Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture, koje zastupa ministrica dr. sc. Andrea Zlatar Violić, objavljuje

JAVNI POZIV

Za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Sajmu knjiga u Bologni 2015. – Hrvatska zemlja gost 2015. koji će osmisliti koncepciju i program nastupa, izvršiti izbor zastupljenih pisaca i ilustratora i organizirati provedbu nastupa.

Uvod
Hrvatski nakladnici i ilustratori nastupaju na Sajmu knjiga u Bologni od 2006. godine. Ministarstvo kulture i Sajam knjiga u Bologni sklopili su memorandum o nastupu Hrvatske kao zemlje gosta na Sajmu 2015. godine. Obvezni dio nastupa zemlje gosta uključuje postavljanje izložbe ilustracija (na prostoru do 300 m2), izradu kataloga, osmišljavanje izgleda nacionalnog štanda i organizaciju programa u sajamskim prostorima. Neobvezni dio nastupa zemlje gosta uključuje organizaciju programa u izvansajamskim prostorima.

Osnovni uvjeti kandidature
Kandidaturu za povjerenika mogu istaknuti sve fizičke i pravne osobe s prethodnim iskustvom u organizaciji predstavljanja hrvatske književne i knjižne produkcije u inozemstvu, odnosno organizaciji drugih sličnih međunarodnih projekata.
Kandidatura treba sadržavati prijedlog teme i koncepcije nastupa, osnovnu ideju postava izložbe ilustracija, prijedlog izgleda nacionalnog štanda, prijedlog zastupljenih pisaca i ilustratora, okvirnu koncepciju programa u sajamskim i izvansajamskim prostorima, kao i okvirni financijski plan za realizaciju predložene autorske koncepcije.
Također, nužno je objasniti i povezanost prijedloga s dugoročnom koncepcijom reprezentativnog i inovativnog predstavljanja hrvatske književne, knjižne i likovne produkcije u međunarodnom okruženju.

Sadržaj kandidature
Uz prijavu za kandidaturu treba dostaviti:

ispravno ispunjen prijavni obrazac
životopis
dokaz o dosadašnjem iskustvu u organizaciji predstavljanja hrvatske književne, knjižne i likovne produkcije u inozemstvu, odnosno organizaciji drugih sličnih međunarodnih projekata
opis kadrovskih i tehničkih kapaciteta podnositelja za provedbu programa
pismo motivacije – do 2 kartice teksta
opis cilja i očekivanih ishoda nastupa kao zemlje gosta
opis prijedloga (do 10 kartica teksta + grafički prilozi) koji sadrži:
- opis predloženog koncepta (osnovna tema, cilj, plan s rokovima, sudionici, voditelj programa)
- opis dugoročne koncepcije predstavljanja hrvatske književne, knjižne i likovne produkcije
- opis građe – umjetničkih koncepata – kojima se prijedlog koristi, a već su dosad prikazani, realizirani ili valorizirani, s referencama (samo u slučaju da se prijedlog oslanja na već postojeću građu)
- suglasnost svih uključenih autora projekata/koncepata
- okvirno oblikovno i funkcionalno rješenje štanda, čiji će se elementi moći koristiti i u budućim nastupima
- osnovni tehnički parametri (multimedija, instalacija, gradnja, transport)
- okvirni financijski plan/procjena troškova za provedbu nastupa po sljedećim stavkama:
autorski honorari
troškovi selektora i asistenata (putni, smještaj, telefoni itd.)
produkcija eksponata
ekspertne usluge (informatika, multimedija)
transport, montaža, demontaža
katalog
PR materijali
ostali troškovi

Kandidature se predaju u pisanom obliku, preporučenom poštom ili izravno u pisarnici Ministarstva kulture, Runjaninova 2, Zagreb. Ukoliko se šalju poštom, kandidati su obvezni obavijestiti Ministarstvo kulture o predanoj kandidaturi elektronskom poštom (snjezana.pole@min-kulture.hr) ili faksom (01 4866 586).

Kandidature s nepotpunom dokumentacijom kao i onom koja nije stigla do navedenog roka neće biti razmatrane.

Rokovi kandidature
      - 9. prosinca 2013. - objava Javnog poziva u javnim glasilima i na web stranicama Ministarstva kulture, www.min-kulture.hr
      - 10. - 13. prosinca 2013. - postavljanje pitanja raspisivaču Javnog poziva, u pisanoj formi, elektronskom poštom (snjezana.pole@min-kulture.hr) ili preporučenom poštom na adresu Ministarstvo kulture, Runjaninova 2, Zagreb, s naznakom „Javni poziv - Sajam knjiga u Bologni“
      - Odgovori Ocjenjivačkog suda objavit će se 17. prosinca 2013. godine na web stranicama Ministarstva kulture, www.min-kulture.hr
      - Rok predaje kandidature je 3. siječnja 2014. godine.
      - Objava rezultata 11. siječnja 2014. godine na web stranicama Ministarstva kulture www.min-kulture.hr

Ocjenjivački sud i odluka
O kandidaturi za povjerenika hrvatskog nastupa odlučit će, vrednovanjem cjelovite istaknute kandidature, Ocjenjivački sud u sastavu:

      - Ivana Borovnjak, Hrvatsko dizajnersko društvo
      - Dubravka Đurić Nemec, Ministarstvo kulture
      - Ranka Javor, Knjižnice grada Zagreba
      - Svjetlan Junaković, Akademija likovnih umjetnosti
      - Tamara Perišić, Ministarstvo kulture

Donesena odluka bit će konačna i obvezujuća. Protokol postupka selekcije bit će objavljen uz rezultate javnog poziva.

Objava, 09.12.2013.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske na temelju članka 9. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (NN, 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 2. Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN, 69/12, 44/13, 91/13), a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskoga dramskog i kazališnog stvaralaštva, objavljuje

Javni poziv
za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“
za 2013. godinu

                                                                       I.
Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti autori s novim dramskim djelima pisanima hrvatskim jezikom koja do konačne odluke Stručnoga povjerenstva, a najkasnije do kraja veljače 2014., nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Svaki autor može prijaviti jedno djelo neovisno o vrsti i tematici djela.

                                                                       II.
Dramska djela prijavljuju se pod ŠIFROM, koja treba biti čitko napisana na prvoj stranici djela kao i na priloženoj zatvorenoj kuverti u kojoj se dostavljaju podaci o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, adresa e-pošte i OIB. Kuverte će biti otvorene javno nakon konačne odluke Stručnoga povjerenstva, u prisutnosti članova Stručnog povjerenstva i predstavnika Ministarstva kulture. Nepotpune prijave i one koje nisu u skladu s propozicijama Javnoga poziva neće se razmatrati.

                                                                       III.
Prijavljena dramska djela ocjenjuje Stručno povjerenstvo koje imenuje ministrica kulture. Dodjeljuju se prva, druga i treća nagrada.

                                                                       IV.
Nagrada se sastoji od novčanog iznosa koji određuje ministrica kulture i prigodne brončane skulpture.

                                                                       V.
Za praizvedbu djela nagrađenih na temelju ovoga Poziva kazališta će biti posebno stimulirana.

                                                                       VI.
Prijavom na Poziv smatra se da je autor dramskoga djela suglasan da se sva imovinska autorska prava za prvo izdanje nagrađenoga dramskog djela prenose bez naknade na Ministarstvo kulture, koje će nagrađena dramska djela izdati u okviru edicije „Nagrada Marin Držić“.

                                                                       VII.
Tekstovi za koje se raspisuje Poziv dostavljaju se u tri primjerka Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2, s napomenom: Za Nagradu „Marin Držić“.

                                                                       VIII.
Nenagrađena dramska djela vraćaju se autorima na njihov zahtjev u roku od 30 dana od pisane obavijesti o završetku postupka Poziva. Jedan primjerak svakoga djela Ministarstvo zadržava u svojoj dokumentaciji.

                                                                       IX.
Prijave na temelju ovoga Poziva podnose se u roku od 45 dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Rezultati će biti objavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Objava, 04.11.2013.

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Stjepana Gunjače b.b, 21000 Split, na temelju članka 18. stavka 1. točka 13. Statuta Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika – Split (5/2014), članka 4. stavka 1. i članka 131. stavka 1. Pravilnika o radu (7/2015) i članka 25. stavka 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ 141/12), te na temelju odluke Urbroj: 10-03/154/2016-1 od 07. prosinca 2016. godine objavljuje

N A T J E Č A J
za zasnivanje radnog odnosa

1. KUSTOS – jedan (1) izvršitelj/ica

Vrsta radnog odnosa: Rad na neodređeno vrijeme (upražnjeni poslovi), puno radno vrijeme.

Uvjeti:
     - završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij arheologije ili visoka stručna sprema – smjer arheologija prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju;
     - jedna godina radnog iskustva;
     - položen stručni ispit za kustosa;
     - ostali uvjeti utvrđeni propisima donesenim na temelju zakona;
     - poznavanje rada na računalu;
     - aktivno poznavanje jednog stranog jezika.

Prilozi uz prijavu:
     - životopis;
     - presliku diplome;
     - presliku domovnice;
     - presliku potvrde o položenom stručnom ispitu za kustosa;
     - potvrdu o radnom iskustvu;
     - elektronički ispis o radno pravnom statusu;
     - uvjerenje Općinskog suda da se protiv kandidata ne vodi istražni postupak, da nije podignuta optužnica koja je postala pravomoćna i da nije izrečena nepravomoćna presuda za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora ili novčana kazna (ne starije od šest mjeseci).

     Kandidati mogu priložiti neovjerene preslike dokumenata. Izabrani kandidat dužan je prije sklapanja ugovora o radu priložiti dokumentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku.
     Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.

Rokovi: Prijave se podnose u roku od osam (8) dana od objave natječaja u „Narodnim novinama“.
              O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od 45 dana od isteka natječaja.

Adresa: Prijave se podnose Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Stjepana Gunjače 3, 21000 Split s naznakom „za natječaj-kustos“.

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split

Objava: 9.12.2016.

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U ZAGREBU
Zagreb, Trg maršala Tita 15

objavljuje

N A T J E Č A J
za popunu slobodnog radnog mjesta

1. MANIPULANT U ODRŽAVANJU (POSPREMAČICA) – 1 izvršitelj ž/m
     UVJETI:
   - NSS
    - probni rad 1 mjesec

     Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme do povratka djelatnice s bolovanja.

2. RADNIK GRAĐEVINSKO ZAVRŠNIH RADOVA – 1 izvršitelj ž/m
    UVJETI:
 - SSS ili KV zidar
 - probi rad 2 mjeseca
     Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme do povratka djelatnika s bolovanja

     Ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta, sa životopisom, dostaviti u roku 8 dana od objave na gore navedenu adresu.
     Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Objava: 2.12.2016.

Na temelju članka 40. i 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) članaka 54. i 55. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09) te članka 36. Statuta Državnog arhiva za Međimurje raspisuje se

NATJEČAJ
za izbor ravnatelja/ravnateljice Državnog arhiva za Međimurje

I.    Uvjeti:
      - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07)
     - položen stručni ispit iz arhivske struke,
     - objavljeni vrijedni stručni ili znanstveni radovi i
     - istaknute stručne, radne i organizacijske sposobnosti.

     Iznimno, na temelju čl. 54. st. 3. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, za ravnatelja/ravnateljicu arhiva može se imenovati osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od imenovanja.
     Na temelju čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08), na natječaj se mogu javiti osobe oba spola.

II. Ravnatelja/ravnateljicu Državnog arhiva za Međimurje imenuje ministar kulture Republike Hrvatske na vrijeme od 4 (četiri) godine.

III. Uz prijavu kandidati/kandidatkinje su dužni priložiti:
     - dokaz o stručnoj spremi (izvornik ili ovjerena preslika diplome),
     - uvjerenje o položenome stručnom ispitu iz arhivske struke (izvornik ili ovjerena preslika),
     - domovnicu (izvornik ili ovjerena preslika),
     - životopis,
     - popis stručnih i/ili znanstvenih radova,
     - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (izvornik).

IV. Uz dokaze o ispunjavanju uvjeta kandidati/kandidatkinje su obvezni dostaviti program rada   ustanove u narednom četverogodišnjem mandatu.

V.   Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.

VI.  Rok za podnošenje prijave je 8 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

VII. Pisane prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se Državnom arhivu za Međimurje na adresu: Državni arhiv za Međimurje, Štrigova 102, 40312 Štrigova, s naznakom: »Natječaj za ravnatelja/ ravnateljicu«.

VIII. O rezultatu natječaja kandidati/kandidatkinje će biti obaviješteni u zakonskom roku.

Državni arhiv za Međimurje

Objava: 30.11.2016.

Na osnovi članka 38. stavka 2. i članka 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), članka 27. Zakona o muzejima („Narodne novine“ br. 110/15) i članka 26. Statuta Muzeja Hrvatskog zagorja, Muzejsko vijeće Muzeja Hrvatskog zagorja raspisuje

NATJEČAJ
ZA IZBOR I IMENOVANJE RAVNATELJA
MUZEJA HRVATSKOG ZAGORJA

Za ravnatelja Muzeja Hrvatskog zagorja, može biti imenovana osoba koja udovoljava sljedećim uvjetima:

Završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, pet godina rada u muzejskoj djelatnosti ili deset godina rada u kulturi, znanosti ili drugom odgovarajućem području vezanom uz djelatnost muzeja i galerija, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene Statutom.

Ravnatelj se imenuje na temelju predloženog četverogodišnjeg programa rada.

Ravnatelj se imenuje na četiri godine i može biti ponovno imenovan.

Na natječaj se mogu javiti pod ravnopravnim uvjetima, osobe oba spola.

Uz prijavu je potrebno priložiti sljedeće dokaze:

     - životopis s opisom dosadašnjeg rada,
     - prijedlog četverogodišnjeg programa rada Muzeja Hrvatskog zagorja,
     - dokaz o stručnoj spremi – diploma (preslika),
     - dokaz o radnom iskustvu u muzejskoj struci ili o radu u kulturi, znanosti ili drugom odgovarajućem području vezanom uz djelatnost muzeja i galerija,
     - dokaz o državljanstvu – (preslika),
     - uvjerenje o nekažnjavanju – ne starije od 6 mjeseci.

Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objave natječaja u „Narodnim novinama“.

Prijave na natječaj s potrebnom natječajnom dokumentacijom predaju se osobno ili poštom preporučeno na adresu: Muzeji Hrvatskog zagorja, 49245 Gornja Stubica, Samci 64, s naznakom «Javni natječaj za ravnatelja muzeja - ne otvarati».

O rezultatima natječaja kandidati će biti pismeno obaviješteni u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Muzeji Hrvatskog zagorja

Objava, 18.11.2016.

Na temelju točke II. alineja 5 i točke III. stavak 1. Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN 70/16), članka 9. Uredbe o spajanju javnih ustanova restauratorske djelatnosti („Narodne novine“ broj: 02/97 i 119/01) i članaka 8. i 22. Statuta Hrvatskog restauratorskog zavoda, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda objavljuje

NATJEČAJ
za zasnivanje radnog odnosa

na sljedećem radnom mjestu:

1. KONZERVATOR-RESTAURATOR
     jedan izvršitelj (m/ž) u Odsjeku za papir, mjesto rada Dubrovnik − rad na određeno vrijeme s punim radnim vremenom u trajanju od 1 godine

UVJETI:
     • završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07 i 45/09 i 63/11), odgovarajuće struke, stručno zvanje konzervator-restaurator,
     • znanje rada na računalu u okviru poslova radnog mjesta,
     • znanje jednog stranog svjetskog jezika,
     • vozačka dozvola „B“ kategorije

OSTALI UVJETI:
     • izgrađen osjećaj odgovornosti,
     • sposobnost prezentacije,
     • komunikacijske sposobnosti,
     • spremnost na suradnju,
     • organiziranost,
     • pedantnost,
     • savjesnost,
     • izgrađene radne navike,
     • interes za usavršavanje i prenošenje znanja,
     • identifikacija s kolektivom.

PREDNOSTI:
     • Iskustvo u konzerviranju i restauriranju kulturnih dobara na papirnom mediju; pisanoj građi i drugom gradivu na papiru i pergamentu; analizi umjetnine i dokumentiranju zatečenog stanja, uklanjanju nečistoća s umjetnina, dekontaminaciji, neutralizaciji, ojačavanju, konsolidaciji poderotina i izradi zakrpe, prešanju i ravnanju, retuširanju, pohrani umjetnine i izradi dokumentacije, iskustvo u prijavama i izvješćivanjima za različite programe s područja kulturnih djelatnosti, posebno zaštite i očuvanja kulturne baštine.

Kratak opis poslova:
     • Istražuje likovne i tehničke značajke, slojevitost i ugroženost umjetničkih djela i drugih objekata od kulturnog i povijesnog značenja, preventivno i kurativno konzervira i restaurira umjetnička djela i druge objekte od kulturnog i povijesnog značenja uz primjenu arhivskih i literarnih izvora i namjenskih ekspertiza, izrađuje tehničku dokumentaciju stanja i ugroženosti objekta prije zahvata, troškovničke, programske i izvedbene evidencije, tehnološku dokumentaciju i evidenciju korištenja materijalnih resursa, kroz konzultacije i nadzor sudjeluje u praćenju izvođenja konzervatorsko-restauratorskih radova, po potrebi obavlja dužnost pripravničkog mentora, voditelja radova i konzervatorskog mentora.

Uz pisanu prijavu za natječaj kandidat treba priložiti:
     • životopis
     • domovnicu ili presliku
     • diplomu ili presliku
     • presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu za temeljno stručno zvanje konzervator-restaurator uže specijalnosti arhivska i knjižnična građa, te umjetnine na papiru
     • presliku vozačke dozvole
     • potvrdu nadležne područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima unesenim u matičnu evidenciju

     Ravnopravno se mogu natjecati kandidati ženskog i muškog spola.

     S kandidatima koji će nakon provedenog intervjua ući u uži izbor bit će obavljeno testiranje o čemu će biti obaviješteni.
     Osobe se primaju u službu na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine.

     Prijave na natječaj s potpunim dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati, a osobe koje podnesu takve prijave ne smatraju se kandidatima prijavljenim na natječaj.
     Prijave se podnose poštom na adresu:

Hrvatski restauratorski zavod
Nike Grškovića 23, p.p. 23
10 002 Zagreb
s naznakom „NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO“

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Hrvatski restauratorski zavod

Objava 9.11.2016.

Kulturni i kreativni sektor su prioritet nove kategorije unapređenja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (Sector Skills Alliences) unutar programa Erasmus+ (novog programa Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014. - 2020.). Nova kategorija omogućava suradnju između organizacija za osposobljavanje i poduzeća s ciljem pokretanja novih centara za osposobljavanje, modernizacije samog procesa osposobljavanja, ostvarivanja društvenih inovacija itd.

Nastavno na pilot projekt iz 2012. godine, Erasmus+ će uključiti novu aktivnost za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Ova aktivnost će obuhvaćati transnacionalne projekte nastale na temelju trendova u specifičnom ekonomskom sektoru ili vještina potrebnih za obavljanje određenih stručnih poslova. Cilj je osmisliti i ostvariti zajednički program stručnog osposobljavanja i metode podučavanja i obuke. Posebna pozornost će se usmjeriti učenju kroz posao kako bi polaznici stekli konkretne vještine potrebne na tržištu rada. Naglasak će se također staviti na praktičnu upotrebu široko priznatih EU alata.

Ključne značajke nove kategorije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja su:

inovacije u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
utjecaj koji se treba održati i nakon kraja projekta te prijeći okvire organizacija uključenih u projekt

Kroz projekt će se morati provoditi i određene aktivnosti ciljanog širenja informacija kroz organizacije/tijela zadužena za stručno savjetovanje i orijentaciju.

Više

Nakon što je Kreativnu Europu službeno odobrio Europski parlament 19. studenog i Vijeće EU 5. prosinca, Europska komisija je otvorila sve natječaje unutar novog Programa.

Predstavnici kulturnog i kreativnog sektora mogu pronaći sve potrebne informacije u vezi natječaja na stranicama Europske komisije.

Tijekom sedmogodišnjeg perioda kroz Program će biti dostupno 1.46 milijardi dolara za poticanje europskog kulturnog i kreativnog sektora, prekogranične suradnje i povećanje njihovog doprinosa zapošljavanju i razvoju.

Kreativna Europa je namijenjena umjetnicima, kulturnim stručnjacima i organizacijama koje djeluju u različitim sektorima kao što su izvedbene i likovne umjetnosti, izdavaštvo, film, televizija, glazba, video igrice, interdisciplinarna umjetnost i baština. Program će im omogućiti rad u drugim zemljama, dosezanje nove publiku te razvijanje vještina potrebnih u digitalnom dobu. Kroz pomoć europskim kulturnim djelima da dosegnu novu publiku u drugim zemljama također će se nastojati očuvati i promovirati europska kulturna i jezična raznolikost.

Facebook stranica

Više

Nagrada EU za književnost se treba sagledati u širem kontekstu cjelokupnog programa EU Kreativna Europa koji će omogućiti financijsku potporu za književnost, književne prijevode te za druge kulturne i kreativne sektore s ciljem pomoći autorima, umjetnicima i kulturnim stručnjacima u ostvarivanju međunarodne karijere i poslova izvan granica vlastite zemlje.

Nagrada se dodjeljuje od 2009. g. te se fokusira na nove nade u književnosti kako bi se:

prikazala vrijednost europske suvremene književnosti,
podigla svijest unutar književnog sektora o jezičnoj različitosti u Europi,
promovirali književnici izvan granica vlastite zemlje s ciljem dosezanja nove publike,
poboljšao cijeli lanac knjiga u Europi i promoviralo izdavaštvo, prevođenje, prodaja i čitanje knjiga iz drugih europskih zemalja,
potaknula transnacionalna cirkulacija književnosti.

Kako bi se osigurao nastavak dodjeljivanja nagrade i nakon 2014. godine, pokrenuo se natječaj za izbor organizacije/udruženja koje će:

razviti čvrst i vjerodostojan mehanizam izbora novih europskih nada suvremene književnosti,
počevši od 2015. godine organizirati visoko kvalitetnu i vidljivu svečanost dodjele nagrada koja bi trebala prikazati europsku suvremenu beletristiku, naglasiti europsku književnu različitost te promovirati nade europske književnosti,
osigurati visoku vidljivost nagrade, dobitnika i vrijednosti koje nagrada promovira u periodu između nagradnih svečanosti te uključiti različitu ciljanu publiku u utrci za nagradu,
razvijati aktivnosti umrežavanja i partnerstva kako bi se ostvario dugotrajni utjecaj nagrade.

Rok za predaju prijava je 21. veljače 2014. godine.

Više...

Nagrada EU za pomicanje granica se financira iz programa EU Kultura (od sljedeće godine iz novog programa EU Kreativna Europa), a organizira ju platforma Eurosonic Noorderslag u suradnji s Europskom radiodifuzijskom unijom.

Dobitnicima za 2014. g. će se nagrade uručiti 15. siječnja u sklopu televizijske svečanosti kroz platformu Eurosonic Noorderslag u gradu Groningen u Nizozemskoj. Svečanost koja će uključivati nastupe pobjednika prenosit će se na nacionalnoj nizozemskoj televiziji, ali će također dobiti i određenu europsku pokrivenost putem tv kanala i radio postaja.

Jednom od dobitnika će biti uručena i nagrada publike. Sve do 20. prosinca 2013. g. javnost je pozvana da glasa za svog favorita, a najviše 15 sretnih glasača će dobiti priliku prisustvovati svečanosti 15. siječnja. Svaki od 15 glasača će sa sobom moći povesti još jednu osobu te će im avionski let i hotel biti plaćeni.

