Na 14. međunarodnom festivalu čipke Lepoglava ugostila sav čipkarski svijet

- Lepoglavsko čipkarstvo ovdašnje žene njeguju od 1399. godine kada su čipku u Lepoglavu donijeli pavlini. Zahvaljujući generacijama žena koje su umijeće i tajne njezine izrade kroz povijest prenosile s koljena na koljeno, ali i novčanim poticajima za naobrazbu žena u školi čipke i rano učenje izrade „špica“, čipka je postala sinonim lepoglavskog kulturnog identiteta – naglasio je gradonačelnik Marijan Škvarić u četvrtak 16. rujna na svečanosti otvaranja 14. Međunarodnog festivala čipke.

Brojni uglednici iz političkog i kulturnog života tom su prilikom lepoglavskim, paškim i hvarskim čipkaricama čestitali na uvrštenju njihova umijeća na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine, naglasivši da su u svijetu takva priznanja rijetka. Među njima bila je i izaslanica ministra kulture Blanda Matica.

- Nakon duge procedure vezane uz kandidiranje bilo mi je neizmjerno drago kada sam na pozivnici vidjela da se festival održava pod pokroviteljstvom UNESCO-ova Ureda za Hrvatsku i da nosi logo njegova središnjeg ureda u Parizu – rekla je Blanda Matica.

- Uvrštavanje čipke na UN-ovu listu velika je stvar, to više što su takva priznanja u svijetu vrlo rijetka. Nematerijalna baština je specifična, trebaju njegovati iz generacije u generaciju, a ovdje je ta njega trajala 600 godina – poručio je, uz čestitke, predsjednik HNSa Radimir Čačić.

Otvarajući festival varaždinski župan Predrag Štromar, izaslanik pokrovitelja, predsjednika Republike dr. Ive Josipovića, izrazio je nadu da će to priznanje biti poticaj razvitku čipkarstva kao gospodarskog potencijala toga kraja.

Među brojnim uglednicima koji su došli na otvaranje Festivala čipke bila je i Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o ulasku Hrvatske u EU, saborski zastupnik Zlatko Koračević, izaslanica ministra turizma Manda Horvat, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Branko Peran, varaždinski dožupani Blanka Glavica-Ječmenica i Milan Pavleković, predsjednica Skupštine Varaždinske županije Dubravka Biberdžić, varaždinski biskup msgr. Josip Mrzljak, brigadni general Zdravko Jakop, načelnici i gradonačelnici susjednih i gostujućih gradova i općina i mnogi drugi. Festival je otvoren podizanjem festivalske zastave i raskošnim vatrometom, a program na otvaranju izveli su Limena glazba, Puhački ansambl i Tamburaški orkestar Biseri iz Kamenice. Ugledne goste dočekali su članovi Ivanečke rudarske čete.

Brojne izložbe nacionalnih povijesnih čipki, čija je raskoš, luksuz i skupoća znalce ostavila bez daha, pokazale su da je festival povezao europske kulture s čipkarskom tradicijom. Dok su za većinu posjetitelja hit bile španjolske čipke iz Muzeja Castille i Leona u Valladolidu i Tordesillasu, koji su nastupili s bogatom zbirkom ženskih čipkanih obrednih pokrivala za glavu (mantilla), poznavatelje je oduševila flandrijska čipka, izrađena tehnikama 19. stoljeća. Lepoglava je, dakako, svojim baroknim čipkama velikih dimenzija i ove godine dominirala festivalom, a u promidžbi domaćih čipki prednjačili su i Muzej za umjetnost i obrt te Etnografski muzej iz Zagreba. Raskošne paške, hvarske, svetomarske, sikirevačke i ozaljske čipke, ali i slovenske čipke iz Idrije i Žirija, mađarske halaszi čipke te neobične estonske rukotvorine pokazale su važnost čipke kao dijela europske kulturne baštine i poveznice europskih kultura. Najveću pažnju ženskog dijela publike privukla je čipkana haljina, luksuzan proizvod zagrebačkog modnog dizajnera Borisa Pavlina.

Uz izložbe čipki posjetiteljima u četiri festivalska dana bio je ponuđen bogat popratni program. Mogli su razgledati ponudu Sajma rukotvorstva, a Udruga Lepoglavski pušlek prikazala im je svakodnevicu tradicijske obitelji i narodne nošnje. Prof. Marija Mirković, ponajbolji poznavatelj Rangerova slikarskog opusa, u povodu 310. obljetnice najpoznatijeg freskoslikara – pavlina predavala je o njegovoj slikarskoj ostavštini. Održana su i predavanja o estonskim i belgijskim čipkama, a hit je bila Bednjanska svadba što ju je u sklopu festivalskog programa nakon niza godina izveo KUD „Franjo Sert“ iz Bednje. Nastupili su i Puhački ansambl Pavlini iz Lepoglave, klapa Sol iz Paga, Ansambl Flores te Nano Prša uz pratnju glazbenog sastava Enigma. Poseban program priredila su djeca iz lepoglavskih osnovnih škola i Dječjeg vrtića, a nastupio je 1. orkestar gitara Osnovne glazbene škole Ladislav Šaban iz Ivanca.

 

Festival je zatvoren bogatim programom u nedjelju 19. rujna. Iako su njegov ugođaj dobrim dijelom pokvarili kiša i prohladno vrijeme, organizatori su uspjeli odraditi sve stručne skupove, predavanja i radionice pa se nakon četiri dana svoga trajanja festival svakako potvrdio kao mjesto prožimanja europskih čipkarskih kultura.

Na temelju onoga što se moglo vidjeti u Lepoglavi čini se da su upravo hrvatske čipke, a među njima ponajviše lepoglavska i paška, najdalje otišle u nastojanju da nađu svoje mjesto u elitnoj modnoj industriji, pa čak da se afirmiraju i kao inspiracija umjetnicima za izradu instalacija od čipke. Dobar je to put prema komercijalizaciji čipke, stvaranju njezina tržišta i nastojanju da se stoljećima njegovana tradicija pretvori u djelatnost od koje će čipkarice pristojno moći živjeti.

Čipkarski festival Lepoglava je iskoristila i za prikaz i promidžbu svojih drugih turističkih i gospodarskih potencijala.  Mnogi od njih mogli su se vidjeti u nedjelju, zadnjeg festivalskog dana, na Sajmu tradicijskog rukotvorstva i starih zanata. Četrnaesti festival završen je velikim mimohodom svih njegovih sudionika ulicama Lepoglave. Čipkaricama iz Španjolske, Mađarske, Slovenije, Estonije, Belgije i cijele Hrvatske u mimohodu su se pridružili i Limena glazba, mažoretkinje, prerušeni „pavlini“, te KUD-ovi iz Lepoglave, Golubovca, Veržeja, Pečuha, Nedelišća, Kamenice i Bednje. U programu su sudjelovali i sastavi Lepoglavski kaj i El Combo. Najslađi na kraju ipak je bio poznati gradonačelnikov gulaš, kojim je, već tradicionalno, sve posjetitelje počastio gradonačelnik Marijan Škvarić.

LJ. RISEK
   

 

VARAŽDINSKE VIJESTI, 05.10.2010.