INTERVJU Jasna Popović: Trogir ima potencijal biti u međunarodnom vrhu kada se govori o zaštiti i obnovi baštine

Jasna Popović na čelu je konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Trogiru od srpnja 2018. godine. Rukovodeća konzervatorska pozicija u gradu čija je cijela stara jezgra pod UNESCO-vom zaštitom posebno je delikatna i zahtjevna, počevši od prezervacije i obnove baštine do uspostave suživota brojnih djelatnosti i života u jezgri. Pročelnica Popović uključena je u sve gradske projekte koji se tiču jezgre i užeg pojasa oko jezgre. Sudjelovala je, među ostalim, i u kreiranju natječajnog zadatka za arhitektonsko-urbanističko rješenje obuhvata Soline - tržnica, te će biti dio žirija koji će uskoro odabrati najbolji rad.

- Ovo je najzahtjevniji natječaj do sada. Radi se o prostorno velikom obuhvatu unutar kojeg se nalaze čak četiri manje cjeline koje urbanistički gledano moraju biti povezane u koherentni krajolik, a istovremeno ispuniti pojedinačne specifične funkcije. Za konzervatore je najvažnije da promjene u tom prostoru ne degradiraju naslijeđene kulturno-povijesne vrijednosti, pa nam je u tom smislu prioritet rehabilitacija šume na Solinama i očuvanje tržnice uz modernizaciju koja neće biti provedena na štetu svjetskog dobra - rekla je uvodno u razgovoru za Trogirske foje.

Jedan dio natječaja tiče se i hotelskog objekta koji se upravo na toj lokaciji - postojećem T1 parkingu - spominje kao mogućnost već 20-ak godina, a koji je pobudio velik interes javnosti.

- Iz konzervatorske perspektive, uz ispunjavanje uvjeta prethodnih arheoloških istraživanja i prihvaćanje oblikovnih ograničenja, nema prepreka za takav zahvat. Neizvjesna je uspješnost arhitektonskog rješenja, na što možemo utjecati samo minimalno, jer je kvaliteta u domeni kapaciteta projektanta. Treba naglasiti da se radi o anketnom dijelu natječaja. To znači da Grad kroz stručnu i demokratsku proceduru zapravo preispituje opravdanost zahvata takve namjene na ovom mjestu bez obveze da se hotel u konačnici izvede. Stoga bismo se trebali veseliti što većem broju natječajnih radova. Tek ćemo tada, po prvi puta otkad se o hotelu priča, imati otvorenu i sadržajnu raspravu, uz doprinos arhitektonske struke promišljanjima budućeg razvoja grada. Time je gradska uprava podigla standard prostornog planiranja što je već samo po sebi značajan rezultat.

Trogir se u posljednjih nekoliko godina pozicionirao kao centralno mjesto u Hrvatskoj, a i šire kada se govori o obnovi i zaštiti baštine. Priručnici za reagiranje u slučaju požara u jezgri, metode spašavanja umjetnina, stručni skupovi..., sve se to kreira u Trogiru.

- Polako mijenjamo način na koji građani doživljavaju konzervatorsku službu. Stručni kolegij Odjela je interdisciplinarno savjetodavno tijelo, ali i pristupačan građanski servis. Pozicioniranje Trogira na svjetsku mapu povijesnih gradova u kojima je živa međuresorna suradnja u području zaštite spomenika, gdje se provode eksperimentalni zahvati, uspostavlja suvremena metodologija rada i uključuje zajednica građana, dio je naše dugoročne strategije koja za cilj ima očuvanje života u jezgri. Trogir ima potencijal biti u vrhu i mi na tome sustavno radimo, što su pokazala čak dva međunarodna stručna skupa na temu zaštite spomenika održana kod nas u zadnjih godinu dana. To nije uspjelo ni većim gradovima, a ne bi ni nama bez dobre suradnje sa svim gradskim odjelima i ustanovama. 

Crkva sv. Sebastijana trenutno se obnavlja, a građani s nestrpljenjem očekuju prve informacije o obnovi Kule Kamerlengo. 