Glasajte za svog favorita!

Više

Komisija pokreće javno savjetovanje koje je dio njihovih stalnih nastojanja da se sagledaju i moderniziraju autorska prava unutar Europske unije

Ovom inicijativom se poziva zainteresirana javnost da podijeli svoja razmišljanja o područjima identificiranim u Priopćenju o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu kao što su: teritorijalnost na jedinstvenom tržištu; harmonizacija, ograničenja i iznimke vezano za autorska prava u digitalnom dobu; rascjepkanost tržišta autorskih prava u EU; te načini unaprjeđenja učinkovitosti i djelotvornosti provedbe podupirući njezin legitimitet u širem kontekstu reforme autorskih prava.

Rok za dostavu komentara je 5. veljače 2014. g.

Za sudjelovanje u savjetovanju posjetite sljedeću stranicu: http://ec.europa.eu/internal_market/consultations/2013/copyright-rules/index_en.htm

Više

Potprogram Kultura koordinirat će za to zadužen Desk Kreativne Europe u Ministarstvu kulture, a potprogram MEDIA Desk Kreativne Europe pri Hrvatskom audiovizualnom centru (dosadašnji uredi Kulturna kontaktna točka i Media desk Hrvatske).

Otvoreni natječaji potprograma Kultura su sljedeći:

Otvoreni natječaji potprograma MEDIA su sljedeći:

Potpora za razvoj pojedinačnih projekata
Potpora za razvoj skupnih projekata
Potpora za televizijsko prikazivanje
Potpora za video igre
Potpora za koprodukcijski fond
Potpora za razvoj publike
Potpora za festivale
Potpora za automatsku distribuciju
Potpora za selektivnu distribuciju
Potpora za prodajne zastupnike
Potpora za mrežu kina
Potpora za sudjelovanje na sajmovima (jednogodišnje aktivnosti)
Potpora za sudjelovanje na sajmovima (dvogodišnje aktivnosti)
Potpora za kontinuirano usavršavanje

Na službenim stranicama programa Kreativna Europa možete naći natječaje i prijavnice za oba potprograma. Za sva pitanja koja se tiču sudjelovanja u potprogramu MEDIA kontakte možete naći ovdje, a za pitanja koja se tiču sudjelovanja u potprogramu Kultura možete kontaktirati Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture.

Tandem/Shaml daje jedinstvenu priliku osam kulturnih organizacija iz Njemačke i drugih europskih zemalja (uključujući Tursku) za uspostavljanje dugoročne suradnje s partnerskim organizacijama iz arapske regije na Mediteranu.

Ovo događanje obuhvaća razmjenu i program razvoja znanja što omogućava kulturnim stručnjacima iz različitih sektora stjecanje vještina potrebnih za ostvarivanje dugoročne prekogranične suradnje. Tandem pruža mogućnost upoznavanja s rastućom arapskom kulturnom scenom, ali i mogućnost stjecanja praktičnog iskustva kroz suradnju unutar europskog tržišta koje se ubrzano mijenja.

Tandem/Shaml – razmjena kulturnih menadžera između Europe i arapske regije je inicijativa koju je pokrenula Europska kulturna fondacija (Amsterdam) i MitOst (Berlin) u suradnji s neprofitnim organizacijama Al Mawred Al Thaqafy (Kairo) i Anadolu Kültür (Istanbul). Program financiraju Robert Bosch Stiftung (Stuttgart), Stichting DOEN (Amsterdam) i Mimeta (Norveška).

Prijavite se kako bi postali dijelom Tandem kulturne mreže te ostvarili dugoročnu suradnju s partnerskim organizacijama iz arapske regije tijekom jednogodišnjeg suradničkog projekta. Također se prijavite sada za sudjelovanje na partnerskom forumu od 23. do 27. veljače 2014. g. na kojem ćete imati priliku upoznati 12 kulturnih menadžera iz arapske regije.

Rok za prijavu je 15. siječnja 2014. g. u ponoć prema srednjoeuropskom vremenu. Nakon partnerskog foruma slijedi idući krug prijava za Tandem/Shaml program na koji se prijavljujete zajedno sa svojim novim parterom.

Za informacije o samom projektu, uvjetima sudjelovanja i prijavnicama posjetite sljedeću stranicu: http://tandemexchange.eu/about-tandem/tandem-shaml/.

Više

Fotografije dobitnika nagrade EU za kulturnu baštinu/Europa Nostra će se prikazivati do 20. prosinca u Berlaymontu, Bruxelles. Izložba će uključivati 33 projekta kulturne baštine iz zemalja - dobitnica nagrade Europa Nostra tijekom perioda od 2002. do 2013. godine. Ova nagrada nastoji istaknuti najvrjednije primjere unutar sljedeće četiri kategorije: restauracija; istraživanje; posebna skrb; edukacija, obuka i podizanje svijesti.

Europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou je zajedno s Placidom Domingom, Predsjednikom nagrade Europa Nostra 5. prosinca službeno otvorila izložbu. Održat će se također i konferencija pod nazivom „Kulturna baština za Europu, Europa za kulturnu baštinu“ koja je zajedno s izložbom dio serije događaja koji obilježavaju 50. godišnjicu nagrade Europa Nostra. Na isti dan, 5. prosinca, Povjerenica Vassilliou i Plácido Domingo su prisustvovali „Dijalogu s građanima“ koji se održao u centru Bozar u Bruxellesu. Rasprava s građanima se fokusirala na ulogu kulture u europskim integracijama. Publika je mogla sudjelovati i dati svoj glas o različitim temama te je također imala priliku postavljati pitanja direktno ili putem Twittera i Facebooka. Događaju je uslijedio i koncert „Europske inspiracije“ na kojem su nastupila četiri pjevača iz različitih dijelova Europe.

Više

Kako se približava nova financijska perspektiva EU za period 2014. – 2020., Odbor regija 29. i 30. siječnja organizira konferenciju koja će na jednom mjestu okupit kreatore politika, stručnjake, kreativce i umjetnike te predstavnike europskih udruženja i međunarodnih organizacija. Raspravljat će se o uspješnim primjerima utjecaja kulturnog i kreativnog sektora na lokalni razvoj.

Konferencija će obuhvatiti i kreativno umrežavanje predstavnika izabranih projekata iz različitih kulturnih i kreativnih institucija, organizacija i mreža te će se također održati informativni sastanci o novom programu EU Kreativna Europa.

Više...

Cilj nagrade EU za pomicanje granica (The European Border Breakers' Awards – EBBA) je prepoznati uspjeh talentiranih glazbenika koji se bave rock, pop i dance glazbom i koji su ostvarili uspjeh u Europi već sa svojim prvim međunarodnim izdanjem.
Kako bi se osigurao kontinuitet dodjeljivanja nagrade i poslije 2014. g., cilj ovog poziva je izbor organizacije/konzorcija koji će:

razviti čvrst i vjerodostojan mehanizam za odabir europskih glazbenika u području rock, pop i dance glazbe koji su ostvarili uspjeh u Europi sa svojim prvim međunarodnim izdanjem;
organizirati kvalitetnu i vidljivu svečanost povodom dodjele nagrada 2015. g. koja bi trebala pomoći umjetnicima u proboju na inozemno tržište, promoviranju njihove glazbe i razvoju široke i raznolike publike;
osigurati vidljivost same nagrade, njenih dobitnika te vrijednosti koje nagrada promiče u periodu između nagradnih svečanosti te također uključiti različite ciljne grupe u utrci za nagradu;
razviti aktivnosti vezane za umrežavanje i partnerstva kako bi se osigurao održivi utjecaj nagrade.

Više...

Selekcijski panel postavljen kako bi procijenio pristigle prijave za oznaku europske baštine (European Heritage Label) je napravio izvještaj te predložio da se nagrada dodijeli sljedećim lokalitetima: arheološki park Carnuntum (Austrija), povijesni muzej Great Guild Hall (Estonija), knjižnica Peace Palace (Nizozemska) i muzej Camp Westerbork (Nizozemska).

Nagrada promiče vrijednost lokaliteta koji su imali važnu ulogu u povijesti, kulturi i razvoju Europske unije. Pet europskih zemalja (Austrija, Estonija, Danska, Luksemburg i Nizozemska) su imale pravo predložiti svoje lokalitete u 2013. g. Sve druge zemlje, osim Švedske, Finske, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Hrvatske će se moći prijaviti 2014. g.

Više...

Treće izdanje Europskog kulturnog foruma, održanog 4., 5. i 6. studenog u Bruxellesu otvorio je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso.
Forum je bio prilika za potvrdu važnosti kulture u izgradnji snažnog i povezanog društva te kulturnog i kreativnog sektora u doprinosu razvoju i zapošljavanju; kao što je Predsjednik Barroso istaknuo: „Kultura nije samo nešto što je lijepo imati, nego nešto što je potrebno imati“.

Forum je okupio više od 1250 umjetnika, predstavnika europskih institucija, kreatora kulturnih politika i drugih kulturnih djelatnika kako bi raspravljali o najaktualnijim temama kao što su:

Procjena stvarne vrijednosti kulture i funkcioniranje kulturnog sustava
Financiranje kulture u digitalnom dobu (mogućnosti nekih novih modela financiranja)
Razvoj publike i realizacija sudjelovanja u kulturi

S 5 važnih panela rasprava, 15 kratkih sjednica, novim formatom „Glas publike“ i nekim kreativnim iznenađenjima, Forum se ove godine više nego ikada iskazao kao jedinstveno mjesto sastanka europske kulture. Sudionici svih kulturnih sektora i različitih pozadina su učili, raspravljali i povezivali se tijekom dva i pol dana trajanja Foruma u centru Bozar.

Više...

Dvanaest dobitnika će biti uručena nagrada Europske unije za književnost 2013. na posebnoj svečanosti koja će se održati 26. studenog u koncertnoj dvorani Noble u Bruxellesu. Dobitnicima će nagradu uručiti europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou, a na samom događaju će prisustvovati i vodeći predstavnici iz sfere književnosti, kulture i politike.

Ovogodišnji dobitnici nagrade su: Isabelle Wéry (Belgija), Faruk Šehič (Bosna i Hercegovina), Emilios Solomou (Cipar), Kristian Bang Foss (Danska), Meelis Friedenthal (Estonija), Lidija Dimkovska (Makedonija), Katri Lipson (Finska), Marica Bodrožić (Njemača), Tullio Forgiarini (Luxemburg), Ioana Pârvulescu (Rumunjska), Gabriela Babnik (Slovenija) i Cristian Crusat (Španjolska).

Nagrada Europske unije za književnost, pokrenuta 2009. godine, prepoznaje najbolje nade europske književnosti, ističe kreativnost i različitost europske suvremene književnosti te promovira izdavanje, prevođenje i čitanje knjiga iz drugih zemalja. Natjecanje je bilo otvoreno za prijavitelje iz 37 različitih zemalja članica Programa EU Kultura. Ova nagrada je jedinstvena jer je jedina takvog tipa koja se fokusira na potporu književnicima u usponu koji dolaze iz tolikog broja velikih i malih zemalja s različitim jezičnim pozadinama.

Više...

Treće izdanje Europskog kulturnog foruma, održanog 4., 5. i 6. studenog u Bruxellesu otvorio je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso.
Forum je bio prilika za potvrdu važnosti kulture u izgradnji snažnog i povezanog društva te kulturnog i kreativnog sektora u doprinosu razvoju i zapošljavanju; kao što je Predsjednik Barroso istaknuo: „Kultura nije samo nešto što je lijepo imati, nego nešto što je potrebno imati“.

Forum je okupio više od 1250 umjetnika, predstavnika europskih institucija, kreatora kulturnih politika i drugih kulturnih djelatnika kako bi raspravljali o najaktualnijim temama kao što su:

Procjena stvarne vrijednosti kulture i funkcioniranje kulturnog sustava
Financiranje kulture u digitalnom dobu (mogućnosti nekih novih modela financiranja)
Razvoj publike i realizacija sudjelovanja u kulturi

S 5 važnih panela rasprava, 15 kratkih sjednica, novim formatom „Glas publike“ i nekim kreativnim iznenađenjima, Forum se ove godine više nego ikada iskazao kao jedinstveno mjesto sastanka europske kulture. Sudionici svih kulturnih sektora i različitih pozadina su učili, raspravljali i povezivali se tijekom dva i pol dana trajanja Foruma u centru Bozar.

Više...

Dvanaest dobitnika nagrade EU za književnost 2013. će se predstaviti na svečanosti u Bruxellesu 26. studenog uz prisustvo europske povjerenice za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou te drugih značajnih predstavnika iz sfere književnosti, kulture i politike.

Dobitnici nagrade EU za književnost 2013. službeno su proglašeni 26. rujna na sajmu knjiga u Göteborgu (Švedska), a dolaze iz sljedećih zemalja: Belgije, Bosne i Hercegovine, Cipra, Danske, Estonije, Makedonije, Finske, Njemačke, Luksemburga, Rumunjske, Slovenije i Španjolske.

Nagrada je namijenjena isticanju kreativnosti i različitosti europske suvremene književnosti kroz promoviranje važnosti cirkuliranja knjiga unutar Europe i interesa za inozemna književna djela.

Više...

Kao dio Europske godine građana 2013., europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou će zajedno s Placidom Domingom 5. prosinca u Bruxellesu prisustvovati građanskoj raspravi s fokusom na kulturu. Ovaj događaj organizira predstavništvo Europske komisije u Belgiji u suradnji s građanskim pokretom Europa Nostra i centrom Bozar.

U sklopu 50. obljetnice pokreta Europa Nostra posvećenom europskoj kulturnoj baštini, rasprava će se fokusirati na ulogu kulture u europskim integracijama. Publika će moću sudjelovati i davati svoje mišljenje o različitim temama te će također imati priliku postavljati pitanja direktno ili putem Twittera i Facebooka. Događaju će uslijediti i koncert „Europske inspiracije“ na kojem će nastupiti četiri pjevača iz različitih dijelova Europe.

Svatko je dobrodošao sudjelovati u događaju, a zainteresirani mogu poslati zahtjev na: comm-rep-bru@ec.europa.eu

Više...

Dvanaest dobitnika nagrade EU za književnost 2013. će se predstaviti na svečanosti u Bruxellesu 26. studenog uz prisustvo europske povjerenice za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou te drugih značajnih predstavnika iz sfere književnosti, kulture i politike.

Dobitnici nagrade EU za književnost 2013. službeno su proglašeni 26. rujna na sajmu knjiga u Göteborgu (Švedska), a dolaze iz sljedećih zemalja: Belgije, Bosne i Hercegovine, Cipra, Danske, Estonije, Makedonije, Finske, Njemačke, Luksemburga, Rumunjske, Slovenije i Španjolske.

Nagrada je namijenjena isticanju kreativnosti i različitosti europske suvremene književnosti kroz promoviranje važnosti cirkuliranja knjiga unutar Europe i interesa za inozemna književna djela.

Više...

Europska kultura, kino, televizija, glazba, književnost, izvedbene umjetnosti, baština i srodna područja imat će koristi od povećane potpore iz novog programa Europske komisije Kreativna Europa koji je danas odobrio Europski parlament.

S proračunom od 1.46 milijardi eura tijekom sljedećih sedam godina, Program će pružiti poticaj kulturnom i kreativnom sektoru koji su glavni izvor radnih mjesta i razvitka.

Kreativna Europa temelji se na iskustvu i uspjehu programa Kultura i MEDIA kojima se podupiru kulturni i audiovizualni sektori više od 20 godina.

Programom Kreativna Europa podržat će se:

• 250 000 umjetnika i kulturnih djelatnika te njihov rad, dopuštajući im da prodru do nove publike izvan svojih zemalja,

• više od 800 europskih filmova dobit će potporu za distribuciju kako bi ih mogla pogledati publika diljem Europe i svijeta,

• najmanje 2 000 europskih kina imat će koristi od sredstava, pod uvjetom da su najmanje 50 % snimljenih filmova europski filmovi,

• više od 4 500 knjiga i drugih književnih djela dobit će potporu u obliku prijevoda čime će se autori moći probiti na nova tržišta, a čitatelji uživati u djelima na materinjem jeziku.

• tisuće kulturnih i audiovizualnih organizacija i stručnjaka imat će koristi od sredstava namijenjenih osposobljavanju kojim se omogućuje stjecanje novih vještina i jačanje sposobnosti za rad u inozemstvu.

• novi financijski model koji će omogućiti malim kulturnim i kreativnim poduzećima pristup 750 milijuna eura vrijednim bankovnim kreditima

Europske prijestolnice kulture, Europska oznaka baštine, Dani europske baštine i pet europskih nagrada (nagrada Europske unije za kulturnu baštinu/nagrade Europa Nostra, nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu, nagrada Europske unije za književnost, European Border Breakers Awards i nagrada Europske unije Prix MEDIA) također će primiti potporu u okviru programa Kreativna Europa.

Više...

Selekcijsko vijeće zaduženo za evaluaciju prijavnica talijanskih gradova za Europsku prijestolnicu kulture se sastalo u Rimu od 11. do 15. studenog te predložilo gradove Cagliari, Lecce, Matera, Perugia, Ravenna i Siena za ulazak u slijedeći krug izbora.

U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća ministara koja određuje kriterije za Europsku prijestolnicu kulture, Italija i Bugarska su dvije zemlje čiji će gradovi biti nositelji ove prestižne titule za 2019. g. U Bugarskoj će se prvi krug izbora održati u prosincu.

Ugledajući se na ovogodišnje Prijestolnice Marseille (Francuska), Košice (Slovačka), Umeå (Švedska) i Riga(Latvija) će tu titulu ponijeti 2014., Mons (Belgija) i Plzen (Češka) 2015., Wrocław (Poljska) i Donastia-San Sebastián (Španjolska) 2016., Aarhus (Danska) i Paphos (Cipar) 2017. Te Valleta (Malta) 2018. godine. Leeuwarden (Nizozemska) je također predložen za Eurospsku prijestolnicu kulture 2018. g.

Više...

Završni događaj vezan za inicijativu „Licence za Europu“ održan je 13. studenog 2013. g. u Bruxellesu. Strukturne dijaloge na ovu temu zajednički su vodili europski povjerenici Michel Barnier (unutarnje tržište i usluge), Neelie Kroes (digitalna agenda) i Androulla Vassiliou (obrazovanje, kultura, višejezičnost i mladi).

Sudionici završnog sastanka „Licenci za Europu“ su se založili da će pomoći građanima Europe u rješavanju problema iz sljedećih područja:

prekogranični pristup i mobilnost usluga
sadržaj koji su proizveli korisnici i mikro licence
audiovizualno nasljeđe i podatkovno pretraživanje

Rješenja koja su predstavljena na sastanku tiču se problema s kojima se potrošači, vlasnici autorskih prava, pružatelji usluga i krajnji korisnici susreću na svakodnevnoj bazi. Obećana rješenja bi mogla imati značajnu dodanu vrijednost i stvarni utjecaj na dostupnost i pristupačnost on-line kulturnog sadržaja.

Više...

Završni događaj vezan za inicijativu „Licence za Europu“ održan je 13. studenog 2013. g. u Bruxellesu. Strukturne dijaloge na ovu temu zajednički su vodili europski povjerenici Michel Barnier (unutarnje tržište i usluge), Neelie Kroes (digitalna agenda) i Androulla Vassiliou (obrazovanje, kultura, višejezičnost i mladi).

Sudionici završnog sastanka „Licenci za Europu“ su se založili da će pomoći građanima Europe u rješavanju problema iz sljedećih područja:

prekogranični pristup i mobilnost usluga
sadržaj koji su proizveli korisnici i mikro licence
audiovizualno nasljeđe i podatkovno pretraživanje

Rješenja koja su predstavljena na sastanku tiču se problema s kojima se potrošači, vlasnici autorskih prava, pružatelji usluga i krajnji korisnici susreću na svakodnevnoj bazi. Obećana rješenja bi mogla imati značajnu dodanu vrijednost i stvarni utjecaj na dostupnost i pristupačnost on-line kulturnog sadržaja.

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je 6. i 7. studenog prisustvovala sedmom po redu Mediteranskom gospodarskom tjednu na kojem se raspravljalo o važnosti kulture za gospodarski razvoj.

Jedna od glavnih tema na događaju je bio pregled svih dobrobiti koje je titula Europske prijestolnice kulture 2013. donijela Marseilleu. Europska prijestolnica kulture je jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u Europi. Prijestolnice se biraju na temelju kulturnog programa koji mora imati europsku dimenziju, uključivati publiku, biti privlačan na europskoj razini te se uklopiti u dugoročnu strategiju razvoja grada.

Androulla Vassiliou je 5. studenog novinarima iz 28 zemalja članica EU predstavila novi program Europske unije Kreativna Europa koji podupire kulturni i kreativni sektor. S proračunom od oko 1.5 milijardi eura za period od 2014. do 2020. godine, Kreativna Europa će očuvati i promovirati europsku kulturnu i jezičnu različitost te ujedno ojačati konkurentnost europskog kulturnog i kreativnog sektora. „Kreativna Europa će pomoći tisućama djelatnika kulturnog i audiovizualnog sektora da što više iskoriste mogućnosti koje im pruža jedinstveno digitalno tržište kako bi dospjeli do nove publike unutar i izvan granica Europe.“ izjavila je Povjerenica Vassillou.

Više...

Da li se u Europi smanjuje kulturna osviještenost? Rezultati istraživanja Eurobarometara o pristupu i sudjelovanju u kulturi – prvi takvog tipa od 2007. godine. – pokazuju kako je zbilja došlo do smanjenja interesa za kulturu.

Bez obzira na različitost zemalja članica EU, u konačnici se sve manje Europljana uključuje u kulturne aktivnosti, bilo to u ulozi izvođača ili promatrača. Smanjenje korisnika je utjecalo na sve kulturne sektore, osim kina. Glavni razlozi smanjenog uključivanja ljudi u kulturu su manjak vremena, interesa, novca i mogućnosti izbora.

Istraživanje je pokazalo kako više od polovice Europljana koristi Internet za informiranje o kulturi, dok jedna trećina njih to čini barem jedanput tjedno. Približno 27.000 ljudi u Europskoj uniji je ispitano za potrebe istraživanja. Broj ispitanih osoba se kretao od 500 u manjim do 1500 u većim zemljama.

Vrijeme objavljivanja rezultata istraživanja je planirano kako bi se poklopilo s datumima održavanja Europskog kulturnog foruma u Bruxellesu (4. – 6. studenog 2013. g.).

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je 4. studenog 2013. g. proglasila dobitnike „@diversity“ nagrade koja prepoznaje iznimne primjere inovacija koje promiču kulturu, a povezane su s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Ova nagrada obuhvaća četiri kategorije: „stvaranje kulture“, „promoviranje kulture“, „pristup kulturi“ te „kultura i mladi“.

Dobitnici nagrade su:

ReWalk Europe
SmartArt
SonicPaintings
StoryGuides - Europe through Legends
HE/DE la guía a la ciudad amueblada
WIKI RAIL
Yugo
Deaf Magazine
museofabber.com - Access to printable museum collections
Poetrycloud
Travelling Hospitals
Narrated Film Downloads

Nagrada „@diversity“ koja podupire inovativnost u kulturnom i kreativnom sektoru je pilot projekt Europske unije započet u siječnju 2013. g. Natječaj za prikupljanje ideja pokrenut u svibnju uspio je potaknuti preko 660 pojedinaca i institucija da se uključe i prijave. Više od 250 ideja je prošlo dalje u natjecanje za nagradu.

