U Crkvarima pronađen novac iz 13. stoljeća

Istraživački radovi oko crkve (kapele) sv. Lovre u Crkvarima počeli su prije nekoliko dana, a arheolozi već raspolažu prvim nalazima: novčićima koji datiraju iz 13., odnosno 14. stoljeća.
   

Istraživanja je zagrebački Institut za arheologiju počeo prije sedam godina, a na temelju vlastitih nalaza i nalaza prethodnika, Konzervatorskog odjela iz Osijeka, došlo se do novih spoznaja o povijesno bogatom lokalitetu u Crkvarima, koje potvrđuje da crkva, iako u 17. st. dijelom barokizirana, u osnovi (sa svojim kontraforima oko apside) pokazuje kasnogotički stil (15. st.). Ove godine, prema riječima voditeljice, dr. Tatjana Tkalčec, istraživanja se provode uz južni zid crkve, a područje na sjevernoj i zapadnoj strani već je istraženo.
  

Iskapanjima tik uz sadašnju crkvu otkriveni su i određeni grobovi datirani od 17. st. (u “najmlađem” sloju ukapanja), preko onih iz 15., 14. i 13. st. pa sve do vremena o kojem nema saznanja da je na lokalitetu u Crkvarima bila crkva, već je pretpostavka da je to bilo groblje tzv. bjelobrdske kulture (11. st.). O tom svjedoče i grobni nalazi, posebice brončani i srebrni nakit, te ostaci tkanine, a nalazi iz grobnih zasipa s ulomcima keramike potvrđuju da je na području današnjeg naselja Jošave bilo još i starije naselje.
 

Sva dosadašnja istraživanja, kaže dr. Tkalčec, sustavna su, znanstvena i zaštitna. U postojećoj kasnogotičkoj crkvi sv. Lovre omogućit će podizanje iznad podne površine otkrivenih temelja i ostataka prethodnih crkvica na istoj lokaciji, što će i znanstveno opravdati toponim naselja Crkvari.
  

U obnovu crkve, započetu 1997., i istraživačke radove u samoj crkvi i oko nje započete tri godine poslije, do sada je uloženo milijun i 865.000 kuna. Oko 85 posto novca dalo je Ministarstvo kulture, a ostatak Grad Orahovica. Za ovogodišnje radove Ministarstvo je osiguralo dodatnih 150.000 kuna: sedamdeset tisuća za nastavak arheoloških istraživanja, a 80.000 za konzervatorske radove na glavnom oltaru, koje je prije dvije godine započela restauratorica Nives Maksimović.
 

Prije dvije su godine otkrili da se ispod postojeće crkve iz druge polovine 15. st. nalazila još jedna starija, u ranogotičkom stilu. I ona je u prvoj fazi gradnje najvjerojatnije bila jednobrodna, dvoranska crkva, koja je poslije (u 14. ili početkom 15. st.) dobila još dva broda. Ostatci te trobrodne crkve nalaze se ispod današnje kapelice i pokazuju da je ranogotička crkva bila dužine oko 15 metara i protezala se zapadnije. Područje stare crkve istraženo je potpuno prošle godine, kada je potvrđeno i postojanje zvonika te prozora profiliranih u gotičkom stilu.
 

MARIJA BAČMAGA
 

GLAS SLAVONIJE, 06.09.2010