc. Ivo Fadić.