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je 4. studenog 2013. g. proglasila dobitnike „@diversity“ nagrade koja prepoznaje iznimne primjere inovacija koje promiču kulturu, a povezane su s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Ova nagrada obuhvaća četiri kategorije: „stvaranje kulture“, „promoviranje kulture“, „pristup kulturi“ te „kultura i mladi“.

Dobitnici nagrade su:

ReWalk Europe
SmartArt
SonicPaintings
StoryGuides - Europe through Legends
HE/DE la guía a la ciudad amueblada
WIKI RAIL
Yugo
Deaf Magazine
museofabber.com - Access to printable museum collections
Poetrycloud
Travelling Hospitals
Narrated Film Downloads

Nagrada „@diversity“ koja podupire inovativnost u kulturnom i kreativnom sektoru je pilot projekt Europske unije započet u siječnju 2013. g. Natječaj za prikupljanje ideja pokrenut u svibnju uspio je potaknuti preko 660 pojedinaca i institucija da se uključe i prijave. Više od 250 ideja je prošlo dalje u natjecanje za nagradu.

Više...

Od 1. studenog do 20. prosinca 2013. g. možete glasati za svog favorita među pobjednicima EU nagrade za pomicanje granica 2014. Jednom od njih će biti uručena „Nagradu publike“.

Dobitnici EU nagrade za pomicanje granica su:

•GUGABRIEL (Austrija)
•LUKAS GRAHAM (Danska)
•WOODKID (Francuska)
•ZEDD (Njemačka)
•ASGEIR (Island)
•KODALINE (Irska)
•JACCO GARDNER (Nizozemska)
•ENVY (Norveška)
•ICONA POP (Švedska)
•DISCLOSURE (Ujedinjeno Kraljevstvo)

„Nagradu publike“ će dobiti umjetnik s najviše glasova te će mu nagrada biti uručena tijekom svećene ceremonije 15. siječnja 2014. g. u Nizozemskoj. Najviše 15 glasača će biti pozvano na svečanost te će svaki od njih moći sa sobom povesti prijatelja, a hotel i avionski let će im biti plaćeni.

Nagrade se financiraju iz EU programa Kultura, a organizira ih Eurosonic Noorderslag u suradnji s Europskom radiodifuzijskom unijom.

Više...

Poziv za prijedloge sufinanciranja Europske platforme za festivale bio je objavljen u travnju 2013. godine. Ovaj pilot projekt nastoji iskoristiti potencijal festivala kako bi se povećao njihov doprinos različitim EU politikama koje uključuju inovativnost, socijalnu uključenost, obrazovanje i međukulturalni dijalog.

Promoviranjem vidljivosti jedinstvenih europskih vrijednosti, Europska platforma za festivale također nastoji povećati europsku dimenziju festivala te putem njih doprijeti do što većeg broja europskih građana.

Komisija je zaprimila dvanaest prijavnica koje je pregledao odbor za evaluaciju. Kao što je predviđeno natječajem, izabran je jedan projekt:

Naziv projekta: Europa za festivale – Festivali za Europu (EFFE): Europska platforma za festivale
Organizacija: Europska udruga festivala (Belgija)
Web-stranica: http://www.efa-aef.eu/en/festivals/
Ukupni budžet: 1.343.350,00 eura
Sufinanciranje EU: 1.000.000,00 eura (74.44%)
Trajanje projekta: 2 godine

Više...

Završni sastanak „Licenci za Europu“ će se održati 13. studenog 2013. g. od 14h do 18h u Bruxellesu. Radnim grupama koje su sudjelovale u strukturnom dijalogu na ovu temu, bit će omogućeno da iznesu izvještaje o zaključcima do kojih su došli tijekom svojih rasprava, fokusirajući se na praktična rješenja koja su identificirali.

Sudjelovanje je otvoreno za sve zainteresirane, ali samo do ograničenog broja, tako da će prednost imati oni koji se prvi registriraju.

Registracije će trajati do 8. studenog 2013. g. u 17h.

Više...

Poziv za prijedloge sufinanciranja Europske platforme za festivale bio je objavljen u travnju 2013. godine. Ovaj pilot projekt nastoji iskoristiti potencijal festivala kako bi se povećao njihov doprinos različitim EU politikama koje uključuju inovativnost, socijalnu uključenost, obrazovanje i međukulturalni dijalog.

Promoviranjem vidljivosti jedinstvenih europskih vrijednosti, Europska platforma za festivale također nastoji povećati europsku dimenziju festivala te putem njih doprijeti do što većeg broja europskih građana.

Komisija je zaprimila dvanaest prijavnica koje je pregledao odbor za evaluaciju. Kao što je predviđeno natječajem, izabran je jedan projekt:

Naziv projekta: Europa za festivale – Festivali za Europu (EFFE): Europska platforma za festivale
Organizacija: Europska udruga festivala (Belgija)
Web-stranica: http://www.efa-aef.eu/en/festivals/
Ukupni budžet: 1.343.350,00 eura
Sufinanciranje EU: 1.000.000,00 eura (74.44%)
Trajanje projekta: 2 godine

Više...

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso će 4. studenog u Centru Bozar službeno otvoriti Europski kulturni forum 2013. Događaj će okupiti 1200 predstavnika iz kulture i donositelja političkih odluka kako bi raspravljali o pitanjima vezanim za kulturnu agendu.

Pitanja o kojima će se raspravljati povezana su s istraživanjem Eurobarometra o „pristupu i sudjelovanju u kulturi“ – prvo istraživanje takvog tipa od 2007. godine. Ono pruža uvid u stavove ljudi prema kulturi, njihovom uključivanju u kulturne aktivnosti bilo kao potrošač ili proizvođač, te o upotrebi Interneta u kulturne svrhe. Približno 27 000 ljudi iz 28 zemalja članica EU je ispitano za potrebe ovog istraživanja. Rezultati istraživanja su između ostalog pokazali i utjecaj krize na kulturno stvaralaštvo i potrošnju kulture.

Uz Predsjednika Barrosa, glavni govornici će također biti Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, Doris Pack, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, Šarūnas Birutis, litvanski ministar kulture i Tomáš Sedláček, autor knjige „Economics of Good and Evil“.

Tijekom ovog događanja, odat će se počast i prvim dobitnicima EU nagrade „@Diversity“. Natjecanje se temeljilo na pronalasku budućih poslovnih modela namijenjenih kulturnom i kreativnom sektoru, a temeljenih na inovativnom korištenju Informacijske i komunikacijske tehnologije. Nezavisni panel je izabrao dvanaest od 250 pristiglih ideja iz različitih sektora i zemalja Europe. Pobjedničke ideje će se pretvoriti u poslovne poduhvate putem profesionalnih obuka i umrežavanja.

Europski kulturni forum se održava večer uoči usvajanja Kreativne Europe, novog programa EU koji podupire kulturni i kreativni sektor. Sudionici Foruma neće samo raspravljati o novom Programu EU, nego i o pitanjima vezanim za nove oblike financiranja kulture i razvoja publike.

Medijske objave, izvješća i službeni sažeci namijenjeni Eurobarometru bit će dostupni već istoga dana. Predstavnici medija će moći intervjuirati glavne govornike i dobitnike „@Diversity“ nagrade 4. studenog između 10.30h i 11.15h u Centru Bozar u Bruxellesu.

Više...

Tik pred početak izazovnog sedmogodišnjeg razdoblja novog programa za kulturni i audiovizualni sektor Kreativna Europa koji će s implementacijom započeti 1. siječnja 2014. i trajati zaključno s 31. prosincem 2020. godine Europska komisija je pokrenula službenu Facebook stranicu programa kao novog kanala komunikacije s ciljanom publikom. Facebook stranica je dostupna ovdje, a prva dostupna vijest je najava Kulturnog Foruma u organizaciji Europske komisije koji će se održati od 4. do 6. studenog ove godine u Brusselsu i okupiti kulturne operatere, umjetnike i profesionalce i kroz tri glavne teme (mjerenje stvarne vrijednosti kulture, potpora kulturi u digitalno doba i razvoj publike) u različitim formatima pružiti nove informacije o programu Kreativna Europa, ali i budućem planu i smjeru potpora i razvoja kulturnog i kreativnog sektora u Europskoj uniji.

Europska komisija je pokrenula savjetovanje pozivajući dionike da podijele svoja razmišljanja o mogućnostima financiranja potaknutog publikom. Poziva ih se da se izjasne o potencijalnim dobrobitima, rizicima i dizajnu optimalnog političkog okvira ovakvog novog oblika financiranja.

Financiranje potaknuto publikom postaje sve popularniji oblik financiranja za djelatnike kulturnog i kreativnog sektora. Dok su mnoge kampanje vezane za financiranje ovakvog tipa najčešće lokanog karaktera, vjerojatno je da bi uvelike koristio i lagani pristup financiranju iz jedinstvenog europskog tržišta. Kako ne bi financiranje potaknuto publikom bio samo kratkoročni trend nego održivi izvor financiranja za nove europske projekte, potrebno je zajamčiti određenu zaštitu kako bi se osiguralo povjerenje ljudi.

Krajnji cilj savjetovanja je prikupljanje podataka o potrebama sudionika tržišta te identifikacija područja koja imaju potencijalnu dodanu vrijednost u obliku EU aktivnosti kako bi se potaknuo rast ove nove industrije, bilo kroz blage zakonske mjere ili kroz zakonodavne aktivnosti.

Savjetovanje bi pokrilo sve oblike financiranja potaknutog publikom, od donacija i nagrada do financijskih investicija. Svatko je pozvan da iznese svoje mišljenje i ispuni on-line upitnik, uključujući građane koji smatraju da bi mogli doprinijeti kampanji za ovakav oblik financiranja, ali i poduzetnike koji su u mogućnosti pokrenuti kampanju. Posebice su pozvane nacionalne vlasti i platforme financiranja potaknutog publikom da podjele svoja razmišljanja.

Savjetovanje će trajati do 31. prosinca 2013.g.

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je u suradnji s Europskom glazbenom konferencijom i izložbenim festivalom Eurosonic Noorderslag 15. listopada proglasila pobjednike EU nagrade za pomicanje granica 2014. g.

Pobjednici koji ujedno predstavljaju i nove talente u europskoj pop glazbi su sljedeći:

•GUGABRIEL (Austrija)
•LUKAS GRAHAM (Danska)
•WOODKID (Francuska)
•ZEDD (Njemača)
•ASGEIR (Island)
•KODALINE (Irska)
•JACCO GARDNER (Nizozemska)
•ENVY (Norveška)
•ICONA POP (Švedska)
•DISCLOSURE (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Pobjednici će primiti nagradu u sklopu televizijske svečanosti 15. siječnja 2014. g. u Nizozemskoj. Televizijska svečanost koja će uključivati nastupe pobjednika prenosit će se diljem Europe putem televizijskih kanala i radio postaja. Jedan od pobjednika će također dobiti i nagradu publike.

Od 01. studenog do 20. prosinca 2013. g. publika će moći glasati za svoje favorite putem sljedeće stranice: www.ebba-awards.eu. Kroz glasanje publika će moći osvojiti putovanje na završnu svečanost.

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je 16. listopada održala ključan govor na događaju povodom osnivanja udruženja pod nazivom „Kreativnost djeluje!“.

Inovativnost leži u središtu kulturnih i kreativnih industrija. Istomišljenici iz organizacija, saveza i udruga koje predstavljaju europski kulturni i kreativni sektor okupili su se u udruženju pod nazivom „Kreativnost djeluje!“. Glavni cilj ovog udruženja je započeti otvoreni i informirani dijalog s glavnim donositeljima političkih odluka na EU razini o ekonomskim i kulturnim doprinosima kulturnog i kreativnog sektora u digitalnom dobu.

Udruženje čine članovi koji iskreno vjeruju u značaj kreativnosti, kreativnog sadržaja, kulturne raznolikosti i slobode izražavanja.

Više...

Europska komisija pridaje veliku važnost ispravnom informiranju o nadolazećem programu Kreativna Europa i u tom smislu organizira potrebnu obuku i komunikacijske aktivnosti.

Komisija omogućuje uvid u novi program Kreativna Europa u sklopu Europskog kulturnog foruma u Bruxellesu 6. studenog. Isti tjedan je organizirana specijalna obuka za djelatnike budućih Deskova Kreativne Europe koji će biti zaduženi za pružanje pomoći prijaviteljima jednom kada se objave pozivi za natječaje. Komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualni sektor i kulturu će također organizirati info-dan u nadolazećim mjesecima kako bi se osigurale potrebne informacije organizacijama zainteresiranim za prijavu na natječaje. Slične info-dane će na nacionalnoj i lokalnoj razini organizirati Deskovi Kreativne Europe.

Za sve druge oblike obuke i komunikacijskih inicijativa održanih izvan prethodno navedenog okvira Komisija ne preuzima odgovornost.

Naveliko promoviran seminar na temu Kreativne Europe (http://creatives-europe.eu/joining-creative-europe-ws/) koji se održava na iste datume kao i prethodno navedeni, je privatna inicijativa Instituta DaVinci u Bruxellesu, te Europska komisija ne sudjeluje u njemu niti ima bilo kakve poveznice s njim.

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je 16. listopada održala ključan govor na događaju povodom osnivanja udruženja pod nazivom „Kreativnost djeluje!“.

Inovativnost leži u središtu kulturnih i kreativnih industrija. Istomišljenici iz organizacija, saveza i udruga koje predstavljaju europski kulturni i kreativni sektor okupili su se u udruženju pod nazivom „Kreativnost djeluje!“. Glavni cilj ovog udruženja je započeti otvoreni i informirani dijalog s glavnim donositeljima političkih odluka na EU razini o ekonomskim i kulturnim doprinosima kulturnog i kreativnog sektora u digitalnom dobu.

Udruženje čine članovi koji iskreno vjeruju u značaj kreativnosti, kreativnog sadržaja, kulturne raznolikosti i slobode izražavanja.

Više...

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je u suradnji s Europskom glazbenom konferencijom i izložbenim festivalom Eurosonic Noorderslag 15. listopada proglasila pobjednike EU nagrade za pomicanje granica 2014. g.

Pobjednici koji ujedno predstavljaju i nove talente u europskoj pop glazbi su sljedeći:

•GUGABRIEL (Austrija)
•LUKAS GRAHAM (Danska)
•WOODKID (Francuska)
•ZEDD (Njemača)
•ASGEIR (Island)
•KODALINE (Irska)
•JACCO GARDNER (Nizozemska)
•ENVY (Norveška)
•ICONA POP (Švedska)
•DISCLOSURE (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Pobjednici će primiti nagradu u sklopu televizijske svečanosti 15. siječnja 2014. g. u Nizozemskoj. Televizijska svečanost koja će uključivati nastupe pobjednika prenosit će se diljem Europe putem televizijskih kanala i radio postaja. Jedan od pobjednika će također dobiti i nagradu publike.

Od 01. studenog do 20. prosinca 2013. g. publika će moći glasati za svoje favorite putem sljedeće stranice: www.ebba-awards.eu. Kroz glasanje publika će moći osvojiti putovanje na završnu svečanost.

Više...

Europska komisija je 23. rujna 2013. godine objavila radni dokument pod nazivom Provedba akcijskog plana za inovacije u području dizajna (Implementing an Action Plan for Design-Driven Innovation) u kojem su opisane trenutne i nadolazeće aktivnosti koje je prihvatila Komisija, a tiču se promocije inovacija u dizajnu u različitim područjima politika. Te su aktivnosti temeljne smjernice navedenog dokumenta čiji je cilj što prije uključiti dizajn u inovativne politike na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te stvoriti kapacitet i vještine potrebne za njihovu implementaciju.

Zaključci ovog dokumenta su sastavni dio Komunikacije Europske komisije za promociju kulturnog i kreativnog sektora s ciljem rasta i zapošljavanja u Europskoj uniji.

Više informacija o toj temi i dokument možete naći ovdje.

Cilj je javnih konzultacija bolje razumijevanje važnosti uspostave specifičnih inicijativa i podrške razvoju novih industrijskih vrijednosnih lanaca. Putem nje Europska komisija teži prikupljanju stajališta dionika o tome:

- kako bolje definirati pojam „Experience Economy“,
- koliko je doista jaka interakcija između povezanih industrija kao što su sport, turizam, slobodno vrijeme, zabava, eko-industrija i kulturne i kreativne industrije,
- koji čimbenici doprinose njegovom oblikovanju,
- što pokreće i otežava njegov daljnji razvoj i transformacijske procese u različitim sektorima.

Javne će konzultacije biti otvorene do kraja listopada 2013. godine, a više informacija možete naći ovdje.

Povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou je 26. rujna u sklopu otvorenja sajma knjiga u Göteborgu (Švedska) proglasila dobitnike nagrade Europske unije za književnost za 2013. godinu.

Ovogodišnji dobitnici nagrade su: Isabelle Wéry (Belgija), Faruk Šehič (Bosna i Hercegovina), Emilios Solomou (Cipar), Kristian Bang Foss (Danska), Meelis Friedenthal (Estonija), Lidija Dimkovska (Makedonija), Katri Lipson (Finska), Marica Bodrožić (Njemačka), Tullio Forgiarini (Luksemburg), Ioana Pârvulescu (Rumunjska), Gabriela Babnik (Slovenija) i Cristian Crusat (Španjolska).

Europska komisija je odredila 3 kriterija za dodjeljivanje nagrade:

Autori moraju biti građani jedne od 12 zemalja koje su izabrane za određenu godinu;
Autori su objavili od 2 do 5 djela beletristike;
Djela bi trebala biti objavljena najmanje pet godina prije dodjeljivanja nagrade.

Udruženje koje sačinjavaju Europski savez knjižara, Europsko vijeće književnika i Savez europskih nakladnika zaduženo je za organizaciju selekcijske procedure i svečane ceremonije u sklopu nagrade EU za književnost.

Dobitnicima će nagrade biti uručene na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu 26. listopada uz prisustvovanje povjerenice Vassiliou i vodećih predstavnika iz svijeta književnosti, kulture i politike.

Više...

Povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou je 26. rujna u sklopu otvorenja sajma knjiga u Göteborgu (Švedska) proglasila dobitnike nagrade Europske unije za književnost za 2013. godinu.

Ovogodišnji dobitnici nagrade su: Isabelle Wéry (Belgija), Faruk Šehič (Bosna i Hercegovina), Emilios Solomou (Cipar), Kristian Bang Foss (Danska), Meelis Friedenthal (Estonija), Lidija Dimkovska (Makedonija), Katri Lipson (Finska), Marica Bodrožić (Njemačka), Tullio Forgiarini (Luksemburg), Ioana Pârvulescu (Rumunjska), Gabriela Babnik (Slovenija) i Cristian Crusat (Španjolska).

Europska komisija je odredila 3 kriterija za dodjeljivanje nagrade:

Autori moraju biti građani jedne od 12 zemalja koje su izabrane za određenu godinu;
Autori su objavili od 2 do 5 djela beletristike;
Djela bi trebala biti objavljena najmanje pet godina prije dodjeljivanja nagrade.

Udruženje koje sačinjavaju Europski savez knjižara, Europsko vijeće književnika i Savez europskih nakladnika zaduženo je za organizaciju selekcijske procedure i svečane ceremonije u sklopu nagrade EU za književnost.

Dobitnicima će nagrade biti uručene na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu 26. listopada uz prisustvovanje povjerenice Vassiliou i vodećih predstavnika iz svijeta književnosti, kulture i politike.

Više...

Izložba će prikazati djela dobitnika nagrade EU za suvremenu arhitekturu i nagrade za mlade nade u arhitekturi (Emerging Architect), ali i djela autora koji su dospjeli do finala. Izložba je započela 13. rujna tijekom trajanja Europskog foruma za politike u arhitekturi (međunarodna organizacija koja razvija politike u arhitekturi, potiče ljude na stvaranje okružja koje odgovara današnjim zahtjevima, te na razvijanje rješenja za održivi razvoj) koji se održao u Vilniusu i Kaunasu (Litva) od 12. do 14. rujna.

Europska komisija upravlja i sufinancira nagradu EU za suvremenu arhitekturu koja je osnovana 1987. godine u suradnji s fondacijom Mies van der Rohe. Cilj izložbe u Vilniusu je promovirati nagradu među širom publikom.

Više...

John Lennon edukacijski bus kreće na turneju Europom, a 3. i 4. listopada se zadržava u Bruxellesu. Ovaj edukacijski bus je najsuvremenije audio i video postrojenje za snimanje i produkciju. Planovi vezani za John Lennon bus se razvijaju još od 1998. godine s misijom omogućivanja mladim ljudima pristup produkcijskim studijima. Tri producenta/stručnjaka koja putuju u busu posvećena su radu s mladima diljem Europe kako bi im pružili priliku stvaranja vlastite glazbe, videa, fotografija, igrica, aplikacija i projekata koji reflektiraju njihove ideje, vrijednosti i kreativnost.

Bus obilazi lokalne škole, fakultete, koncerte, festivale i profesionalne sajmove, nudeći besplatne radionice u kojima mladi ljudi stvaraju originalne pjesme, audio snimke, glazbene spotove i organiziraju događaje uživo.

Svi projekti su dostupni na lennonbus.org , te YouTube i Facebook stranicama.

Više...

Europski kulturni forum je prilika za upoznavanje i umrežavanje, raspravljanje o aktualnim trendovima i ostvarenjima u kulturnom sektoru, te za mogućnost pomoći u stvaranju agende za buduće kulturne politike i fondove na EU razini.

Paneli
Govornici će imati priliku izraziti svoja mišljenja o sljedeće tri teme:

Mjerenje stvarne vrijednosti kulture i funkcioniranja kulturnog sustava;
Financiranje kulture u digitalnom dobu - razmatranje novih financijskih modela temeljenih na razvoju lojalnosti i izgradnji zajednica sljedbenika, ne zanemarujući ni institucionalno centralizirane modele kao što su npr. korporativna sponzorstva, koprodukcija i umjetničke intervencije unutar poslovnog i javnog sektora;
Razvoj publike i ostvarivanje kulturne uključenosti, s osvrtom na kompletne strategije, pristupanje prema drugim publikama, uključivu umjetnost te partnerstvo i sinergiju s drugim sektorima.

Glas naroda
Ovakav novi oblik sjednice omogućuje sudionicima, izabranim putem Poziva za ideje objavljenim u svibnju, da dobiju svojih pet minuta za izražavanje mišljenja.

Brzinske sjednice
Informacije vezane za različite EU programe i druge inicijative će biti omogućene za izdvojene grupe sudionika koji će imati dovoljno vremena za pitanja i odgovore.

Visoko cijenjeni govornici će otvarati debate, dok će Povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou, litvanski Ministar kulture Šarūnas Birutis i glavni direktor Opće uprave Europske komisije za obrazovanje i kulturu Jan Truszczyński, svečano otvoriti Forum.

Pogledajte detaljni program Foruma i registrirajte se za sudjelovanje!
Rok za registraciju je 30. rujna 2013.!

Više na stranicama Europske komisije .

Europski kulturni forum je prilika za upoznavanje i umrežavanje, raspravljanje o aktualnim trendovima i ostvarenjima u kulturnom sektoru, te za mogućnost pomoći u stvaranju agende za buduće kulturne politike i fondove na EU razini.