- Za obnovu Kamerlenga je Grad europskim sredstvima financirao projektnu dokumentaciju koju smo odobrili, ali ukupni trošak radova premašuje čak i nacionalne mogućnosti financiranja. Najbliži dobar primjer nalazimo u Šibeniku, čiji je uspjeh rezultat više od jednog desetljeća sustavnog rada menadžmenta javne ustanove koja kontinuirano potiče sinergiju zaštite spomenika i živog stvaralaštva uzimajući pritom u obzir ekonomsku održivost. Dok čekamo da se otvori mogućnost financiranja takvog opsežnog višegodišnjeg programa, zajednički radimo na pripremi drugih projekata koje će u 2024. sufinancirati Grad Trogir i Ministarstvo kulture i medija. Ta faza pripreme ključna je za uspješnu obnovu, a ponekad je zahtjevnija i dulja od samih radova.

Konzervatorski odjel MKIM u Trogiru jedna je od prvih adresa na koju svaki investitor u jezgri, ugostitelj ili trgovac mora pokucati prilikom bilo kakve preinake objekata. Kakva je suradnja s njima?

- Ne bih izdvajala niti jednu djelatnost kao posebnu u smislu zahtjeva za promjenom na autentičnom fenomenu koji čuvamo. Gotovo svaki investitor na zaštićenoj nekretnini ima neku zamisao koja, bez suradnje sa službom, u pravilu dovede do materijalne štete, a samim time i umanjivanja njene kulturno-povijesne, ali naravno i tržišne vrijednosti. U tome leži ironija bespravnih zahvata. Ugostiteljstvo samo ima veću vidljivost u prostoru, posebno ugostiteljske terase, reklame i slično. U određenoj mjeri trogirski se ugostitelji trude ići u korak s vremenom i otvoreni su za sugestije o tome na koji način najbolje prezentirati usluge u povijesnom okruženju, no to je proces koji ide polako.

Sudjelovali ste i u smjernicama za ujednačavanje signalizacije u skladu s brendingom. Kako će to izgledati?

- Projekt signalizacije usklađen sa strategijom brendiranja je u pripremi i očekujemo da će njegova implementacija značajno unaprijediti sliku grada. To je dokument kojim se propisuju mjere smanjivanja vizualnog zagađenja (uklanjanje elemenata stranih okolišu koji degradiraju njegovu estetiku), uspostavlja sustav smjerokaza, uličnih tabli i reklama u okviru jedinstvenog dizajna i interpretiraju najznačajniji spomenici u jezgri. U tu je svrhu izrađena nova zračna snimka, pripremljeni su i prijedlozi izmjena i dopuna Odluke o komunalnom redu, uz to i novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji će ovo pitanje dodatno pravno regulirati. Iako građani vizualno zagađenje percipiraju kao najveći problem jezgre, moram naglasiti da je on samo najvidljiviji, reverzibilan i u postupku rješavanja. Prave prijetnje trogirskoj baštini su klimatske promjene i podizanje razine mora, što je zapravo globalni problem za koji struka još nije našla adekvatna rješenja.

Kako se sve unaprijedio rad odjela posljednjih godina, koje su vam želje za budućnost, što biste željeli vidjeti u Trogiru?

- U posljednjih nekoliko godina ulažemo veći napor u aktivnosti prezentacije i promocije baštine. Primjerice, prošlog proljeća otvoren je prošireni postav Zbirke sakralne umjetnosti u Trogiru, što smo zajedno sa Župom sv. Lovre pripremali gotovo više od godinu dana. Po prvi su puta prezentirani najvrjedniji primjeri crkvenoga ruha, dakle, povijesnog tekstila od kojih je najstariji izloženi predmet datiran u 14. stoljeće, a Trogir je dobio još jedan reprezentativan izložbeni prostor. Uz redovan posao na zaštiti i očuvanju te ovakve velike projekte, nastojimo se što češće uključivati u programe škola i vrtića kojima mlađe uzraste senzibiliziramo za baštinu. Intenzivirali smo i međunarodnu suradnju, pri čemu smo posvećeni traženju rješenja za nove prijetnje baštini koje proizlaze iz socio-ekonomskih i klimatskih promjena. Među tim prijetnjama izuzetno je ozbiljno pitanje podizanja razine mora stoga ćemo ove godine, ponovno u suradnji s Međunarodnim centrom za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine – ICCROM-om, u Trogiru otvoriti i tu temu. I to je ono što želimo za povijesnu jezgru iz perspektive službe – želimo da postane kreativno mjesto susreta domaćih i stranih stručnjaka iz područja zaštite baštine, znanosti, arhitekture, građevinarstva i restauracije, koji će u Trogir doći po nova znanja, a ujedno za sobom ostaviti održiva rješenja za suvremene izazove.