HDLU: Nagrada za životno djelo Nevenki Arbanas Dujmović

28.01.2025.

Zadnja izmjena 20:15

Autor: Danijela Novak/I.Z./Dnevnik/HRT

Hrvatska akademska grafičarka Nevenka Arbanas Dujmović primila je u Meštrovićevom paviljonu Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), koje je dodijelilo i godišnje nagrade za postignuća u likovnoj umjetnosti 2024.

Nagrade su dodijeljene u Domu HDLU-a, Meštrovićevom paviljonu, koji uskoro kreće u obnovu.

Umjetnička karijera Nevenke Arbanas Dujmović (Batina, 1950.), koja obuhvaća više desetljeća predanog rada, svjedoči o dosljednosti, inovativnosti i izuzetnoj umjetničkoj osjetljivosti, kao i o dubokoj predanosti stvaranju, istaknuto je u obrazloženju.

Sudjelovala je na više od 200 skupnih i 60 samostalnih izložbi, objavila niz grafičkih mapa i bibliografskih knjiga, a Nagradu "Vladimir Nazor za životno djelo dobila je 2018. Osim u umjetnosti naglašen je umjetničin izvanredan doprinos u pedagoškom radu i humanitarnim projektima.

Njezina radna etika i nesebična posvećenost umjetnosti služe kao trajna inspiracija i model izvrsnosti za sadašnje i buduće generacije, rečeno je na svečanosti.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je uručujući dobitnicima nagrade koje HDLU dodjeljuje po 25. put, kako su one osobito važne zato što njima 'kolege prepoznaju doprinose svojih kolega'.

Podsjetila je na natječaj koje je Ministarstvo kulture pokrenulo u suradnji s HDLU-om, za izravne potpore samostalnim umjetnicima, čime se vizualne umjetnike koji, uz plesne, najteže dolaze do adekvatnih honorara, izravno pomaže kroz sustav potpore.

Ocijenila je da je taj sustav potpora kroz nekoliko godina dao kvalitetne rezultate.

Najbolje izložbe imali Dubravka Lošić i Ivan Fijolić


Najboljim izložbama u 2024. proglašene su "Punćela" akademske slikarice Dubravke Lošić u Galeriji umjetnina Split te "Army of no Good" akademskog kipara Ivana Fijolića u zagrebačkoj Galeriji Bačva Doma HDLU.

Izložba "Punćela", obuhvaća jednu od linija autoričinog bogatog opusa, koja u sebi u potpunosti ostvaruje postmodernistički estetski program zasnovan na individualnoj slobodi, snazi i umijeću procesuiranja, objedinjavanja i reinterpretacije evolucije tradicionalnih likovnih disciplina kroz integraciju avangardnog i neoavangardnog nasljeđa, navodi se u obrazloženju.

Izložba Ivana Fijolića opisana je "živopisna preslika svih onih trilema koje su autora pratile tijekom njegovog kiparskog odrastanja i koje će ga sigurno kao jeka dohvaćati u budućnosti".

Nagrade za mlade umjetnike dobili su akademska slikarica-grafičarka Lora Elezović i akademski slikar John Juraj Miličić.

Za Elezović je rečeno kako su njezine instalacije i drugi radovi privukli pažnju javnosti na brojnim skupnim i samostalnim izložbama, a posebno se ističu zbog emocionalnog i intelektualnog naboja, kao i zbog inovativne upotrebe materijala i prostora te zato što potiču dijalog i refleksiju.

Miličićevo slikarstvo, obrazloženo je, naizgled prikazuje dalmatinski pejzaž, ali zapravo istražuje fenomen putovanja i memorijsko bilježenje prizora, dok ga njegova fascinacija prostorom, vremenom i krajolikom pozicionira kao jednog od najinovativnijih suvremenih hrvatskih umjetnika. 

Ireni Kraševac Nagrada za poseban doprinos likovnoj umjetnosti


Nagrada za poseban doprinos likovnoj umjetnosti pripala je Ireni Kraševac, povjesničarki umjetnosti koja je "svojom stručnošću, predanošću i vizionarskim pristupom značajno doprinijela promociji i očuvanju hrvatske likovne umjetnosti", među ostalim za rad na monografiji uz 150. obljetnicu HDLU-a i na konzervatorskom elaboratu obnove Meštrovićevog paviljona.

U Odboru za dodjelu Godišnjih nagrada bili su Grgur Akrap, Ivana Fischer, Mia Maraković, Zlatan Vrkljan i Fedor Vučemilović.

Proglašen početak obnove Meštrovićevog paviljona


Svečanom dodjelom nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika proglašen je početak obnove Meštrovićevog paviljona koji se zatvara u srijedu, no HDLU će nastaviti svoje izložbene programe u suradnji s partnerima, pod nazivom "Meštrovićev paviljon u gostovanju".

HDLU je za obnovu ugovorio ukupno 20,6 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost NPOO Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

- Ovo je jedan od dvadesetak muzeja u Zagrebu koje obnavlja Vlada i Ministarstvo kulture, a radi se o remek-djelu hrvatske moderne arhitekture i vrlo zahtjevnom projektu obnove. Nadamo se da će ovaj prostor nakon završetka pružati puno bolje i kvalitetnije uvjete za izlaganje, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Najavila je da će sve te zgrade do sredine iduće godine biti obnovljene, a veliki broj će ih dobiti završene stalne postave.

- Na kraju strašne krize koja nas je sve zadesila ostavit ćemo glavni grad Hrvatske i šire sa suvremenim prostorima koji će pružati najsuvremenije standarde i uvjete za izlaganje i pohranu muzejskih predmeta, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.

- Meštrovićev paviljon zadnji je izložbeno-galerijski prostor koji započinje poslijepotresnu obnovu, do koje je doveo bremenit i složen put, dodala je.

- S jedne strane morali smo riješiti imovinsko-pravna pitanja, a nakon toga i svladati vrlo zahtjevan proces izrade projekte dokumentacije, rekla je ministrica kulture i medija.

Vraćanja izvornog stanja Meštovićevog paviljona, uz unaprjeđenja


Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak rekao je da je večerašnja svečanost dodjele nagrada HDLU-a završetak djelovanja Meštrovićevog paviljona u ovom obliku.

- Od srijede se sve zatvara i ostaje samo izvođač koji će za oko godinu i pol napraviti obnovu nakon koje će Meštrovićev paviljon zasjati novim sjajem, dodao je.

- Vjerujem da ćemo se svi iznenaditi kako će sve ovo izgledati nakon obnove, bit će to novi podstrek likovnoj sceni kao i prostor za komunikaciju i dostojne prezentacije naše umjetnosti na razini Europske unije i svijeta, kazao je Buntak.

Kroz obnovu, a s idejom "vraćanja izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas, zgrada Meštovićevog paviljona će se statički ojačati, napravit će se i rekonstrukcija centralne kupole te kupolastog svoda galerije Prsten.

Predviđeno je i uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja, osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, uspostavljanje rezidencijalnog prostora za gostujuće umjetnike, otvaranje nove multimedijske black box galerije, otvaranje dva originalna ulaza u Paviljon, zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i pročišćenje Paviljona i galerija od suvišnih prostornih elemenata.

Obnovu će provesti izvođač radova Spegra d.o.o., projekt cjelovite obnove potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.), a konstrukcijske Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), temeljem smjernica konzervatorske studije Instituta za povijest umjetnosti. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!