Paneli
Govornici će imati priliku izraziti svoja mišljenja o sljedeće tri teme:

Mjerenje stvarne vrijednosti kulture i funkcioniranja kulturnog sustava;
Financiranje kulture u digitalnom dobu - razmatranje novih financijskih modela temeljenih na razvoju lojalnosti i izgradnji zajednica sljedbenika, ne zanemarujući ni institucionalno centralizirane modele kao što su npr. korporativna sponzorstva, koprodukcija i umjetničke intervencije unutar poslovnog i javnog sektora;
Razvoj publike i ostvarivanje kulturne uključenosti, s osvrtom na kompletne strategije, pristupanje prema drugim publikama, uključivu umjetnost te partnerstvo i sinergiju s drugim sektorima.

Glas naroda
Ovakav novi oblik sjednice omogućuje sudionicima, izabranim putem Poziva za ideje objavljenim u svibnju, da dobiju svojih pet minuta za izražavanje mišljenja.

Brzinske sjednice
Informacije vezane za različite EU programe i druge inicijative će biti omogućene za izdvojene grupe sudionika koji će imati dovoljno vremena za pitanja i odgovore.

Visoko cijenjeni govornici će otvarati debate, dok će Povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou, litvanski Ministar kulture Šarūnas Birutis i glavni direktor Opće uprave Europske komisije za obrazovanje i kulturu Jan Truszczyński, svečano otvoriti Forum.

Pogledajte detaljni program Foruma i registrirajte se za sudjelovanje!
Rok za registraciju je 30. rujna 2013.!

Više na stranicama Europske komisije .

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu pri Europskoj komisiji je objavila poziv za prijavu u bazu stručnjaka koji će Izvršnoj agenciji biti na raspolaganju za asistiranje pri upravljanju programima Unije iz područja obrazovanja, kulture, audiovizualne djelatnosti, sporta, mladih, volonterstva i građanstva ili bilo kojih drugih programa i aktivnosti u nadležnosti Agencije. Poziv je otvoren za vrijeme cijelog sedmogodišnjeg programskog razdoblja odnosno zaključno s mjesecom rujnom 2020. godine.

Prijavu je moguće izvršiti isključivo elektroničkim putem, a uvjeti podrazumijevaju visoku razinu stručnosti i poznavanja programa koji su u nadležnosti Agencije, a u skladu s javnim pozivom, dobro poznavanje engleskog i/ili francuskog i/ili njemačkog jezika, korištenje računalom i dostupnost za povremene i kratkoročne zadatke. Zadaci stručnjaka mogu uključivati evaluaciju prijavljenih projekata pristiglih na natječaj, evaluaciju i praćenje projekata, studije i analize, prijevode i uređivanje dokumenata te ostale aktivnosti po potrebi.

Svu potrebnu dokumentaciju, upute i pomoć za prijavu možete naći na stranicama Izvršne agencije.

Nizozemska i Malta su dvije zemlje izabrane za domaćine Europske prijestolnice kulture 2018.

U Amsterdamu je 6. rujna neovisno selekcijsko vijeće, imenovano za procjenu nizozemskih gradova koji su se prijavili za titulu Europske prijestolnice kulture 2018., predložilo Leeuwarden za nositelja titule. Leeuwarden je pobijedio konkurenciju – gradove Eindhoven i Maastricht. Vijeće Europske unije će formalno proglasiti pobjednički grad u svibnju 2014.g.

Drugi grad nositelj titule Europske prijestolnice kulture 2018. je Valleta, koja je titulu dobila u svibnju ove godine jer se Malta odlučila za ulazak u selekcijsku proceduru godinu dana ranije nego što je uobičajeno.

Izabrani gradovi će morati predložiti kulturni program s istaknutom europskom dimenzijom koja mora biti vidljiva kroz izabranu tematiku samog projekta te kroz način na koji će događaji projekta bit organizirani. Program također treba podrazumijevati uključivanje građana, okolice i cijele zemlje u projekt.

Više na stranicama Europske komisije.

Pokrenuti još 1985. godine, Dani europske baštine se od 1999. godine organiziraju kao zajednička inicijativa Europske komisije i Vijeća Europe.

Kulturni događaji organizirani tijekom jednog mjeseca predstavljaju lokalnu tradiciju i umijeća, arhitekturu i umjetnost te ujedno nastoje unaprijediti obostrano razumijevanje među građanima Europe.

Milijuni ljudi imaju priliku uživati u slobodnom pristupu tisućama povijesnih i kulturnih lokacija koje su inače rijetko otvorene za javnost. Lokaliteti su smješteni u 50 različitih zemalja i dostupni su za razgledavanje kroz mjesec rujan.

Dani europske baštine su službeno započeli 30. kolovoza 2013. godine u gradu Yerevan u Armeniji, a isti je dan pokrenuta i interaktivna web stranica koja pruža detalje o lokalitetima koji su dostupni javnosti te informacije o posebnim događajima koji se organiziraju u svakoj zemlji pojedinačno. Kao i svake godine, Dani europske baštine nude bogat i raznolik raspon impresivnih lokaliteta i događaja koji posjetiteljima omogućuju doživljaj povrataka u povijest.

U organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture ovogodišnji Dani europske baštine u Hrvatskoj obilježavaju se od 20. rujna do 5. listopada 2013. godine. Obilježavanje započinje u Sisku 20. rujna 2013. programom „Dani industrijske baštine grada Siska“, no raznovrsnim i zanimljivim programima obilježit će se diljem Hrvatske i to u sljedećim gradovima: Krapje, Velika Gorica, Pula, Općina Sveti Filip i Jakov, Krapina, Požega, Trogir, Imotski, Varaždin, Osijek, Karlovac, Vukovar, Bjelovar, Dubrovnik, Nova Gradiška, Gospić, Senj, Otočac, Split, Ščitarjevo i Zagreb. Više o programu događanja u Hrvatskoj na stranicama Ministarstva kulture.

Više o događajima diljem Europe na stranicama Europske komisije

Ured Tačka kulturnog kontakta Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije u suradnji s Roberto Cimetta fondom i uz podršku francuskog Ministarstva kulture 11. rujna 2013. godine u Beogradu organizira balkansko-arapsku platformu za suradnju pod nazivom: Otkrivanje skrivenih prolaza: stanje mobilnosti u kulturi između Balkana, Evrope i arapskih zemalja. Svrha je panela ispitati trenutnu situaciju na području mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika između balkanske regije i arapskih zemalja kao i predlaganje eventualnih rješenja za povećanje mobilnosti. Zaključci panela bit će predstavljeni na međunarodnom seminaru u organizaciji Roberto Cimetta fonda u Zagrebu u 2014. godini.

Dan poslije ovog panela, od 12. do 14. rujna u Domu omladine Beograda će se održati konferencija i radionica podizanja kapaciteta kulturnog sektora pod nazivom Yuropa u suradnji s Kontakt tačkom za kulturu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Službom za kulturnu kontaktnu točku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Uredom za kulturnu kontaktnu točku iz Belgije (Flandrija). Konferencija i radionica će okupiti zainteresirane kulturne djelatnike i brojne nezavisne stručnjake te ostale partnere kao što su EUNIC mreža, EU Info centar, Europski fond za kulturu, Ured za europske integracije Vlade Srbije, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije itd. Predstavnici pet različitih organizacija sektora kulture iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine / Republike Srpske i Srbije dolaze u Beograd kako bi u razmjeni s kolegama kroz partnerske projekte i regionalne inicijative pokazali pozitivan doprinos kulture gospodarskom razvoju, socijalnoj inkluziji, rješavanju sukoba i interkulturnom dijalogu i kako bi stekli neophodne vještine za prijavu na različite fondove i mehanizme financiranja.

Predavanja i radionice su otvorenog tipa uz obaveznu registraciju na office@ccp-serbia.org.

>>> Program

Baština i obrazovanje utkani su u sve što radimo te definiraju naše okruženje, a kroz isprepletenost znanja, tradicije i vještina čine potencijal koji nudi kreativna rješenja te podlogu za stvaranje novih ideja koje uključuju širok spektar publike – djecu, mlade i starije, ranjive skupine, lokalno stanovništvo i druge.

Sukladno napretku novih tehnologija, mogućnosti bržeg i lakšeg pristupa informacijama i znanjima o kulturi i kulturnoj baštini te novonastalim epidemiološkim izazovima, pozivamo da u obilježavanju ovogodišnjih Dana europske baštine uz dosadašnji način organiziranja prigodnih programa poput izložbi, radionica, prezentacija, stručnih obilazaka, promocija i slično uključite što više virtualnih, odnosno digitalnih oblika prezentacije ove teme. Multimedijalnim pristupom raznovrsnim sadržajima na kreativan i pristupačan način apostrofirat će se važnost konstantne interakcije baštine s pojedincem.

Radi pravovremene izrade službene programske knjižice Dana europske baštine 2020., podatke o lokaciji, datumu i vremenu događanja, prema potrebi i poveznicu na virtualno događanje te tekst od pola kartice (900 znakova s razmacima) i dvije karakteristične fotografije u jpg. formatu s pripadajućim legendama, podatcima o autorima te reguliranim autorskim pravima potrebno je dostaviti dostavite do 3. kolovoza 2020. godine, putem elektroničke pošte na adresu: danieuropskebastine@min-kulture.hr.

Brošura 101 Event Ideas. pdf

Baština i obrazovanje utkani su u sve što radimo te definiraju naše okruženje, a kroz isprepletenost znanja, tradicije i vještina čine potencijal koji nudi kreativna rješenja te podlogu za stvaranje novih ideja koje uključuju širok spektar publike – djecu, mlade i starije, ranjive skupine, lokalno stanovništvo i druge.

Sukladno napretku novih tehnologija, mogućnosti bržeg i lakšeg pristupa informacijama i znanjima o kulturi i kulturnoj baštini te novonastalim epidemiološkim izazovima, pozivamo da u obilježavanju ovogodišnjih Dana europske baštine uz dosadašnji način organiziranja prigodnih programa poput izložbi, radionica, prezentacija, stručnih obilazaka, promocija i slično uključite što više virtualnih, odnosno digitalnih oblika prezentacije ove teme. Multimedijalnim pristupom raznovrsnim sadržajima na kreativan i pristupačan način apostrofirat će se važnost konstantne interakcije baštine s pojedincem.

Radi pravovremene izrade službene programske knjižice Dana europske baštine 2020., podatke o lokaciji, datumu i vremenu događanja, prema potrebi i poveznicu na virtualno događanje te tekst od pola kartice (900 znakova s razmacima) i dvije karakteristične fotografije u jpg. formatu s pripadajućim legendama, podatcima o autorima te reguliranim autorskim pravima potrebno je dostaviti dostavite do 3. kolovoza 2020. godine, putem elektroničke pošte na adresu: danieuropskebastine@min-kulture.hr.

Brošura 101 Event Ideas. pdf

Odbor ministara preporučuje vladinim i nevladinim organizacijama, regionalnim i lokalnim vlastima, profesionalcima, lokalnim udruženjima i civilnom društvu da aktivno sudjeluju u provedbi strategije. Pozivaju na predlaganje konkretnih primjera mjera koje će biti uključene u primjere dobre prakse Strategije 21.

Hrvatska ima nekoliko primjera dobre prakse uvrštene među prakse Strategije 21, a radi se o projektu obnove šibenske tvrđave, Fortress ReInvented - Inovativni pristup i digitalni sadržaji na povijesnim tvrđavama, projektu KUD-a Oštrc - Rudarska Greblica, projektu očuvanja tehnike suhozida u Dragodidu, višenacionalnom projektu Susret u vrtovima / Rendez-vous aux jardins “L’Europe des jardins”, karlovačkom projektu Zvijezda u školi / Star in school, projektu The island of Cres te projektu “Moj kažun – La mia casita” grada Vodnjana.

Ove je godine posebna pažnja posvećena najboljim praksama i projektima obrazovanja o kulturnom nasljeđu, a jedna od tri glavne komponente ST21 su obrazovanje i znanje.

Glavna tema Dana europske baštine 2020. - „Baština i obrazovanje: učenje za život“ prihvaćena je i kao tema prijave primjera najboljih praksi, no u pozivu je naglašeno da ako potencijalne prijave najbolje prakse i nisu posebno posvećene obrazovanju, sve zaprimljene prijave razmotrit će se i objaviti na web stranici ST21.

Poziv kao i više informacija pronađite na poveznici.
Prijaviti se možete putem obrasca ili slanjem e-pošte.

>>> Europska strategija za kulturnu baštinu u 21. stoljeću pdf.

Tijekom manifestacije nastojat će se približiti kulturna baština na što zanimljiviji i pristupačniji način široj publici. "Umjetnost i zabava" sveobuhvatna je tema koja uz kulturnu baštinu obuhvaća i vizualne umjetnosti, kino, ples, čitanje, glazbu, fotografiju, kazalište i drugo. Budući da tema ovogodišnjeg 23. međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi – Čarobna kraljevska čipka – doprinosi približavanju baštinskih sadržaja kao i tradicijskih znanja i vještina na zanimljiv i interaktivan način, osobito djeci i mladima, našim nepobitnim čuvarima kulturne baštine, središnje događanje "Dana europske baštine 2019." organizirno je u okviru festivala u Lepoglavi.

Publikacija "Dana europske baštine 2019." donosi osnovne informacije o prigodnim događanjima: o lokaciji, datumu, vremenu održavanja, kao i kratak opis njihova sadržaja s ciljem jednostavnijeg snalaženja i odabira.

"Dani europske baštine" najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi. Vijeće Europe pokrenulo je inicijativu 1985. godine, koja je postala zajednička akcija u suradnji s Europskom unijom od 1999. godine. Hrvatska se manifestaciji "Dana europske baštine" pridružila godine 1995. proglašenjem posavskog sela Krapje selom graditeljske baštine. Otad se kontinuirano obilježavaju svake godine tijekom rujna i listopada. Više o manifestaciji Dani europske baštine i prigodnim događanjima u ostalim državama članicama Vijeća Europe pročitajte na poveznici: www.europeanheritagedays.com.

>>> Brošura "Dani europske baštine 2019."

>>> Predstavljanje manifestacije „Dani europske baštine 2019.“

Manifestacija Dani europske baštine prigoda je za predstavljanje i slavljenje zajedničke kulturne baštine svih europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Ovogodišnje izdanje, organizirano tijekom rujna i listopada, posvećeno je temi Baština za sve! kojom se nastoji potaknuti zajedništvo, suradnja, uključivost i jednake mogućnosti za sve društvene skupine da dožive kulturnu baštinu.

Program Dana europske baštine 2021. donosi brojna događanja namijenjena ljubiteljima baštine u formi radionica, obilazaka, izložbi, prezentacija i predavanja.

Zbog nepredvidljivosti epidemiološke situacije i mjera, a radi omogućavanja pristupa svim društvenim skupinama, velik broj događanja odvija se u virtualnom prostoru. Na ovaj način brojne kulturne, baštinske i akademske ustanove, organizacije, strukovna udruženja, udruge i inicijative iz svih krajeva Hrvatske koje sudjeluju u manifestaciji otvaraju svoja vrata posjetiteljima, ali i dolaze u njihove domove.

Pregled - ONLINE SADRŽAJA
Pregled - DOGAĐANJA
Pregled - HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD

Publikacija Dana europske baštine 2021.

- donosi osnovne informacije o kreiranom online sadržaju te podatke o prigodnim događanjima: o lokaciji, datumu, vremenu održavanja, kao i kratak opis njihova sadržaja s ciljem jednostavnijeg snalaženja i odabira.

Predstavljanje ovogodišnjeg programa Dana europske baštine koji će se s temom „Baština za sve!“ odvijati tijekom rujna i listopada, svojim su nastupom i interpretacijom kajkavske poezije obogatili učenici krapinskih osnovnih škola u okviru Tjedna kajkavske kulture u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini.

Razgledajući muzej i izložbu „Pola stoljeća muzeja na Hušnjakovu“, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković pridružio se početku manifestacije Dana europske baštine kojom se nastoji potaknuti uključivost i jednake mogućnosti za sve društvene skupine.

Svečano otvorenje središnje izložbe Pustinja Blaca – kulturni krajolik bit će 20. rujna 2017. godine u 19:00 sati, u Gliptoteci HAZU, u Zagrebu.

Ovom izložbom želi se predstaviti nekadašnji svećenički eremitorij Pustinje Blaca kojim se danas u suvremenim okolnostima, baš kao nekad, upravlja s visokom sviješću o nužnoj povezanosti čovjeka s prirodom. Budući da je ovogodišnja zajednička tema većine zemalja Vijeća Europe Baština i priroda: krajolik mogućnosti, upravo se stoga ovom izložbom otvaraju Dani europske baštine u Hrvatskoj. Temom se želi istaknuti potreba istraživanja raznolikosti i kulturnih vrijednosti s ciljem očuvanja prirode, baštine i krajolika za buduće naraštaje. Svojom sadržajnom i oblikovnom sveobuhvatnošću ona ujedno predstavlja prikladan uvod u Europsku godinu kulturne baštine, čijim će mnogobrojnim i raznovrsnim manifestacijama biti obilježena cijela 2018.

U brojnim naseljima diljem Hrvatske, od Vukovara

do Konavala, organizirane su izložbe, stručna predavanja, prezentacije, radionice, obilasci i drugi sadržaji kojima se želi prizvati važnost istinske povezanosti i interakcije čovjeka s prirodom u današnjem visokotehnološkom dobu te ih pozicionirati kao temelj, izvorište ljudskog umjetničkog kreiranja.

Više dodatnih informacija o raznovrsnom programu možete pročitati u Publikaciji Dani europske baštine 2017. gdje su na jednom mjestu dostupni osnovni podatci o događajima: njihovoj lokaciji, datumu, vremenu održavanja kao i kratki opis njihova sadržaja.

• Priopćenje Europske komisije i Vijeća Europe (hrvatski prijevod):
Dani europske baštine 2017.: Uska povezanost između ljudi i prirode

na svim razinama, od lokalne, nacionalne do međunarodne.

Utjecaji suvremenog razvoja izazivaju promjene koje često uzrokuju degradaciju obilježja i vrijednosti krajolika pa je stoga važno pravodobno prepoznati vrijednosti kulturnih krajolika te ih uključiti u strategije i programe razvoja različitih sektora i u sustav prostornoplanske dokumentacije.

Diskusija o problemima na koje se nailazi u procesu donošenja pravne zaštite te kasnije u provođenju mjera zaštite kulturnih krajolika, kojih danas imamo svega 12 upisanih u Registar kulturnih dobara RH, rasvijetlila je potrebu relaksacije pravne norme, u narednom razdoblju, a vezanu za utvrđivanje obuhvata i popisivanja svih katastarskih čestica.

Isto tako, s obzirom na slojevitost i isprepletenost prirodnih i kulturnopovijesnih sastavnica kulturnih krajolika proizlazi potreba formiranja radnog tijela na državnoj razini koje bi okupljalo stručnjake iz područja kulturne baštine, zaštite prirode, poljoprivrede, prostornog uređenja, turizma kao i akademske zajednice da na multidisciplinarni način pristupe očuvanju kulturnih krajolika te iniciraju izradu Nacionalne strategije zaštite krajolika kao ključnog preduvjeta učinkovitog upravljanja promjenama u krajoliku.

na svim razinama, od lokalne, nacionalne do međunarodne.

Utjecaji suvremenog razvoja izazivaju promjene koje često uzrokuju degradaciju obilježja i vrijednosti krajolika pa je stoga važno pravodobno prepoznati vrijednosti kulturnih krajolika te ih uključiti u strategije i programe razvoja različitih sektora i u sustav prostornoplanske dokumentacije.

Diskusija o problemima na koje se nailazi u procesu donošenja pravne zaštite te kasnije u provođenju mjera zaštite kulturnih krajolika, kojih danas imamo svega 12 upisanih u Registar kulturnih dobara RH, rasvijetlila je potrebu relaksacije pravne norme, u narednom razdoblju, a vezanu za utvrđivanje obuhvata i popisivanja svih katastarskih čestica.

Isto tako, s obzirom na slojevitost i isprepletenost prirodnih i kulturnopovijesnih sastavnica kulturnih krajolika proizlazi potreba formiranja radnog tijela na državnoj razini koje bi okupljalo stručnjake iz područja kulturne baštine, zaštite prirode, poljoprivrede, prostornog uređenja, turizma kao i akademske zajednice da na multidisciplinarni način pristupe očuvanju kulturnih krajolika te iniciraju izradu Nacionalne strategije zaštite krajolika kao ključnog preduvjeta učinkovitog upravljanja promjenama u krajoliku.

Više dodatnih informacija o raznovrsnom programu možete pročitati u Publikaciji Dani europske baštine 2017. gdje su na jednom mjestu dostupni osnovni podatci o događajima: njihovoj lokaciji, datumu, vremenu održavanja kao i kratki opis njihova sadržaja.

• Priopćenje Europske komisije i Vijeća Europe (hrvatski prijevod):
Dani europske baštine 2017.: Uska povezanost između ljudi i prirode

U okviru tog događanja, u Ministarstvu kulture predstavit će se sedmogodišnji program EU Kreativna Europa, namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru u okviru kojeg se nalaze dva zasebna potprograma – potprogram Kultura i potprogram MEDIA. Pozivamo vas da posjetite Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture u petak 11. svibnja 2018. godine između 11 i 16 sati i informirate se o potprogramu Kultura. Tom prilikom ćete moći pogledati video prezentacije, poslušati glazbu i sudjelovati u kreativnom razgovoru o projektima koje podržava program Kreativne Europa!

Osim toga, tijekom Europskog tjedan, predstavit će se projekti podržani kroz program Kreativna Europa diljem Hrvatske, od Zagreba preko Varaždina sve do Hvara i Visa:

- 7.5.2018. – Hrvatski sabor kulture • Mreža Amateo
- 8-13.5. Muzej suvremene umjetnosti • Translocal: Museum as Toolbox • VIBE
- 10.5. Omnimedia d.o.o. • PAIC
- 10-11.5. Hrvatski restauratorski zavod • Tragom umjetnosti obitelji Straub
- 10.5. Lab 852 • European Music Incubator & Magic Carpets
- 10.5. CeKaTe • Čuvari snova
- 11.5. Plesni centar TALA • Life Long Burning

Više o rasporedu i programima događanja Dana
(https://strukturnifondovi.hr/dani-otvorenih-vrata/)

zajedničke ciljeve socijalnih politika država članica, nacionalne akcijske planove i zajedničke indikatore, s ciljem promoviranja efikasnije strateške politike društvene uključenosti država članica.

Svake četiri godine države članice EU dogovaraju se o temama na koje se OMK eksperti trebaju usredotočiti u odnosu na Plan rada za kulturu Europskog Vijeća.

Slijedom Plana rada za kulturu 2015-2018 Europskog Vijeća koji je usvojen u studenom 2014. godine, određena su 4 ključna prioriteta:

- Pristup kulturi
- Kulturna baština
- Kulturni i kreativni sektor: kreativna ekonomija i inovacija
- Promocija kulturne raznolikosti, kulturu u EU vanjskim odnosima i mobilnost

U 2016. i 2017. godini održavali su se OMK sastanci stručnjaka iz ministarstava kulture, gospodarstva te nacionalnih kulturnih institucija koji su razmijenili dobre prakse i kreirali priručnik s preporukama za daljnji rad u području kulturnih i kreativnih industrija. Europska komisija je u ožujku 2018. godine, kao rezultat tog rada, objavila Izvješće pod nazivom: Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkih i inovativnih potencijala u kulturnom i kreativnom sektoru.

Inovativna snaga kulturnih i kreativnih sektora ključna je za daljnji razvoj europskih gospodarstava i društava, jer stvara dobrobit i koheziju, oblikuje javni prostor koji koriste milijuni Europljana, modernizira industrije i poslovne subjekte s novim kreativnim metodama, daje značenje i osjećaj pripadnosti, nadograđuje urbana i ruralna područja, dizajnira naše proizvode i usluge, proizvodi i digitalizira sadržaj, obogaćuje naša vizualna iskustva.

Vidi podstarnicu:
https://min-kulture.gov.hr/?id=16431

zajedničke ciljeve socijalnih politika država članica, nacionalne akcijske planove i zajedničke indikatore, s ciljem promoviranja efikasnije strateške politike društvene uključenosti država članica.

Svake četiri godine države članice EU dogovaraju se o temama na koje se OMK eksperti trebaju usredotočiti u odnosu na Plan rada za kulturu Europskog Vijeća.

Slijedom Plana rada za kulturu 2015-2018 Europskog Vijeća koji je usvojen u studenom 2014. godine, određena su 4 ključna prioriteta:

- Pristup kulturi
- Kulturna baština
- Kulturni i kreativni sektor: kreativna ekonomija i inovacija
- Promocija kulturne raznolikosti, kulturu u EU vanjskim odnosima i mobilnost

U 2016. i 2017. godini održavali su se OMK sastanci stručnjaka iz ministarstava kulture, gospodarstva te nacionalnih kulturnih institucija koji su razmijenili dobre prakse i kreirali priručnik s preporukama za daljnji rad u području kulturnih i kreativnih industrija. Europska komisija je u ožujku 2018. godine, kao rezultat tog rada, objavila Izvješće pod nazivom: Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkih i inovativnih potencijala u kulturnom i kreativnom sektoru.

Inovativna snaga kulturnih i kreativnih sektora ključna je za daljnji razvoj europskih gospodarstava i društava, jer stvara dobrobit i koheziju, oblikuje javni prostor koji koriste milijuni Europljana, modernizira industrije i poslovne subjekte s novim kreativnim metodama, daje značenje i osjećaj pripadnosti, nadograđuje urbana i ruralna područja, dizajnira naše proizvode i usluge, proizvodi i digitalizira sadržaj, obogaćuje naša vizualna iskustva.

Vidi podstarnicu:
https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=18799

   Ministarstvo kulture nastavlja s iznimno uspješnom višegodišnjom praksom sufinanciranja hrvatskih institucija koje sudjeluju u europskim projektima.

   Temeljem Pravilnika o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura u 2018. godini podržano je ukupno 30 programa koji nastavljaju svoje višegodišnje programe.

   Rezultati novih projekata koji su prošli na Natječaju za projekte suradnje biti će objavljeni na stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije u mjesecu svibnju.

   Ured Kreativne Europe stoji na raspolaganju za sva dodatna pitanja, organizaciju radionica i info-dana na temu programa Kreativna Europa.

   >>> Nacionalno sufinanciranje hrvatskih institucija koje sudjeluju u projektima programa Kreativna Europa (pregled sa stanjem 14.03.2018.)

Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka predložilo je mađarske gradove Debrecin, Jura (Győr) i Vesprim za ulazak u završni krug za dobivanje titule Europske prijestolnice kulture 2023. godine. Preporuka je donesena na trodnevnom sastanku u Budimpešti, gdje je Povjerenstvo odlučivalo o prijavama sedam konkurentskih gradova. Ući u završni krug za naslov Europske prijestolnice kulture znači kulturne, ekonomske i društvene koristi za odabrane gradove pod pretpostavkom da je njihova ponuda dijelom dugoročne razvojne strategije usmjerene na kulturu.

Nakon što mađarske nadležne vlasti usvoje preporuke Povjerenstva, odabrani će gradovi do jeseni morati završiti svoje prijave. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka ponovno će se susresti u Budimpešti krajem 2018. godine kako bi donijeli konačnu preporuku koji bi mađarski grad trebao postati Europskom prijestolnicom kulture 2023. Mađarska će 2023. godine drugi put biti domaćin Europske prijestolnice kulture, nakon Pečuha, koji je ponio naslov u 2010. godini.

Mađarska je u veljači 2017. godine raspisala natječaj za gradove zainteresirane za naslov Europske prijestolnice kulture 2023. Prijavilo se čak sedam mađarskih gradova: Debrecin, Eger, Gedlov, Jura (Győr), Stolni Biograd (Székesfehérvár), Sambotel (Szombathely) i Vesprim. Prijave je pregledalo Povjerenstvo sastavljeno od 12 nezavisnih stručnjaka od kojih je deset imenovala Europska komisija, a dva mađarske nadležne vlasti.

Inicijativa Europske prijestolnice kulture pokrenuta je 1985. godine i razvila se u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te u jednu od najpoznatijih i najcjenjenijih aktivnosti Europske unije. Cilj je ove inicijative Europljanima pružiti priliku da nauče više o međusobnim kulturama, da uđu u međukulturni dijalog i da uživaju u zajedničkoj povijesti i zajedničkim vrijednostima, drugim riječima: da osjete pripadnost europskoj zajednici. Proces odabira Europske prijestolnice kulture odvija se u dva kruga: nakon predizbornog kruga objavljuje se lista gradova koji ulaze u završni krug. U konačnom odabiru Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka preporučuje jedan grad za naslov, koji potom službeno potvrđuje dotična država. Glavni kriterij odabira grada jest dobro pripremljen kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom, koja potiče sudjelovanje stanovnika grada, dionika i susjedstva te privlači posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan utjecaj i mora pridonositi dugoročnom razvitku grada, a gradovi moraju dokazati podršku lokalnih vlasti i operativne kapacitete za provođenje projekta.

Ove godine naslov Europske prijestolnice kulture nose Leeuwarden (NL) i Valletta (MT), u 2019. naslov će ponijeti Matera (IT) i Plovdiv (BG), u 2020. Rijeka (HR) i Galway (IE), u 2021. Elefsina (EL), Temišvar (RO) i Novi Sad (RS), a u 2022. Kaunas (LT) i Esch-sur-Alzette (LU).

Europska prijestolnica kulture pridonosi inicijativi Europska godina kulturne baštine 2018. slavljenjem velikih europskih dostignuća u umjetnosti, zajedničke tradicije i vrijednosti. Europske prijestolnice kulture i Europska godina kulturne baštine jedinstvene su prilike za očuvanje i promicanje europske kulturne raznolikosti, isticanje zajedničkih vrijednosti i poticanje doprinosa kulture europskim društvima i gospodarstvima.

Europska komisija uvrstila je devet lokacija na listu nositelja Oznake europske baštine koji slave i simboliziraju europske ideale, vrijednosti, povijest i integraciju. Lista Oznake europske baštine tako je dosegla trideset i osam nositelja.

Na svečanosti, koja će se održati 26. ožujka 2018. godine u Plovdivu u Bugarskoj, u okviru međunarodne konferencije „Kulturna baština: za samoodrživu Europu“, dodijelit će se plakete sljedećim lokacijama:

Leipzigova glazbena baština (DE)
Kompleks sinagoga u ulici Dohány (HU)
Fort Cadine (IT)
Crkva Javorca (SI)
Bivši koncentracioni logor Natzweiler i njegovi satelitski kampovi (FR/DE)
Memorijal Sighet (RO)
Bois du Cazier (BE)
Selo Schengen (LU)
Ugovor iz Maastrichta (NL)

Europska komisija donijela je odluku na temelju prijedloga nezavisnog panela stručnjaka koji je odabrao devet od dvadeset pet prijavljenih lokacija u prvoj fazi postupka dodjele Oznake europske baštine. Ovih devet lokacija uvrstit će se na listu nositelja Oznake europske baštine. Tijekom protekle četiri godine, otkad se provodi ova inicijativa, Oznaku europske baštine nosi trideset i devet lokaliteta sa snažnom europskom dimenzijom.

„Europska unija temelji se na vrijednostima mira, slobode, tolerancije i solidarnosti. Te se vrijednosti ne smiju uzimati zdravo za gotovo; moramo raditi za njih svaki dan. Svi nositelji navedeni na listi Oznake europske baštine označavaju te vrijednosti i podsjećaju nas na sve one koji su se borili za njihovo uspostavljanje i očuvanje. Radujem se proslaviti devet novih lokacije koje će se naći na listi tijekom Europske godine kulturne baštine u 2018.“, izjavio je povjerenik Tibor Navracsics.

Pravilnikom se određuju kriteriji i postupak prema kojima će Ministarstvo kulture Republike Hrvatske sufinancirati projekte pravnih osoba koje one provode u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura, a koji su prethodno pozitivno ocijenjeni i odobreni na razini Europske unije u okviru jednog od natječaja navedenog potprograma.

Savjetovanje je otvoreno do: 28. ožujka 2018. godine.

Poveznica na e-Savjetovanje: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=7007

Izložba je otvorena u povodu dodjele nagrade Grand Prix EU za kulturnu baštinu/ nagrade Europa Nostra 2017. povjesničaru umjetnosti Ferdinandu Mederu, a predstavljeni su izabrani nagrađeni projekti koji pružaju uvid u cjelokupno djelovanje organizacije Europa Nostra.

Ministrica je istaknula kako će se u godini proglašenoj Europskom godinom kulturne baštine koja će se obilježiti nizom aktivnosti i događanja u fokus staviti promicanje svijesti o važnosti i značenju kulturne baštine u javnosti, a pokretanjem niza novih programa povezanih s Ministarstvom znanosti i obrazovanja omogućiti našim mlađim generacijama da na jedan suvremeni način uče o baštini i na taj način steknu osjećaj i svijest o važnosti kulturne baštine.

Ovi europski primjeri dobre prakse na području kulturne baštine dodatni su poticaj da shvatimo kako nam kulturna baština otvara nove mogućnosti razvoja stavljanjem baštine u funkciju gospodarstva, turizma i obrazovanja, a time i obavezu za stvaranjem temelja za očuvanje onog što nam je ostavljeno u nasljeđe, rekla je ministrica.

Uz ministricu je na panelu izlagala i predsjednica žirija za programe edukacije i promicanje baštine nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra Goranka Horjan, a nakon obraćanja glavne tajice organizacije Europa Nostra Sneške Quaedvlieg-Mihailović uslijedilo je obraćanje dobitnika nagrade Grand Prix Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra 2017. Ferdinanda Medera.

Glavna tajnica organizacije Europa Nostra Sneška Quaedvlieg-Mihailović istaknula je kako Nagrada Europa Nostra promiče najbolje prakse očuvanja baštine i njenog upravljanja te time pridonosi većoj vidljivosti kulturne baštine kao strateškog resursa europskoga društva.

O prezentaciji pod nazivom Europa Nostra Learning Kits for Civil Society Organisations active in the field of Heritage govorila je glavna tajnica organizacije Europa Nostra Serbia Višnja Kisić, zatim voditelj UNESCO-ove katedre za kulturnu politiku i menadžment s Umjetničkog sveučilišta u Beogradu Goran Tomka, nakon čega je uslijedio i osvrt profesora Tomislava Šole, direktora manifestacije The Best in Heritage i člana odbora organizacije Europa Nostra.

U promicanju vrijednosti kulturne baštine Europe, održivog kulturnog turizma te korištenja istraživačkih, inovacijskih, znanstvenih i tehnoloških mogućnosti za bolje očuvanje i prezentiranje baštine, važno mjesto zauzima i nagrada Europske unije za kulturnu baštinu – Europa Nostra.

Nagradom Europa Nostra nagrađuju se najbolje prakse u očuvanju, upravljanju, istraživanju, edukaciji i komunikaciji u području kulturne baštine u kategorijama zaštite baštine, istraživanja, kategoriji predanog rada te kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti. Izložba ostaje otvorena do 3. ožujka 2018. godine.

www.eu.godina.kulturne-bastine.min-kulture.hr

Cilj savjetovanja:

Europska komisija će 2018. izraditi sveobuhvatne prijedloge za sljedeću generaciju financijskih programa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020., odnosno dugoročnog proračuna EU-a. Prijedlozi Komisije bit će osmišljeni tako da se EU-u omogući da ostvari najvažnije ciljeve u područjima u kojima može postići više od država članica koje djeluju samostalno. Za to je potrebno pažljivo procijeniti što je dobro funkcioniralo u prošlosti i što bi se ubuduće moglo poboljšati. Ovo je savjetovanje sastavni dio postupka i njegov je cilj prikupiti stajališta svih zainteresiranih strana o tome kako što bolje iskoristiti svaki euro iz proračuna EU-a.

Već su provedena savjetovanja u kontekstu evaluacija postojećih financijskih programa EU-a u nekoliko područja politike, među ostalim o dosadašnjoj uspješnosti i budućim izazovima. Mišljenja koja su u tim savjetovanjima iznijeli dionici uzet će se u obzir u sadašnjem postupku pripreme budućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Usporedno s ovim savjetovanjem provode se i druga, kojima je obuhvaćen cijeli spektar budućeg financiranja sredstvima EU-a u sljedećim područjima: kohezija, ulaganje, sigurnost, migracije i azil te strateška infrastruktura.

Rok: 08.03.2018.

Opširnije + Prikaz upitnika

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA) objavila je indikativni raspored Poziva za potporu književnim prijevodima koji se provodi u programu Kreativna Europa potprogram Kultura, čija se objava očekuje u drugom tjednu ožujka, a rok za predaju prijava očekuje se u drugom tjednu svibnja 2018. godine. Rezultati ovog Poziva očekuju se koncem ljeta odnosno početkom rujna 2018. godine.

INDIKATIVNI RASPORED

OBJAVA POZIVA	drugi tjedan ožujka 2018.
ROK ZA PREDAJU PRIJAVA	drugi tjedan svibnja 2018.
REZULTATI	kraj kolovoza / početak rujna 2018.

KATEGORIJE
Ovisno o trajanju, potrebama i ciljevima projekata, prijavitelji će morati odabrati između dvije kategorije podrške:
• Kategorija 1 - dvogodišnji projekti
Ova kategorija podrške sastoji se od prevođenja i promocije paketa od 3 do 10 prihvatljivih književnih djela iz i na prihvatljive jezike u periodu od 2 godine.
Posebna financijska potpora za projekt iz u kategoriji 1 ne smije prijeći € 100.000,00 što predstavlja najviše 50% prihvatljivih troškova.

• Kategorija 2 – trogodišnji projekti uz potpisivanje partnerskog sporazuma (Framework partnership agreements – FPA)
Ova kategorija podrške, s maksimalnim trajanjem od 3 godine, sastoji se od prevođenja i promocije paketa od 3 do 10 prihvatljivih književnih djela „iz“ i „na“ prihvatljive jezike godišnje. Drugim riječima, nositelji FPA-a morat će prevoditi, objavljivati i promovirati 9 do 30 knjiga tijekom trogodišnjeg trajanja okvirnog partnerskog sporazuma.
Godišnja potpora dodijeljena u okviru FPA za potporu projektima književnih prijevoda ne smije prelaziti € 100.000,00 godišnje (ili 300 000 tijekom trogodišnjeg trajanja FPA), a koji ne predstavlja više od 50% prihvatljivih troškova.

Ukupni proračun za sufinanciranje projekata književnih prijevoda u okviru kategorije 1 i kategorije 2, procjenjuje se na € 3,6 milijuna.

KRITERIJI DODJELE POTPORE

Prihvatljivi prijavitelji u obje kategorije ocjenjivat će se temeljem sljedećih kriterija:
1. Relevantnost (40 bodova): Ovaj kriterij procjenjuje na koji će način projekt doprinijeti transnacionalnoj cirkulaciji i raznolikosti djela europske književnosti te poboljšati joj pristup.
2. Kvaliteta sadržaja i aktivnosti (25 bodova): Ovaj kriterij procjenjuje na koji se način projekt provodi (kvaliteta prevođenih radova, iskustvo osoba zaduženih za projekt i radne odredbe).
3. Promocija i komunikacija unutar Europe i izvan nje (20 bodova): Ukoliko paket za prijavu sadrži knjige koje su osvojile Nagradu Europske unije za književnost - EUPL [1], posebna će se pozornost posvetiti njihovoj dobroj promidžbi.
4. Dobitnici nagrade Europske unije za književnost – EUPL (15 bodova): Dodatne bodove automatski ostvaruju prijave koje uključuju knjige koje su osvojile EUPL (5 bodova po knjizi, a za najviše 3 knjige u iznosu od najviše 15 automatskih bodova).

Više informacija na ovom linku.

[1] Nagrada Europske unije za književnost - European Prize for Literature (EUPL) – dodjeljuje se iznimnim i novim književnim talentima iz cijele Europe. Ova inicijativa provodi se u programu Kreativna Europa, a posebno ističe bogatstvo suvremene europske književnosti i osvjetljava bogatu europsku jezično-kulturnu baštinu. Svake godine, nacionalni žiri u jednoj trećini zemalja sudionica programa Kreativna Europa nominiraju dobitnike na temelju određenih kriterija.

Uoči Europskog kulturnog foruma, koji se 7. i 8 . prosinca 2017. godine održao u Milanu, a na kojem je obilježen i svečani početak Europske godine kulturne baštine 2018, panel nezavisnih stručnjaka objavio je devet lokacija za Oznaku europske baštine (EHL) koja slave i simboliziraju europske ideale, vrijednosti, povijest i integraciju.

Oznaka europske baštine dodjeljuje se svake dvije godine, a postupak se odvija u dvije faze – lokaliteti se najprije biraju na nacionalnoj razini, nakon čega slijedi završni izbor koji provodi europski panel nezavisnih stručnjaka pod nadležnošću Europske komisije. Panel ocjenjuje predložene lokalitete na temelju kriterija koji se tiču europske važnosti lokaliteta i aktivnosti usmjerenih isticanju europske dimenzije.

U prvoj fazi postupka dodjele Oznake europske baštine, Europska komisija zaprimila je dvadeset pet prijava iz devetnaest zemalja članica EU, od kojih su dvije pristigle iz Hrvatske: Revitalized fortresses of Šibenik i Two fortresses – one hero zajednički projekt Hrvatske i Mađarske.

Nezavisni panel stručnjaka odabrao je devet od prijavljenih dvadeset pet u drugoj fazi postupka dodjele Oznake europske baštine: Leipzigova glazbena baština (DE); Kompleks sinagoga u ulici Dohány (HU); Fort Cadine (IT); Crkva Javorca (SI); bivši koncentracioni logor Natzweiler i njegovi satelitski kampovi (FR/DE); Memorijal Sighet (RO); Bois du Cazier (BE); selo Schengena (LU) i Ugovor iz Maastrichta (NL) koji će se uvrstiti na popis lokaliteta s Oznakom europske baštine. Tijekom protekle četiri godine od kad Europska komisija provodi ovu inicijativu, Oznaku europske baštine nosi dvadeset i devet lokaliteta sa snažnom europskom dimenzijom. U veljači 2018. godine Europska komisija formalno će objaviti listu od trideset i osam nositelja Oznake europske baštine kojim će na svečanoj ceremoniji u ožujku u Bugarskoj biti dodijeljene plakete.

"Europska unija temelji se na vrijednostima mira, slobode, tolerancije i solidarnosti. Te se vrijednosti ne smiju uzimati zdravo za gotovo; moramo raditi za njih svaki dan. Sve stranice na listi Europske baštine označavaju te vrijednosti i podsjećaju nas na sve one koji su se borili za njihovo uspostavljanje i očuvanje. Radujem se proslaviti devet mjesta koja će biti dodana na popis tijekom Europske godine kulturne baštine u 2018. ", izjavio je povjerenik Tibor Navracsics.

Izvješće panela nezavisnih stručnjaka koja je zadužena za procjenu prijava na temelju utvrđenih kriterija dostupno je u cijelosti.

Europska komisija je 9. prosinca 2017. godine raspisala Poziv za inovativne mikro poslovanje europskih kulturnih dobara u privatnom vlasništvu, a s ciljem jačanja kapaciteta privatnih vlasnika kulturnih dobara i obogaćivanja njihovog poslovanja novim poslovnim modelima.

Pripremna će radnja mapirati postojeće poslovne modele koji se koriste u objektima kulturne baštine koji su u privatnom vlasništvu u EU, usporediti ih, identificirati i razmjenjivati najbolje prakse i potencijalne inovacije.

Kvantificirat će se i kvalificirat ekonomska vrijednost zaštićenih kulturnih dobara u privatnom vlasništvu u EU i utvrditi njihov potencijal za doprinos raznim europskim politikama, a koje uključuju inovativnost, socijalnu inkluziju, obrazovanje, rad s mladima i interkulturni dijalog. Dodana vrijednost proizlazi iz sinergije aktualnih događanja u EU koji su posvećene kulturnoj baštini (Dani europskih baštine, Nagrada EU za kulturnu baštinu, Oznaka europske baštine). Konačno, ovaj Poziv doprinijeti će ciljevima Europske godine kulturne baštine širenjem i podizanjem svijesti o vrijednosti europske baštine.

Rok za podnošenje prijava je 31. siječnja 2018. godine, a sve informacije vezane uz ovaj Poziv nalaze se na eTendering platformi.

Projektu/platformi EuroStrings - European Guitar Festival Collaborative koji okuplja 14 europskih Festivala klasične gitare, a čiji je vodeći partner glazbena škola Bonar iz Zagreba odobreno je četverogodišnje sufinanciranje na EU natječaju Kreativne Europe, podprogram Kultura-Platforme. Ovo je jedna od sveukupno 15 Platformi kojima je odobreno sufinanciranje na ovogodišnjem natječaju te je po prvi puta na ovom EU natečaju odobreno sufinanciranje Platformi kojoj je hrvatska organizacija vodeći partner. Iznos sufinanciranja za prvu godinu EuroStrings Platforme iznosi 499.695,63 EUR.

Glazbena škola Bonar koja organizira Zagreb Guitar Festival okupila je u Platformi 13 Festivala klasične gitare: Sarajevo International Guitar Festival (BiH), Tampere Guitar Festival (FIN), London Guitar Festival (UK), International Guitar Festival Nuertingen (GER), Szeged Guitar Festival (HUN), Internationales Gitarrenfestival Rust (AUT), Nikšić Guitar Festival (MNE), International Guitar Festival Mottola (ITA), Twents GitaarFestival (NL), Sofia GuitArt Festival (BGR), International Festival Of Guitar José Tomás Villa De Petrer (ESP), Festival Guitarra Guimaraes (POR), Tallinn Guitar Festival (EST). Platforma će s godinama širiti broj njenih članova.

Glavni cilj EuroStrings platforme je promocija mladih klasičnih gitarista, pobjednika internacionalnih natjecanja koja organiziraju uključeni festivali. Pa će tako svake godine pobjednici prošlogodišnjih izdanja ovih festivala imati priliku sudjelovati u programu Young Stars koji uključuje koncerte na raznim festivalima kao I sudjelovanje na velikom godišnjem EuroStrings natjecanju na kojem će se birati najbolji od Young Stars-a. Pobjedniku je osim novčane nagrade osigurana i turneja po Kini te SAD-u. Prvo EuroStrings natjecanje održat će se za vrijeme Zagreb Guitar Festivala 3.–7.04.2018.

EuroStrings platforma dodijeljivat će i godišnje stipendije mladim nadarenim klasičnim gitaristima slabijeg imovinskog stanja koji nisu u mogućnosti prisustvovati internacionalnim natjecanjima i masterclassovima na Platforminim festivalima. Natječaj za stipendije za 2018.g. bit će objavljen u siječnju na www.eurostrings.eu

Platforma je krenula sa radom 5.11.2017. a prvi Festival u nizu je u Portugalu Festival Guitarra Guimaraes koji se održava od 26.-30.12.2017.

Kako bi se dodatno ojačao kulturni i kreativni sektor u Europi, Jamstveni program kulturnog i kreativnog sektora programa Kreativna Europa dobio je dodatnih € 60 milijuna kroz Europski fond za strateška ulaganja (EFSI). Nakon tog povećanja, Jamstveni program narast će sa € 121 milijun na € 181 milijun, a očekuje se da će se generirati preko € 1 milijarda u zajmovima za tisuće kulturnih i kreativnih malih i srednjih tvrtki.

Brojim bankama i drugim financijskim institucija širom Europe, ovo povećanje će omogućiti da povećaju financiranje projekata u kulturnom i kreativnom sektoru. Ovaj inovativni financijski instrument pokrenut u srpnju 2016., do sada potpisani su sporazumi s financijskim posrednicima u Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj, a očekuje se da će ponuditi preko € 230 milijuna u zajmovima za kulturne i kreativne tvrtke. Nakon ovog povećanja, potpisat će se četiri dodatna sporazuma s financijskim posrednicima iz Češke Republike, Italije i Belgije.

Pozadina

Jamstveni program kulturnog i kreativnog sektora financijski je instrument EU-a, koji je uveden unutar programa Kreativna Europa za potporu kulturnom i kreativnom sektoru. Jamstvenim programom upravlja Europski investicijski fond (EIF) u ime Europske komisije, a namijenjen je mikro, malim i srednjim tvrtkama (SMEs) u kulturnom i kreativnom sektoru, koje se često susreću s poteškoćama u dobivanju zajmova. Jamstvo potiče financijske posrednike da osiguraju financiranje u manje poznatom sektoru i omogućava jačanje kapaciteta kroz prilagođenu edukaciju. Program jačanja kapaciteta pomaže financijskom sektoru da bolje razumiju potrebe kreativnog sektora i potiče financijske posrednike da postanu aktivniji zajmodavci kreativnim malim i srednjim poduzećima u budućnosti.

VIŠE: EUR 60 million top-up for the Cultural and Creative Sector Guarantee Facility

Europska nagrada za književnost – European Union Prize for Literature (EUPL) - slavi 10. obljetnicu 2018. godine. Kako bi se obilježila ova prigoda, 108 autora dobitnika EUPL-a iz 37 europskih zemalja, ima mogućnost sudjelovati na posebnom natječaju pod nazivom „Europska priča: Dobitnici EUPL-a ispisuju Europu“.

„Europska priča" na vlastitom jeziku može biti gotovo sve: sve kreativne priče, raznolike, multikulturne i šarene kao i sama Europa.

Da bi sudjelovali u natječaju, dobitnici EUPL-a trebaju do 23. veljače 2018. godine dostaviti izvornoi rad ili kratku priču od 2 do 4 stranice.

Budući da je 2018. godina obilježena kao Europska godina kulturne baštine, radovi u kojima europska baština ima značajnu ulogu ući će u izbor za posebnu nagradu žirija.

Sve će radove ocijeniti profesionalni žiri. Radovi će biti prevedeni na engleski jezik, a obje verzije, i original i prijevod, objavit će se u posebnoj publikaciji. Svi će se doprinosi dijeliti online, a u proces glasovanja bit će uključena i javnost. Ceremonija dodjele nagrada održat će se na jesen 2018. godine, u Beču u okviru austrijskog predsjedanja Europskom unijom.

Proslava 10. obljetnice EUPL-a 2018. godine omogućit će svim autorima dobitnicima Nagrade daljnje promoviranje svojih iznimnih djela širokoj europskoj publici.

Europsku nagradu za književnost (EUPL) dodjeljuje Europska komisija u suradnji s Europskim vijećem pisaca (EWC), Europskom federacijom izdavača (FEP) i Europskom i međunarodnom knjižničarskom federacijom (EIBF).

Više informacija na stranici EUPL web.

Na temelju Godišnjeg plana rada za 2018. godinu, u okviru programa Kreativna Europa otvoren je Poziv za projektne prijedloge za kulturne i kreativne prostore i gradove. Cilj je Poziva potpora inovacijama u kulturnom i kreativnom sektoru za koju je odvojeno 1,5 milijuna eura. Iznos će se alocirati za razvoj samo jednog projekta koji odgovara specifičnim ciljevima Poziva.

Kao što je navedeno u Godišnjem planu rada za 2018. godinu, Poziv je upućen kreativnim hubovima (hub – prostor koji se iznajmljuje u svrhu umrežavanja ili koristi za organizacijski i poslovni razvoj kulturnog i kreativnog sektora) koji su se u posljednje vrijeme vrlo brzo razvili u brojnim europskim gradovima.

Osim kreativnim hubovima, Poziv je upućen i kulturnim i kreativnim prostorima, kao i svim drugim zainteresiranim dionicima posebno na lokalnoj razini, a koji uključuju, općinske, gradske i regionalne vlasti.

Ovim se Pozivom želi ojačati postojeća mreža hubova i pojedinačnih kulturnih i kreativnih dionika, olakšavajući im međusobnu interakciju, dvosmjernu praktičnu primjenu politika s konkretnim rezultatima, studijama i primjerima dobre prakse.

Projektni prijedlozi trebaju pokazati na koji će se način ispuniti sljedeći ciljevi:

1.      suradnja kulturnih i kreativnih prostora s lokalnim vlastima,
2.      utjecaj na bolju valorizaciju prostora za društvenu i urbanu regeneraciju putem kulture,
3.      razmjena dobrih praksa socijalne inkluzije i odnosa između kulturnog i kreativnog sektora i njihovog susjedstva,
4.      istraživanje i razmjena dobrih praksa u kulturnim i kreativnim prostorima iz perspektive zajedničkog gospodarstva i inovativnih modela pružanja javnih usluga.

Projektni prijedlog treba sadržavati informacije o tome na koji će način rezultati biti dopunjeni i razvijani putem provedenih aktivnosti u projektima financiranima u okviru programa Kreativna Europa, poput projekata u međusektorskom potprogramu (ENCH i Culture for Cities and Regions), projekata Trans-Europe Halles i Creative Lenses ili Europske mreže kulturnih centara (ENCC), kao i uspješnih iskustava postignutih unutar projekata europskih prijestolnica kulture.

Planirano je trajanje projekta 28 mjeseci, a planirani datum njegova početka mora biti najkasnije do 31. listopada 2018. godine.

Rok za podnošenje prijava jest 5. veljače 2018.

Više informacija o pozivu pronađite ovdje.

Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka predložio je luksemburški grad Esch za naslov Europske prijestolnice kulture 2022. godine. Inicijativa Europske prijestolnice kulture pokrenuta je 1985. godine i razvila se u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te u jednu od najpoznatijih i najcjenjenijih aktivnosti Europske unije. Cilj ove inicijative je Europljanima pružiti priliku da nauče više o međusobnim kulturama, da uđu u interkulturni dijalog i da uživaju u zajedničkoj povijesti i zajedničkim vrijednostima: drugim riječima, da osjete pripadnost Europskoj zajednici.

„U 2022. godini Europska prijestolnica kulture vratit će se u Veliko Vojvodstvo Luksemburg. Nakon Grada Luksemburga 1995. i 2007. godine, ovog puta naslov će ponijeti Grad Esch, koji će surađivati s južnom regijom zemlje kao i sa skupinom općina u Francuskoj. "Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti da Esch i okolna regija namjeravaju koristiti naslov Europske prijestolnice kulture kako bi ubrzali svoju transformaciju iz post-industrijskog društva u društvo znanja koje promovira europske vrijednosti poput uzajamnog razumijevanja i poštivanja“, izjavio je Tibor Navracsics, europski povjerenik za obrazovanje, kulturnu, mlade i sport, te nadodao: „Sveučilište u Luksemburgu smješteno u Esch-Belvalu i sa svojim studentima bit će važan partner u projektu. Radujem se što će Esch pružiti posjetiteljima iz Europe i svijeta priliku da otkriju grad i njegovu kulturnu baštinu, ali i pokazati raznolikost kultura na našem kontinentu.“
U 2022. godini naslov Europske prijestolnice kulture nosit će dva europska grada: jedan iz Luksemburga i jedan iz Litve.
Proces odabira Europske prijestolnice kulture odvija se u dva kruga: predizborni krug nakon kojeg se objavljuje lista gradova koji ulaze u drugi krug izbora. U konačnom odabiru, Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka preporuči jedan grad za naslov kojeg službeno potvrđuje dotična država.

Glavni kriterij odabira grada jest dobro pripremljen kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom, koja potiče sudjelovanje stanovnika grada, dionika i susjedstva te privlači posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan utjecaj i mora pridonosit dugoročnom razvitku grada, a gradovi moraju pokazati da imaju podršku lokalnih vlasti i operativne kapacitete za provođenje projekta.

Luksemburško Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj u srpnju 2015. godine za gradove da apliciraju za naslov Europske prijestolnice kulture 2022. Predizborni sastanak održao se u lipnju 2016. godine na kojem je grad Esch ušao u drugi krug izbora. Do rujna 2017. godine Esch dovršavao je svoju aplikaciju, a potom je sazvan završni sastanak u Luksemburgu 10. studenog o.g. Aplikaciju je pregledao panel sastavljen od 11 nezavisnih stručnjaka od kojih je deset imenovano od strane Europske unije, a jedan od strane luksemburškog Ministarstva kulture.

Nakon Aarhusa (Danska) i Pafosa (Cipar) koji su ove godine nosili naslov Europske prijestolnice kulture, slijede Leeuwarden (Nizozemska) i Valletta (Malta) u 2018., Matera (Italija) i Plovdiv (Bugarska) u 2019., Rijeka i Galway u 2020. godini.
Kaunas EPK 2022 (Litva) čeka službeno imenovanje od strane litavskih vlasti.

Više informacija o izboru Esch za Europsku prijestolnicu kulture 2022 pronađite na linku:
https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/news/20171110-esch-european-capital-culture-2022-luxembourg_en

Rok za podnošenje prijava bio je 25. srpnja 2017. godine, a ukupno je pristiglo 227 prijedloga. Bespovratne potpore dodijeljene su za 33 projekata u ukupnom iznosu od 2.017.1662,89 €.

Hrvatski nakladnici i izdavači prijavili su 11 projektnih prijedloga, od kojih su 3 pozitivno ocijenjena. Bespovratna sredstva za književne prijevode dobili su nakladnička kuća Sandorf (42.948,88 €), Naklada Ljevak (59.658,12 €) i HENA COM d.o.o (54.268,87 €).

Koristimo ovu priliku kako bismo čestitali našim uspješnim prijaviteljima i podsjećamo da Ministarstvo kulture nastavlja s praksom podrške i sufinanciranja hrvatskih projektnih partnera u programu Kreativna Europa prema Pravilniku o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura.

> USKORO >> Rezultati natječaja za književne prijevode

U suradnji s Gradom Splitom Desk Kreativne Europa je održao seriju edukativnih radionica pod nazivom „Kreativni proces“ a koja je osmišljena da kroz različite metode otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata s posebnim naglaskom na procesu, brainstorming i slaganje koncepta projekta. Edukativne radionice su bile namijenjena za zaposlenike u kulturnim ustanovama područja grada Splita te za ostale kulturne aktere, organizacije, institucije, udruge. Format edukacije je osmišljen kao interaktivni rad i rad u grupama zbog čega je broj sudionika ograničen na 40 sudionika kako bi se osigurali adekvatni uvjeti za svakog.

Radionice su održane u prostorijama Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata na adresi Dioklecijanova 7, Split:

• 21. ožujka 2017. – „#1 Kvantitetom do kvalitete“ – BREAK OUT OF YOUR BOX!
Ovo je interaktivna radionica koja je kroz različite metode otvarala sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata kroz pet prioriteta programa Kreativna Europa.
U ovoj fazi naglasak je na procesu, brainstormingu i slaganju koncepta projekta za Kreativnu Europu.
Trajanje: 3,5 sata

• 2. lipnja 2017. - Projekt za Kreativnu Europu: predavanje s gostom
Radi se o predavanju koje vodi prema usmjeravanju ideja prema prijavi za natječaj na Kreativnu Europu, uvažavajući prioritete i kriterije ocjenjivanja. Gostujući predavači su partneri u jednom od projekata, te sa sudionicima dijele svoje iskustvo razrade, prijave i provedbe projekta. Gošće predavačice su bile IRENA SERTIĆ, Omnimedia d.o.o. koja je predstavila projekt PAIC – Participativna umjetnost za izolirane zajednice te KARMEN KRASIĆ KOŽUL, LAB852 s projektom European Music Incubator (EMI).
Trajanje: 2,5 sata

• 16. listopad 2017. - Prijava na Kreativnu Europu
Naglasak ove radionice je na tehničke detalje izrade prijavnice: pisanje narativa, ispunjavanje budžeta, tablica i popratnih dokumenata
Trajanje: 2 sata + individualne konzultacije

Morana Bigač, nacionalni koordinator Oznake europske baštine iz Deska Kreativne Europe, predstavila je Oznaku europske baštine i pojasnila ciljeve inicijative, kriterije dodjele i beneficije nositelja, a voditelj Muzeja krapinskog neandertalca i nalazište „Hušnjakovo“, Jurica Sabol, ispričao je o iskustvima muzeja s prijavom te što znači biti nositelj Oznake europske baštine.

Oznaka europske baštine je nagrada koja se dodjeljuje lokacijama sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, koje ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija. Nositelji Oznake europske baštine oživljavaju europsku priču i povijesti koju donose, a u središtu je promocija europske dimenzije lokacije i dostupnost najširoj publici - što uključuje organiziranje širokog spektra obrazovnih aktivnosti, posebno za mlade. Ovo priznanje, svake dvije godine, dodjeljuje Europska komisija kroz program Kreativna Europa, a od 2013. godine do danas dvadeset i devet lokacija nosi Oznaku.

Od 2015. godine, Republika Hrvatska sudjeluje u ovoj inicijativi i već se može pohvaliti svojim prvim nositeljem! Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište „Hušnjakovo“ prvi je hrvatski dobitnik Oznake europske baštine 2016. godine. Oznaka za Muzej znači uspješniju promociju prapovijesne prirodne baštine široj europskoj publici. Kroz povezivanje s drugim europskim lokalitetima kojima je Oznaka dodijeljena Muzeju se otvaraju nove mogućnosti suradnji, razmjene izložbi, zajedničke promocije i kreiranja novih projekata.

• Oznaka europske baštine MB (.pdf, 2.000 KB)
• Muzej Krapinskih neandertalaca i nalazište „Hušnjakovo“ (.pdf, 2.260 KB)

Poziv za projekte suradnje u programu Kreativna Europa potprogram Kultura, Europska komisija objavila je 18. rujna 2017. godine. Novi poziv sadrži i nove smjernice s boljim objašnjenjima prioriteta i ciljanih projekata, te nekim novostima.
Smjernice Poziva

Poziv za projekte suradnje 2018. godine sadrži tri kategorije natječaja:

1.   COOP 1 – mali projekti suradnje
2.   COOP 2 – veliki projekti suradnje
3.   COOP 3 – projekti suradnje vezani za Europsku godinu kulturne baštine

Za prvu i drugu kategoriju projekata suradnji određen je budžet od 40 mil €, od čega je za male projekte suradnje odvojeno 15,2 mil € (38% cijelog budžeta). Za treću kategoriju projekata suradnje vezanih uz inicijativu Europske godine kulturne baštine 2018 određen je budžet od 5 mil €.
Kroz ovaj natječaj podržat će se projekti koji se bave transnacionalnom mobilnosti, razvojem publike i jačanjem kapaciteta u području digitalizacije, razvoja novih poslovnih modela i obrazovanjem i osposobljavanjem. Podržani projekti uključivat će strategije samoodrživosti i detaljan opis na koji način će implementirati jedan ili više prioriteta programa.

COOP 1 – MALI PROJEKTI SURADNJE

OBJAVA POZIVA	ROK ZA PREDAJU PRIJAVE	PERIOD EVALUACIJE	OBJAVA REZULTATA	POTPISIVANJE UGOVORA S EACEA-om	POČETAK PROJEKTNIH AKTIVNOSTI
18. rujna 2017.	18. 01. 2018. 12:00 CET/CEST Brussels	6 mjeseci	lipanj 2018.	srpanj – rujan 2018.	svibanj– prosinac 2018.

COOP 2 – VELIKI PROJEKTI SURADNJE

OBJAVA POZIVA	ROK ZA PREDAJU PRIJAVE	PERIOD EVALUACIJE	OBJAVA REZULTATA	POTPISIVANJE UGOVORA S EACEA-om	POČETAK PROJEKTNIH AKTIVNOSTI
18. rujna 2017.	18. 01. 2018. 12:00 CET/CEST Brussels	6 mjeseci	lipanj 2018.	srpanj – rujan 2018.	svibanj– prosinac 2018.

COOP 3 – PROJEKTI SURADNJE ZA EUROPSKU GODINU KULTURNE BAŠTINE

OBJAVA POZIVA	ROK ZA PREDAJU PRIJAVE	PERIOD EVALUACIJE	OBJAVA REZULTATA	POTPISIVANJE UGOVORA S EACEA-om	POČETAK PROJEKTNIH AKTIVNOSTI
18. rujna 2017.	22. 11. 2017. 12:00 CET/CEST Brussels	6 mjeseci	travanj 2018.	svibanj–srpanj 2018.	siječanj– rujan 2018.

COOP 1 – MALI PROJEKTI SURADNJE

U kategoriju malih projekta suradnje ulaze projekti koji imaju jednog vodećeg partnera i najmanje 2 partnera iz drugih država članica programa, s maksimalnim EU grantom od 200.000,00 € - 60% projektnog budžeta.
Trajanje projekta maksimalno 48 mjeseci.

COOP 2 – VELIKI PROJEKTI SURADNJE

U kategoriju velikih projekata suradnje ulaze projekti koji imaju jednog vodećeg partnera i minimalno 5 partnera iz drugih zemalja članica programa, s maksimalnim EU grantom od 2 mil € - 50% projektnog budžeta.
Trajanje projekta maksimalno 48 mjeseci.

COOP 3 – PROJEKTI SURADNJE ZA EUROPSKU GODINU KULTURNE BAŠTINE

U kategoriju projekta suradnje ulaze projekti koji odgovaraju ciljevima inicijative Europske godine kulturne baštine 2018., a koji imaju jednog vodećeg partnera i najmanje 2 partnera iz drugih država članica programa, s maksimalnim EU grantom od 200.000,00 € - 60% projektnog budžeta.
Trajanje projekta maksimalno 24 mjeseca.

Prihvatljivi prijavitelji
Svi prijavitelji moraju biti aktivni u kulturnom i kreativnom sektoru, a dokaz njihove aktivnosti može biti zatražen (dokaz poput statuta, članaka o sudjelovanju ili izvještaja). Podnositelj prijave u ime svih partnera je vodeći partner, slijedom toga, prijava mora sadržavati mandate letters svih partnera kojima potvrđuju svoje sudjelovanje u projektu. Uz prijavu, samo vodeći partner mora priložiti dokaz da je pravna osoba koja postoji najmanje dvije godine u trenutku prijave.
Jedan projekt ne može se prijaviti u više od jedne kategorije iz razloga što je treća kategorija posvećena isključivo projektima povezanim s ciljevima inicijative Europske godine kulturne baštine, dok prva i druga kategorija ne isključuju područje kulturne baštine.
Vodeći partner može se prijaviti samo jednom godišnje u jednoj od tri kategorije. Prijavitelj koji se prijavljuje kao vodeći partner u jednoj od tri kategorije može biti partner u nekoliko drugih projekata u jednoj od tri natječajne kategorije.

Prihvatljive aktivnosti
Za projekte suradnje u prvoj i drugoj kategoriji natječaja prihvatljive su aktivnosti koje se odnose na ciljeve i prioritete potprograma Kultura.
Aktivnosti vezane uz audio-vizualne djelatnosti nisu prihvatljive u ovom natječaju osim ako su sporedne i ne odnose se na audio-vizualni nego na kulturni i kreativni sektor.

Kriteriji za dodjelu sredstava

Kriteriji i maksimalan broj bodova isti su za sve 3 kategorije natječaja, no prag će u svakoj biti drugačiji.

RELEVANTNOST	30 bodova
KVALITETA SADRŽAJA I AKTIVNOSTI	30 bodova
KOMUNIKACIJA I DISEMINACIJA	20 bodova
KVALITETA PARTNERSTVA	20 bodova

Relevantnost
Ovaj kriterij ocjenjuje relevantnost projekta prema jednom ili nekoliko prioriteta potprograma Kultura i prema ciljevima inicijative Europske godine kulturne baštine. Projekt mora predstavljati model održivog prekograničnog djelovanja i pokazati dodanu europsku vrijednost.

Kvaliteta sadržaja i aktivnosti
Kroz ovaj kriterij procjenjuje se kako će se projekt provoditi u praksi. Posebna će se pozornost posvetiti strukturi projekta, kvaliteti projektnih aktivnosti, rezultatima i ciljevima. Važno je napomenuti da bi odabrani projekti trebali biti spremni odmah započeti s aktivnostima nakon dodjele sredstava i isporučiti rezultate u razdoblju od 2018. - 2020. godine, a s ciljem stvaranja trajnog utjecaja nakon trajanja projekta.

Komunikacija i diseminacija
Ovaj kriterij procjenjuje pristup projekta u promoviranju svojih aktivnosti i rezultata te razmjeni znanja i iskustava. Cilj je maksimizirati učinak rezultata projekta na način da budu što dostupniji lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Za 3. kategoriju natječaja aktivnosti koje se financiraju trebale bi jasno spomenuti Europsku godinu kulturne baštine 2018. godine i biti dio komunikacijske strategije inicijative EYCH i njenog nasljeđa.

Kvaliteta partnerstva
Kriterij procjene kvalitete partnerstva odnosi se na procjenu opsega na koji način će vodeći partner i koordinacija projekta osigurati učinkovitu provedbu aktivnosti i pridonijeti njihovoj održivosti.

COOP 3 – projekti suradnje vezani za Europsku godinu kulturne baštine

Projekti koji će biti podržani u kategoriji Europske godine kulturne baštine moraju odgovarati općim ciljevima europske inicijative EYCH:

- potiču dijeljenje i uvažavanje europske kulturne baštine kao zajedničkog resursa;
- podižu svijesti o zajedničkoj povijesti i vrijednosti;
- jačaju osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.

Konkretno, treća kategorija projekata suradnje treba bit usmjerena na:

1) jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru

2) promocija kulturne baštine kao inspiracije za stvaranje suvremene umjetnosti i inovacija te jačanje interakcije između kulturne baštine i kulturnog i kreativnog sektora.

1) S obzirom na „jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru" razmatrat će se projekti koji će naglašavati kulturnu baštinu koja je stoljećima krivotvorena kroz interakciju različitih kulturnih izričaja različitih civilizacija koje su nastanile kontinent ili zahvaljujući trgovini i putovanjima. Projekti trebaju naglašavati europsku kulturnu baštinu kao izvor zajedničkih europskih vrijednosti, sjećanja, razumijevanja, identiteta i dijaloga koji su ostvareni putem zajedničkih arhitektonskih, filozofskih i umjetničkih pokreta kroz razmjene i zajedničke pristupe u europskom okuženju.

Prihvatljivi projekti nastojat će učiniti da ljudi osjećaju pripadnost, da sudjeluju ili da razmišljaju o kulturnoj baštini kao o načinu na koji osjećaju ili izražavaju svoju pripadnost Europi te da bolje razumiju bogatstvo i jedinstvenosti svoje kulturne raznolikosti. Projekti će naglašavati važnost prijenosa kulturne baštine kao resursa iz prošlosti za buduće generacije.

Također, prihvatljivi su i projekti koji potiču dublje razumijevanje vrijednosti ugrađenih u europsku kulturnu baštinu, prepoznavanje i nadograđivanje kroz kulturnu baštinu u svim njezinim oblicima, od zajedničkih europskih vrijednosti, zajedničkih povijesnih iskustava do umjetničkih i kulturnih naslijeđa.
Ciljana publika u projektima mora biti široka i raznolika, a posebna će se pozornost staviti na uloženi napor kako bi se dosegnula i teže dostupna publika (iz ekonomskih, socijalnih, fizičkih ili geografskih razloga). Poželjno je da projekti imaju inkluzivni i participativnim pristup, stavljajući publiku i korisnike u središte projektnih aktivnosti.

Projekti ne bi smjeli biti isključivo usredotočeni na komunikaciju i aktivnosti podizanja svijesti, već bi trebali biti kreirani kao trajna ostavština inicijative EYCH, gdje zajednice nastavljaju biti uključene i angažirane.

2) Što se tiče "promicanja kulturne baštine kao izvora inspiracije za suvremena stvaranja i inovacije i jačanje interakcije sektora kulturne baštine i drugih kulturnih i kreativnih sektora" razmatrat će se projekti u kojima će kulturna baština predstavljati izvor kreativnosti, podupirati kulturni i kreativni sektor, uključivati malo i srednje poduzetništvo te biti inspiracija za stvaranje novih kulturnih dobara i suvremene umjetničke prakse. Kulturni i kreativni sektor ima potencijal da stimulira stvaranje novih ideja, rješenja za probleme i inovativne usluge za dobrobit sektora kulturne baštine, primjerice iskorištavanjem digitalnih tehnologija radi boljeg očuvanja, prezentiranja i tumačenja materijalnih i nematerijalnih elemenata baštine. Prihvatljivi projekti nastojat će:

- promicati i razvijati razmjenu dobrih praksi u međusektorskoj suradnji u okviru kreativnog eksperimentiranja i dijaloga između kulturne baštine i drugih kulturnih i kreativnih sektora;
- poticati i razvijati inovativnu primjenu kulturne baštine, uključujući suvremeno stvaralaštvo, intervencije u povijesnom okruženju i korištenje sadržaja digitalne kulturne baštine kreativnih sektora;
- promicati i osnažiti uporabu kulture i kreativnosti kako bi se očuvala, prezentirala i tumačila kulturna baština te kapitalizirala mogućnost potencijalnih kreativnih industrija da se poboljša ponuda kulturnih usluga kroz nove i veće dodane vrijednosti.

Za treću kategoriju natječaja NISU prihvatljivi kao vodeći partneri:

- visoka učilišta i ustanove koje su orijentirane na istraživanja poput zaklada, udruga ili organizacija
- istraživačke institucije ili centri koji su orijentirani na istraživanja
- turističke organizacije ili udruge.

Za projekte suradnje koji su vezani za Europsku godinu kulturne baštine prihvatljive su aktivnosti koje odgovaraju općim i konkretnim ciljevima same inicijative. Aktivnosti koje u ovoj kategoriji NISU prihvatljive:

- aktivnosti koje se odnose na istraživanja ili turizam;
- ankete (s obzirom na to da ih već provodi Euro barometar kao dio aktivnosti koje su vezane uz inicijativu EYCH);
- konferencije, izložbe, radionice i sl. kao ključne aktivnosti projekta (prihvatljive su kao sporedne aktivnosti posebno ako su vezane za komunikaciju i širenje strategije projekta).

Ovaj poziv, ni u jednom slučaju, ne sufinancira fizičke intervencije na spomenicima, nalazištima i krajolicima.
Posebno će se poticati projekti koji tijekom prve godine provedbe budu imali vrlo vidljive aktivnosti koje će označiti Europsku godinu kulturne baštine 2018. Pri evaluaciji projekata u ovoj kategoriji, Komisija će predlagati projekte koji se ne fokusiraju samo na aktivnosti podizanja svijesti ili komunikacije nego one koji će imati trajan učinak i plan održivosti i nakon završetka projekta.

• projekti suradnje vezani uz Europsku godinu kulturne baštine 2018 (sufinanciranje EU do 200.000,00 € / 60% projekta), rok: 22.11.2017.

     • manji projekti suradnje (sufinanciranje EU do 200.000,00 € / 60% projekta), rok: 18.01.2018.

     • veći projekti suradnje (sufinanciranje EU do 2.000 000,00 € / 50% projekta), rok: 18.01.2018.

Na službenim stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA) možete pročitati natječaj u cijelosti i pronaći sve detalje natječaja, vodič za korisnike, dokumente kao i odgovarajuću prijavnicu (eForm).

Za sva pitanja koja se tiču sudjelovanja u potprogramu Kultura možete kontaktirati Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture.

Nakon što su na stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije objavljeni novi rezultati natječaja za Projekte suradnje, Ministarstvo kulture će podržati dodatnih 12 programa koji započinju u 2017. godini, temeljem Pravilnika. U velikim projektima suradnje pet je hrvatskih organizacija u ulozi partnera, dok je deset hrvatskih institucija u ulozi projektnog partnera u malim projektima suradnje. U svojstvu vodećeg partnera, ove godine su na projektima male suradnje bila uspješna dva hrvatska partnera: Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka s projektom (RE)DISCOVERING EUROPE i Hrvatski restauratorski zavod s projektom Tracing the Art of the Straub Family.

Rezultati novih projekata koji su prošli na ovogodišnjem natječaju pokazuju veliki porast od čak 30% uspješnih hrvatskih prijavitelja u odnosu na dosadašnje godine.

Desk Kreativne Europe stoji na raspolaganju za sva dodatna pitanja, organizaciju radionica i info-dana na temu programa Kreativna Europa.

>>> Tablica sufinanciranja

Rok poziva za podnošenje prijedloga bio je 27. travnja 2017. godine, kada je pristiglo ukupno 64 prijedloga iz svih zemalja članica programa Kreativna Europa. Nakon evaluacijskog perioda odabrano je 13 europskih platformi koje će kroz četverogodišnje razdoblje Europska komisija sufinancirati s ukupno 6.403.777,96 €. U čak 7 odobrenih platformi, u statusu partnera sudjeluju ju hrvatske kulturne organizacije i institucije: Društvo arhitekata Istra, LAB852, Studentsko kulturno-umjetničko društvo „Ivan Goran Kovačić“, KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse, Zagrebački plesni ansambl, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Organ Vida.

Čestitamo svim hrvatskim kulturnim organizacijama i institucijama koje su ostvarile zapažen uspjeh na europskoj razini i želimo nastavak uspješnoga rada kroz projekte Kreativne Europe!

Europske platforme – rezultati 2017

Nagrada Europa Nostra će u 2018. godini koristit kao glavni alat za promicanje ključnih ciljeva Europske godine kulturne baštine, a posebna će se pozornost posvetiti europskoj dimenziji projekta, poput:

· suradnje organizacija ili pojedinaca iz dvije ili više europskih zemalja;
· doprinosa razvijanju osjećaja europskog identiteta ili europske socijalne kohezije;
· obogaćivanja i produbljivanja simboličkih značenja i estetskih vrijednosti europske tradicije

Nagrada će se dodijeliti za tridesetak postignuća iz Europe u području kulturne baštine. Od toga, Grand Prix i novčana nagrada od €10.000,00, dodjelit će se sedmorici laureata, a Public Choice Award odnosno nagrada publike dodjelit će se temeljem online istraživanja kojeg će provesti Europa Nostra.

Nagrade će biti dodijeljene na svečanoj ceremoniji u lipnju u Berlinu koja će ujedno biti i glavno događanje Europskog summita kulturne baštine kojeg organiziraju Europa Nostra, Pruska zaklada kulturne baštine (SPK) i Njemački odbor za kulturu baštine (DNK).

Rok za podnošenje prijava je 1. listopada 2017. godine!

KAKO SE PRIJAVITI?

POGLEDAJTE VIDEO

Za više informacija posjetite web stranice Europe Nostre ili kontaktirajte koordinatoricu nagrade EU za kulturnu baštinu Elenu Bianachi.

Nagrada Europa Nostra će u 2018. godini koristit kao glavni alat za promicanje ključnih ciljeva Europske godine kulturne baštine, a posebna će se pozornost posvetiti europskoj dimenziji projekta, poput:

· suradnje organizacija ili pojedinaca iz dvije ili više europskih zemalja;
· doprinosa razvijanju osjećaja europskog identiteta ili europske socijalne kohezije;
· obogaćivanja i produbljivanja simboličkih značenja i estetskih vrijednosti europske tradicije

Nagrada će se dodijeliti za tridesetak postignuća iz Europe u području kulturne baštine. Od toga, Grand Prix i novčana nagrada od €10.000,00, dodjelit će se sedmorici laureata, a Public Choice Award odnosno nagrada publike dodjelit će se temeljem online istraživanja kojeg će provesti Europa Nostra.

Nagrade će biti dodijeljene na svečanoj ceremoniji u lipnju u Berlinu koja će ujedno biti i glavno događanje Europskog summita kulturne baštine kojeg organiziraju Europa Nostra, Pruska zaklada kulturne baštine (SPK) i Njemački odbor za kulturu baštine (DNK).

Rok za podnošenje prijava je 1. listopada 2017. godine!

KAKO SE PRIJAVITI?

POGLEDAJTE VIDEO

Za više informacija posjetite web stranice Europe Nostre ili kontaktirajte koordinatoricu nagrade EU za kulturnu baštinu Elenu Bianachi.

Europska mreža European Creative Hubs Network želi čuti i tvoj glas te poziva sve kreativne hubove da do 29. rujna 2017. godine ispune anketu koju je objavila 11. kolovoza 2017. godine. Na temelju samoprocjene kroz anketu, žele omogućiti veću podršku i razumijevanje novih trendova zajednica kreativnih hubova.

Creative Hubs Barometer je pilot godišnje studije koja će postaviti osnove za usporedbu i razumijevanje trendova zajednica kreativnih hubova u Europi u narednih nekoliko godina.

Studija Creative Hubs Barometer pripremljena je u sklopu European Creative Hubs Network kojega, kroz program Kreativna Europa, provodi British Council u suradnji s European Creative Business Network (ECBN) koja promiče interese kulturnih i kreativnih industrija u Europi.

Svrha studije Creative Hubs Barometera je:

svake godine pružiti pregled zajednica kreativnih hubova po Europi;
postati alat zajednicama kreativnih hubova za razvijanje i bolje upravljanje hubovima;
pružiti osnove za usporedbu s/u vremenu, čime će se ostvariti napredak u sektoru kreativnih hubova i promjena trendova.

Rezultati provedene studije Creative Hubs Barometer bit će objavljeni u opsežnom izvješću, koje će biti predstavljeno na konferenciji European Creative Hubs Campus u Bruxellesu 24. i 25. siječnja 2018. godine. Također, temeljem studije izradit će se i tri dokumenta zaključaka i preporuka koji će tom prigodom biti podijeljeni sudionicima. Ovo izvješće pomoći će u jačanju temelja i usmjeravanju europske mreže European Creative Hubs Network.

Vijest u cijelosti možete pročitati na web stranicama Creative Hubs Network!

Poziv za Potporu europskim projektima suradnje bit će objavljen krajem rujna 2017. godine zajedno sa Smjernicama poziva (Guidelines), a pod uvjetom da se u prvoj polovici rujna usvoji Program rada za 2018. godinu.

Nove smjernice (Guidelines) obuhvatit će dva Poziva:

prvi koji obuhvaća male i velike projekte suradnje, standardni natječaj Kreativne Europe koji se provodi prema smjernicama iz 2014. godine;
te drugi koji je posebno konstruiran za projekte vezane uz Europsku godinu kulturne baštine 2018.

Smjernice će se stoga odnositi na tri kategorije – male projekte suradnje, velike projekte suradnje i projekte vezane uz Europsku godinu kulturne baštine 2018. Novo uvedena kategorija usmjerena je na dva specifična cilja:

upoznavanje i razumijevanje europske kulturne baštine kao zajedničkog resursa te podizanje svijesti o zajedničkoj povijesti i vrijednostima;
jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.

Konkretno, treća kategorija projekata suradnje koji su vezani uz Europsku godinu kulturne baštine 2018 trebala bi biti usmjerena na:

jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru;
promicanje kulturne baštine kao izvora inspiracije za suvremena stvaralaštva i inovacije te jačanja interakcije sektora za kulturnu baštinu s drugim kulturnim i kreativnim sektorima.

Kulturna baština je znak ili simbol koji je stvoren ili je ljudskim djelovanjem dobio značenje te je namjerno zaštićen, očuvan ili oživljen, umjesto da se prepusti prirodnom propadanju, zaboravu ili uništenju. Svrha kulturne baštine je prenošenje vrijednosti (kulturnih, povijesnih, estetskih, arheoloških, znanstvenih, etnoloških, antropoloških) budućim generacijama koje zajednica ili struka smatraju relevantnima.
U kontekstu ovog Poziva, kulturnu baštinu treba shvatiti kao zaokruženi spektar resursa koji su naslijeđeni iz prošlosti u svim oblicima i aspektima – materijalnim, nematerijalnim i digitalnim (digitaliziran ili stvoren digitalnim putem) uključujući spomenike, mjesta, krajolike, vještine, prakse, znanja i izražaje ljudske kreativnosti, kao i očuvane zbirke kojima upravljaju javna ili privatna tijela poput muzeja, knjižnica i arhiva. Kulturna baština također uključuje i filmsku baštinu.
Važno je napomenuti da ovaj Poziv ne podržava projekte koji uključuju fizičke intervencije na spomenicima i lokalitetima.
Ova kategorija Poziva poticat će projekte koji će u prvoj godini sufinanciranja planirati vidljive aktivnosti u obilježavanju Europske godine kulturne baštine 2018. Komisija će pokazati naklonosti prema projektima koji svoje aktivnosti nisu usredotočili isključivo na podizanje svijesti ili komunikaciju nego koji će imati trajni učinak i plan održivosti i nakon realizacije projekta.

Izvornu vijest pogledajte na web stranicama EACEA-a.

Poziv za Potporu europskim projektima suradnje bit će objavljen krajem rujna 2017. godine zajedno sa Smjernicama poziva (Guidelines), a pod uvjetom da se u prvoj polovici rujna usvoji Program rada za 2018. godinu.

Nove smjernice (Guidelines) obuhvatit će dva Poziva:

prvi koji obuhvaća male i velike projekte suradnje, standardni natječaj Kreativne Europe koji se provodi prema smjernicama iz 2014. godine;
te drugi koji je posebno konstruiran za projekte vezane uz Europsku godinu kulturne baštine 2018.

Smjernice će se stoga odnositi na tri kategorije – male projekte suradnje, velike projekte suradnje i projekte vezane uz Europsku godinu kulturne baštine 2018. Novo uvedena kategorija usmjerena je na dva specifična cilja:

upoznavanje i razumijevanje europske kulturne baštine kao zajedničkog resursa te podizanje svijesti o zajedničkoj povijesti i vrijednostima;
jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.

Konkretno, treća kategorija projekata suradnje koji su vezani uz Europsku godinu kulturne baštine 2018 trebala bi biti usmjerena na:

jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru;
promicanje kulturne baštine kao izvora inspiracije za suvremena stvaralaštva i inovacije te jačanja interakcije sektora za kulturnu baštinu s drugim kulturnim i kreativnim sektorima.

Kulturna baština je znak ili simbol koji je stvoren ili je ljudskim djelovanjem dobio značenje te je namjerno zaštićen, očuvan ili oživljen, umjesto da se prepusti prirodnom propadanju, zaboravu ili uništenju. Svrha kulturne baštine je prenošenje vrijednosti (kulturnih, povijesnih, estetskih, arheoloških, znanstvenih, etnoloških, antropoloških) budućim generacijama koje zajednica ili struka smatraju relevantnima.
U kontekstu ovog Poziva, kulturnu baštinu treba shvatiti kao zaokruženi spektar resursa koji su naslijeđeni iz prošlosti u svim oblicima i aspektima – materijalnim, nematerijalnim i digitalnim (digitaliziran ili stvoren digitalnim putem) uključujući spomenike, mjesta, krajolike, vještine, prakse, znanja i izražaje ljudske kreativnosti, kao i očuvane zbirke kojima upravljaju javna ili privatna tijela poput muzeja, knjižnica i arhiva. Kulturna baština također uključuje i filmsku baštinu.
Važno je napomenuti da ovaj Poziv ne podržava projekte koji uključuju fizičke intervencije na spomenicima i lokalitetima.
Ova kategorija Poziva poticat će projekte koji će u prvoj godini sufinanciranja planirati vidljive aktivnosti u obilježavanju Europske godine kulturne baštine 2018. Komisija će pokazati naklonosti prema projektima koji svoje aktivnosti nisu usredotočili isključivo na podizanje svijesti ili komunikaciju nego koji će imati trajni učinak i plan održivosti i nakon realizacije projekta.

Izvornu vijest pogledajte na web stranicama EACEA-a.

Europska komisija objavila je 6. srpnja 2017. godine novi poziv za dostavu prijedloga modula za magistarske studije u području umjetnosti i znanosti za koji je osigurala € 1,5 milijuna.

Europska komisija uočila je da kreativne industrije doživljavaju značajan nedostatak znanja i vještina koje bi povezivale kreativnosti i tehnologije. Iz tog razloga raspisala je eksperimentalni poziv za dostavu prijedloga za dizajn inovativnih interdisciplinarnih modula za magistarske studije koji kombiniraju umjetnost i informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) s poduzetničkim vještinama i poslovnom izloženosti u sklopu programa Kreativna Europa. Cilj novog poziva je promovirati interdisciplinarni pristup u magistarskim i sveučilišnim smjerovima te poticati međusektorski kurikulum koji spaja tehnologiju i umjetnost. Natječaj će se provoditi kroz dizajn i implementaciju inovativnih modela koji će biti uključeni u postojeće umjetnosti, kulture, znanosti, inženjering, tehnologije i druge relevantne studije.
Moduli magistarskih studija trebaju biti dizajnirani s ciljem:

osposobljavanje studenata umjetnosti i kreativnosti, poslovanja i tehnologije sa znanjem i osnovnim prijenosnim sposobnostima koje su im potrebne za rad u kulturnim i kreativnim sektorima i djelatnostima;
poboljšanja kvalitete i relevantnosti podučavanja i učenja u umjetničkim i kulturnim djelatnostima povezujući kreativnost, poslovanje i tehnologiju;
razvijanja poduzetničke kulture među studentima i nastavnim osobljem;
poticanja inovativnih okruženja za učenje unutar i preko disciplina kroz integraciju kreativnog, digitalnog i poduzetničkog obrazovanja.

Implementacija modula podrazumijeva:

testiranje, ocjenjivanje modula i njihovo poboljšavanje ukoliko je potrebno;
primjenu ECTS bodovanja na module;
dijeljenje rezultata i razmjenu najdjelotvornijih praksi i naučenih lekcija među partnerima;
identificiranje potencijalnih prijenosa najučinkovitijih i inovativnih praksi na druge studije ili djelatnosti.

Očekuje se da će moduli donijeti pozitivne i dugoročne učinke u razvoju međusektorskih pristupa koji će okupiti umjetnost, audiovizualnu, poduzetničku i ICT tehnologiju te tako potaknuti inovativne kapacitete visokih učilišta.
Rok za podnošenje prijava je utorak 10. listopada 2017, 23:59 CET.

Više informacija o pozivu dostupno je ovdje.

   Dvogodišnji projekti književnih prijevoda namijenjeni su nakladničkim kućama i traju najduže dvije godine, a podrazumijevaju prijevod od najmanje tri do najviše deset književnih djela s jednog europskog jezika na drugi. Najviši iznos potpore koji je moguće ostvariti iznosi 100.000,00 eura što iznosi do 50 % ukupne vrijednosti projekta.

   Pod projektom podrazumijevaju se aktivnosti prijevoda i objave europske književnosti (romani, kratke priče, drame, poezija, stripovi i dječja književnost), što uključuje i troškove prijevoda isječaka za kataloge izdavača s ciljem poticanja prodaje prava u i izvan Europe, troškove promocije i distribucije kao i digitalne promocije te troškove sudjelovanja autora na različitim književnim sajmovima i festivalima. Osim tiskanih, mogući su i prijevodi elektroničkih izdanja knjiga.

   Rok za prijavu je 25. srpnja 2017. godine do 12 h.

   Skrećemo pozornost svim prijaviteljima da detaljno prouče tekst natječaja kao i vodič za korisnike koji je sastavni dio natječaja.

   Sve detalje natječaja kao i vodič za korisnike i prijavnicu možete naći na službenim stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu.

   Za sva pitanja koja se tiču sudjelovanja u potprogramu Kultura možete kontaktirati Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture.

Događanje je podijeljeno u dva dijela:

• Kreativno jutro (otvoreno za javnost, potrebna prijava)

Moderatorica:
Anera Stopfer, Desk Kreativne Europe HR (Ministarstvo kulture RH)

10:00-10:10 Pozdravna riječ
dr. sc. Iva Hraste-Sočo, pomoćnica ministrice kulture
Barbara Stacher, Opća uprava za obrazovanje i kulturu, Europska komisija

10:10-11:30 Kreativni hubovi u Europi
Betahaus, Berlin (DE)
Factoria Cultural, Madrid (ES)
Knackeriet, Stockholm (SE)
Poligon, Ljubljana (SI)
Republikken, Kopenhagen (DK)

11:30-12:00 Novi poslovni modeli u Europi
Projekt Creative Lenses, Kreativna Europa

• Kreativno umrežavanje (ograničen broj sudionika, potrebna prijava)

Moderatorice grupnih razgovora:
Anera Stopfer, Desk Kreativne Europe HR (Ministarstvo kulture RH)
Karmen Kožul, LAB852
Deborah Hustić, Ministarstvo kulture RH

12:00-12:30 osvježenje

12:30-13:00 Razgovor u grupi s dva gosta

13:00-13:30 Razgovor u grupi s dva gosta

13:30-14:00 Razgovor u grupi s dva gosta

14:00-15:00 osvježenje

Radni jezik je engleski, prvi dio je u formi predavanja a drugi u formi razgovora u grupama.

Prijave se vrše isključivo putem on-line prijavnice, a rok za prijave je 7. lipnja.

Više informacija pročitajte u letku događanja, te na poveznicama:

http://designdistrict.hr/hr/entries/creative-europe-morning-ddz2017/

https://www.facebook.com/events/302426550168316/?ref=br_rs

Kako osmisliti projekt za EU sredstva?

EDUKACIJSKI PROGRAM: KREATIVNI PROCES

Desk Kreativne Europe u suradnji s Razvojnom agencijom Grada Dubrovnika (DURA) 23. i 24. svibnja 2017. u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik organizira dvodnevni edukativni program pod nazivom Kako osmisliti projekt za EU sredstva. Cilj ove dvodnevne radionice je potaknuti sudionike na inovativno razmišljanje izvan okvira dosadašnjih praksi i osposobiti za apliciranje na natječaje za EU fondove i programe.

Fokus radionice je prijava projekata na program Kreativna Europa, međutim radit će se i opće vježbe razrade projekata, kao alat s kojim mogu krenuti dalje promišljati o tome gdje i kako realizirati svoje ideje u europskim programima i fondovima.

Prvog dana edukativnog programa, predstavnice Deska Kreativna Europa održat će predavanje DOBRA PRAKSA koje vodi prema usmjeravanju ideja prema prijavi za natječaj na Kreativnu Europu, uvažavajući prioritete i kriterije ocjenjivanja. Sudionici će aktivno sudjelovati u proučavanju projekata koji su dosada prošli na Kreativnu Europu. U popodnevnom dijelu prvog dana, predstavnici DURA-e vodit će interaktivnu radionicu koja otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata, te upoznaje s osnovnim tehnikama u projektnom ciklusu: Stablo problema- Stablo ciljeva- Rezultati –Aktivnosti.

Drugog dana edukativnog programa, predstavnice Deska Kreativna Europa upoznat će sudionike s tehničkim detaljima izrade prijavnice: pisanje narativa, ispunjavanje budžeta, tablica i popratni dokumenti. Sudionici radionice imat će priliku analizirati dodatni materijal nekih projekata koji se trenutno provode u sklopu Kreativne Europe, te će koristiti upitnike kojima ih se navodi na promišljanje o tipu aktivnosti, partnera i alata koji bi mogli biti zanimljivi za natječaj Kreativne Europe.

Ukoliko ste zainteresirani, molimo da ispunite prijavni obrazac i do 18. svibnja 2017. pošaljete na mail adresu: ced@min-kulture.hr i jbrbora@dura.hr.

Program radionice

Cilj ove dvodnevne radionice je potaknuti sudionike na inovativno razmišljanje izvan okvira dosadašnjih praksi i osposobiti za apliciranje na natječaje za EU fondove i programe.

Fokus radionice je prijava projekata na program Kreativna Europa, međutim radit će se i opće vježbe razrade projekata, kao alat s kojim mogu krenuti dalje promišljati o tome gdje i kako realizirati svoje ideje u europskim programima i fondovima.

Prvog dana edukativnog programa, predstavnice Deska Kreativna Europa održat će predavanje DOBRA PRAKSA koje vodi prema usmjeravanju ideja prema prijavi za natječaj na Kreativnu Europu, uvažavajući prioritete i kriterije ocjenjivanja. Sudionici će aktivno sudjelovati u proučavanju projekata koji su dosada prošli na Kreativnu Europu. U popodnevnom dijelu prvog dana, predstavnici DURA-e vodit će interaktivnu radionicu koja otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata, te upoznaje s osnovnim tehnikama u projektnom ciklusu: Stablo problema- Stablo ciljeva- Rezultati –Aktivnosti.

Drugog dana edukativnog programa, predstavnice Deska Kreativna Europa upoznat će sudionike s tehničkim detaljima izrade prijavnice: pisanje narativa, ispunjavanje budžeta, tablica i popratni dokumenti. Sudionici radionice imat će priliku analizirati dodatni materijal nekih projekata koji se trenutno provode u sklopu Kreativne Europe, te će koristiti upitnike kojima ih se navodi na promišljanje o tipu aktivnosti, partnera i alata koji bi mogli biti zanimljivi za natječaj Kreativne Europe.

Ukoliko ste zainteresirani, molimo da ispunite prijavni obrazac i do 18. svibnja 2017. pošaljete na mail adresu: ced@min-kulture.hr i jbrbora@dura.hr.

Program radionice

Program Kreativna Europa postaje bogatiji za još jednu državu – Tunis.

U Bruxellesu je 11.5.2017. godine svečano potpisan Sporazum o sudjelovanju Tunisa u programu Kreativna Europa. Na svečanosti, koja se odvijala u okviru Vijeća EU za pridruživanje Tunisa, Sporazum su potpisali europski povjerenik za obrazovanje, mlade, sport i kulturu Tibor Navracsics i ministar vanjskim poslova Republike Tunis Khemais Jhinaoui,. Ovim sporazumom omogućava se sudjelovanje tuniskih kulturnih i audiovizualnih organizacija da sudjeluju na natječajima u programu Kreativna Europa.

Europski povjerenik Tibor Navracsics izjavio je: „Pozdravljam perspektivu jačanja odnosa EU i Republike Tunis i suradnju kroz kulturu i ljudske kontakte. Republike Tunis prva je južna država članica Europske politike susjedstva koja se pridružila programu Kreativna Europa, a potpisivanje Sporazuma samo je jedan od konkretnih rezultata nedavno usvojene EU strategije o međunarodnim kulturnim poslovima.“

Sporazum stupa na snagu nakon što ga ratificira parlament Republike Tunis.

Više

Desk Kreativna Europa u suradnji s Gradom Velika Gorica organizira edukativni program pod nazivom „Kreativni proces“ koji ima za cilj potaknuti sudionike na inovativno razmišljanje izvan okvira dosadašnjih praksi i osposobiti za apliciranje na natječaje za EU fondove i programe. Za ovu edukaciju nije potrebno imati osmišljen projekt te je zamišljeno da svi polaznici na kraju tri susreta imaju (fiktivnu ili pravu) prijavu za program Kreativna Europa i iskustvo s kojim mogu krenuti dalje promišljati o tome gdje se i kako realizirati svoje ideje u europskim programima i fondovima.

Serija radionica „Kreativni proces“ odvija se na slijedeći način:

• Quantity Breeds Quality – Kvantitetom do kvalitete: rad u grupama
   SVIBANJ - 10.05.2017. u prostorijama Grada Velika Gorica, Šetalište Franje Lučića 15.
   Ovo je interaktivna radionica koja kroz različite metode otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata. U ovoj fazi naglasak je na procesu, brainstormingu i slaganju koncepta projekta.
   Trajanje: 3,5 sata
>>> Program

• Projekt za Kreativnu Europu: predavanje s gostom
   LIPANJ (točno vrijeme i mjesto održavanja će biti naknadno javljeno)
   Radi se o predavanju koje vodi prema usmjeravanju ideja prema prijavi za natječaj na Kreativnu Europu, uvažavajući prioritete i kriterije ocjenjivanja. Gost predavač je partner u jednom od projekata, koji će podijeliti svoje iskustvo razrade, prijave i provedbe projekta čime će ponuditi pogled iznutra i svojim iskustvom pomoći odgovoriti na neka pitanja koja sudionici imaju.
   Sudionici će u imati priliku analizirati i proučavati različite primjere dobrih praksi prijavljenih projekata, kroz materijale i radne zadatke na licu mjesta.
   Trajanje: 2,5 sata

• Prijava na Kreativnu Europu: predavanjem s radom na prijavi
   RUJAN (točno vrijeme i mjesto održavanja će biti naknadno javljeno)
   U ovom trenutku, mjesec dana prije roka za podnošenje prijave na program Kreativna Europa, prolazimo tehničke detalje izrade prijavnice: pisanje narativa, ispunjavanje budžeta, tablica i popratnih dokumenata. Pri tome nije neophodno imati uistinu prijavnicu, ona može biti i fiktivna. Ideja ovog dijela edukacije jest da se sudionici praktično upoznaju s ispunjavanjem prijavnice i dobiju informaciju više o tehničkim pitanjima koja nas sve muče prilikom pisanja iste.
   Trajanje: 2 sata + individualne konzultacije

   Svi sudionici koji će pohađati sve tri faze edukativnog programa dobiti će Certifikat o sudjelovanju.

   Ukoliko ste zainteresirani, molimo da ispunite prijavni obrazac i do 9. svibnja 2017. pošaljete na mail adresu: ced@min-kulture.hr.

Temeljem Pravilnika o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura u 2017. godini podržano je ukupno 24 programa koji nastavljaju svoje višegodišnje programe.

Rezultati novih projekata koji su prošli na Natječaju za projekte suradnje bit će objavljeni na stranicama Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije u mjesecu lipnju.

Ured Kreativne Europe stoji na raspolaganju za sva dodatna pitanja, organizaciju radionica i info-dana na temu programa Kreativna Europa.

>>> Tablica sufinanciranja .pdf

     Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije objavila je rezultate trećega Poziva za prijave na natječaj u okviru programa EU Kreativna Europa ‒ potprogram Kultura za potporu europskim projektima suradnje koji je trajao do 23. studenog 2016. godine.
    Europski projekti suradnje dijele se na veće i manje, po broju partnera koji sudjeluju u pojedinome projektu i po mogućem iznosu potpore (najmanje tri partnera za potporu do 200.000 eura za tzv. manje projekte suradnje i najmanje šest partnera za potporu do 2,000.000 eura za tzv. veće projekte suradnje).

     Svim hrvatskim kulturnim organizacijama koje su ostvarile ovako zapažen uspjeh na europskoj razini upućujemo iskrene čestitke i želimo im nastavak uspješnoga rada, a one koje će se tek prijaviti na natječaje Kreativne Europe podsjećamo da je sljedeći rok za prijavu za potporu europskim projektima suradnje 5. listopada 2016. godine.

     Ministarstvo kulture nastavlja s praksom sufinanciranja hrvatskih projektnih partnera putem Pravilnika o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura, kojim se određuju kriteriji i postupak sufinanciranja projekata odobrenih u okviru programa Kreativna Europa – potprogram Kultura do 2020., a za sve informacije i pitanja o sudjelovanju u Kreativnoj Europi na raspolaganju stoji Desk Kreativne Europe.

     Više o rezultatima pročitajte ovdje: (https://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/news/selection-results-creative-europe-culture-%E2%80%93-european-cooperation-projects-2017-call-452016_en)

Desk Kreativna Europa u suradnji s Gradom Karlovcem organizira edukativni program pod nazivom „Kreativni proces“ koji ima za cilj potaknuti sudionike na inovativno razmišljanje izvan okvira dosadašnjih praksi i osposobiti za apliciranje na natječaje za EU fondove i programe. Za ovu edukaciju nije potrebno imati osmišljen projekt te je zamišljeno da svi polaznici na kraju trećeg susreta imaju (fiktivnu ili pravu) prijavu za program Kreativna Europa i iskustvo s kojim mogu krenuti dalje promišljati o tome gdje se i kako realizirati svoje ideje u europskim programima i fondovima.

Serija radionica „Kreativni proces“ odvija se na slijedeći način:

•   Kvantitetom do kvalitete: rad u grupama
    TRAVANJ - 24.04.2017. u 10:00 sati u Maloj Vijećnici, Banjavčićeva 9, 47 000 Karlovac
    Ovo je interaktivna radionica koja kroz različite metode otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata. U ovoj fazi naglasak je na procesu, brainstormingu i slaganju koncepta projekta
Trajanje: 3,5 sata
    >>> Program

•   Projekt za Kreativnu Europu: predavanje s gostom
    LIPANJ - Radi se o predavanju koje vodi prema usmjeravanju ideja prema prijavi za natječaj na Kreativnu Europu, uvažavajući prioritete i kriterije ocjenjivanja. Gost predavač je partner u jednom od projekata, koji će podijeliti svoje iskustvo razrade, prijave i provedbe projekta čime će ponuditi pogled iznutra i svojim iskustvom pomoći odgovoriti na neka pitanja koja sudionici imaju.
     Sudionici će u imati priliku analizirati i proučavati različite primjere dobrih praksi prijavljenih projekata, kroz materijale i radne zadatke na licu mjesta.
    Trajanje: 2,5 sata

•   Prijava na Kreativnu Europu: predavanjem s radom na prijavi
    RUJAN - U ovom trenutku, mjesec dana prije roka za podnošenje prijave na program Kreativna Europa, prolazimo tehničke detalje izrade prijavnice: pisanje narativa, ispunjavanje budžeta, tablica i popratnih dokumenata. Pri tome nije neophodno imati uistinu prijavnicu, ona može biti i fiktivna. Ideja ovog dijela edukacije jest da se sudionici praktično upoznaju s ispunjavanjem prijavnice i dobiju informaciju više o tehničkim pitanjima koja nas sve muče prilikom pisanja iste.
    Trajanje: 2 sata + individualne konzultacije

    Svi sudionici koji će pohađati sve tri faze edukativnog programa dobiti će Certifikat o sudjelovanju.

    Ukoliko ste zainteresirani, molimo da ispunite prijavni obrazac i do 21. travnja 2017. godine pošaljete na mail adresu: ced@min-kulture.hr

Odluka Povjerenstva nezavisnih stručnjaka da grad Rijeka postane prva hrvatska Europska prijestolnica kulture 2020. godine donesena je nakon dugog procesa izbora hrvatskog grada za tu prestižnu europsku titulu.

Premda se nagrada dodjeljuje u trenutku imenovanja, iznos nagrade bit će isplaćen najkasnije do kraja ožujka 2020. godine. pod uvjetom da imenovani grad nastavi poštovati obveze preuzete u fazi prijave, ispunjavati kriterije i uzimati u obzir preporuke povjerenstva navedene u izvješćima o odabiru i praćenju.

Smatrat će se da je imenovani grad ispunjavao obveze preuzete u fazi prijave ako nije došlo ni do kakve značajne promjene u programu i strategiji u razdoblju od faze prijave do godine u kojoj grad nosi naslov, a posebno:
a) ako je proračun održan na razini koja omogućuje provedbu visokokvalitetnoga kulturnog programa u skladu s prijavom i kriterijima;
b) ako se na odgovarajući način poštovala neovisnost umjetničkog tima;
c) ako je europska dimenzija ostala dovoljno snažna u konačnoj verziji kulturnog programa;
d) ako marketinška i komunikacijska strategija te promidžbeni materijal koji upotrebljava imenovani grad jasno odražavaju činjenicu da su Europske prijestolnice kulture inicijativa Unije;
e) ako postoje planovi za praćenje i evaluaciju utjecaja naslova na imenovani grad.

Ispunjavanje ovih uvjeta ocjenjivat će Komisija na temelju preporuke stručnog povjerenstva na kraju faze praćenja, a koja traje od imenovanja grada Europskom prijestolnicom kulture do početka godine u kojoj grad nosi naslov.

Slično kao i proces odabira, fazu praćenja provodi povjerenstvo. Komisija saziva tri sastanka za praćenje između povjerenstva i imenovanog grada tijekom kojih povjerenstvo prati pripreme i daje savjete gradu koji mu koriste u razradi visokokvalitetnog kulturnog programa i učinkovite strategije. Nakon trećeg sastanka povjerenstvo podnosi izvješće na temelju kojeg Komisija odlučuje hoće li gradu isplatiti nagradu Melina Mercouri. Isplata nagrade nije automatska.

>>> Izvješće .pdf

Zbog iznimnih postignuća u očuvanju, istraživanju, predanom radu, obrazovanju, usavršavanju i podizanju svijesti nagrađeno je 29 projekata i pojedinaca iz 18 zemalja. Među ovogodišnjim laureatima su i dva izuzetna postignuća iz Hrvatske: u kategoriji zaštite baštine kapela sv. Martina u Starom Brodu, a u kategoriji predanog rada povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder. Neovisno stručno povjerenstvo ocijenilo je 202 prijave iz 39 europskih zemalja i odabralo pobjednike.

Ljudi diljem svijeta sada mogu glasovati online za Nagradu javnosti i dati potporu nagrađenom projektu (projektima) iz svoje države ili neke druge europske zemlje. Svi koji se uključe u glasovanje imaju priliku osvojiti putovanje u Finsku za dvije osobe, a bit će i posebni gosti na svečanosti dodjele nagrada koja će se održati 15. svibnja u finskom gradu Turkuu. Tijekom svečanosti dodjele nagrada bit će objavljeno sedam dobitnika Velike nagrade (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, a bit će objavljen i dobitnik Nagrade javnosti.

„Iskreno čestitam svim laureatima. Njihova postignuća još nam jednom svjedoče koliko su brojni Europljani predani očuvanju i zaštiti kulturne baštine. Njihovi projekti naglašavaju važnost uloge kulturne baštine u našim životima i našem društvu. Pogotovo danas, kad je Europa suočena s mnogim velikim društvenim izazovima, kultura je od iznimne važnosti za podizanje svijesti o zajedničkoj prošlosti i vrijednostima, kao i za poticanje tolerancije, razumijevanja i socijalne uključenosti. Europska godina kulturne baštine, koja se obilježava 2018. godine, idealna je prilika da se usredotočimo na vrijednosti koje nas povezuju kao Europljane, a to su naša zajednička prošlost, kultura i baština. Programom Kreativna Europa Europska komisija nastavit će podupirati dodjeljivanje ove nagrade i ostalih baštinskih projekata", izjavio je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

„Htio bih čestitati svim ovogodišnjim dobitnicima i odati počast svima koji su, zahvaljujući svom hvalevrijednom talentu, strastvenoj predanosti i velikodušnosti omogućili ova iznimna postignuća. Sada su dio izabrane skupine od oko 450 izuzetnih postignuća ovjenčanih nagradom Europa Nostra u posljednjih 15 godina. Svi laureati potvrđuju da je baština ključni čimbenik održivog gospodarskog razvoja, društvene kohezije i povezanije Europe. Čelnici Europske unije trebali bi iskoristiti povijesnu prigodu koju im pruža obilježavanje 2018. godinu kao godine europske kulturne baštine, kako bi prepoznali višestruke dobrobiti baštine i njezinih temeljnih vrijednosti koje ona ima u povezivanju država, zajednica i kultura u Europi i izvan nje", naveo je Plácido Domingo, slavni operni pjevač i predsjednik organizacije Europa Nostra.

Dobitnici nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra za 2017. godinu bit će predstavljeni 15. svibnja u crkvi sv. Mihovila u Turkuu na svečanosti koju će voditi povjerenik Europske komisije Tibor Navracsics i maestro Plácido Domingo. Svečanost dodjele nagrada Europske unije za kulturnu baštinu okupit će oko 1200 uzvanika, uključujući stručnjake za baštinu, volontere i simpatizere iz cijele Europe, kao i visoke predstavnike institucija Europske unije, zemlje domaćina i ostalih država članica.

Dobitnici nagrada predstavit će svoja iznimna postignuća tijekom Sajma izvrsnosti, koji će se održati 14. svibnja u dvorani Sigyn Glazbenog zavoda grada Turkua, a sudjelovat će i u mnogim događanjima u sklopu Europskog kongresa baštine (od 11. do 15. svibnja) u Turkuu. Kongres, koji organizira Europa Nostra, bit će poticajna platforma za umrežavanje i raspravu o najnovijim europskim dostignućima na polju baštine, a s posebnim naglaskom na nadolazećoj Europskoj godini kulturne baštine.

Prijave za Nagradu za 2018. godinu mogu se predati od 15. svibnja do 1. listopada 2017. godine putem službene web-stranice.

Dobitnici nagrada za 2017. godinu
(navedeni abecednim redom, prema zemlji iz koje dolaze)

Kategorija zaštite baštine
▪ Barokni kompleks i vrtovi, Kuks, regija Hradec Králové, ČEŠKA
▪ Drevni grad Karthaia, otok Kea, GRČKA
▪ Bastion palače Velikog meštra, Rodos, GRČKA
▪ Kapela sv. Martina, Stari Brod pokraj Siska, HRVATSKA
▪ Bijela piramida, Rim, ITALIJA
▪ Kraljeva cesta preko Filefjella, NORVEŠKA
▪ Crkva i toranj Clérigos, Porto, PORTUGAL
▪ Palača kulture u Blaju, Transilvanija, RUMUNJSKA
▪ Tvrđava Cap Enderrocat, Mallorca, ŠPANJOLSKA
▪ Krov nad ruševinama samostana sv. Ivana, Burgos, ŠPANJOLSKA
▪ Cromford Mills: zgrada 17, Derbyshire, UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Kategorija istraživanja
▪ Projekt istraživanja i konzerviranja oltara Rode, Tallinn, ESTONIJA
▪ Projekt „Europski kralj karnevala“, San Michele all’Adige, ITALIJA
▪ Muzej Piranesi, Milano, ITALIJA
▪ Projekt istraživanja i konzerviranja Bosch, 's-Hertogenbosch, NIZOZEMSKA

Kategorija predanog rada
▪ Ferdinand Meder, Zagreb, HRVATSKA
▪ Jim Callery, okrug Roscommon, IRSKA
▪ Norveško društvo svjetionika, NORVEŠKA
▪ Zoltán Kallós, Transilvanija, RUMUNJSKA

Kategorija obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti
▪ Erfgoedplus: online platforma za baštinu, Hasselt, BELGIJA
▪ Centar za vizualne umjetnosti i istraživanje, Nikozija, CIPAR
▪ Obrazovni program za češku kulturnu baštinu, Telc, Vysočina, ČEŠKA
▪ Projekt „Ostavština Paavo Nurmi“, Turku, FINSKA
▪ Tradicionalni zanati – inicijativa za Gruziju, Tbilisi, GRUZIJA
▪ ilCartastorie: pričanje priča u arhivima, Napulj, ITALIJA
▪ Projekt „Kulturna baština i pristup bez zapreka“, Berlin, NJEMAČKA
▪ Židovska kulturna baština: edukativni program, Varšava, POLJSKA
▪ Napredni magisterij iz strukturne analize spomenika i povijesnih građevina, europski program koji se koordinira iz Guimarãesa, PORTUGAL
▪ SAMPHIRE: projekt o podvodnoj baštini, zapadna Škotska, UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Nagrada Europa Nostra također je dodijeljena iznimnim projektima iz dviju europskih zemalja koje nisu dio programa Europske unije Kreativna Europa.

Kategorija istraživanja: Zbirka mjerača vremena „Philippe Stern“, Ženeva, ŠVICARSKA
Kategorija zaštite baštine: Kılıç Ali Paşa Hamam, Istanbul, TURSKA

Kapela sv. Martina u Starom Brodu, okolica Siska

Kapela sv. Martina u pokupskom selu Stari Brod izniman je primjer tradicijske hrvatske arhitekture i jedna je od četrdesetak očuvanih sakralnih drvenih građevina na tom području, koje se datiraju između 17. i 19. stoljeća.

Mala, na tradicionalan način građena kapela dražesnih obilježja vjerojatno je sagrađena u ranom 17. stoljeću, a dogradnje potječu iz 18. stoljeća. Njezin je najljepši dio bogato uređen barokni interijer. Svi zidovi i stropovi prekriveni su s 88 drvenih ploča različitih veličina koje su obrubljene dekorativnim drvenim okvirom. Ploče su oslikane motivima isprepletenih simetričnih traka, cvjetova i listova u živim bojama koje oblikovanjem podsjećaju na lokalni vez. Slične stilske značajke vidljive su i na oltaru posvećenom sv. Martinu.

Prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova, koje su izvodili i koordinirali djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, oslikana drvena oplata i struktura građevine bile su u poodmaklom stadiju propadanja. Oštećenja krova uzrokovala su prodiranje vode u unutrašnjost pa su zbog dugotrajne izloženosti vlazi nastala strukturalna oštećenja, a oslikana drvena oplata savijala se i slabjela. Kako bi se potrebni radovi učinkovito proveli, napravljena je detaljna snimka postojećeg stanja. Nakon toga su oslikane ploče drvene oplate i oltar uklonjeni i pažljivo očišćeni, konzervirani i restaurirani. Oštećeni temelji su popravljeni, a postavljen je i novi drveni krov od hrastove šindre. Tijekom izvođenja radova, gdje je bilo moguće, primjenjivale su se tradicionalne tehnike gradnje i obrade materijala.

Kapela sv. Martina ima posebno značenje za stanovnike Staroga Broda, što je potvrđeno i prilikom predstavljanja konačnih rezultata radova. Posebno je izdvojena vrijednost kapele i osvještavanje lokalne zajednice kako bi se potaknula njezina sustavna zaštita u budućnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:
Ovaj uzoran projekt istaknuo je veliku vrijednost tradicionalne hrvatske arhitekture, dijela nacionalne baštine koji je proteklih stoljeća suočen sa zaboravom. Osjetljiva i krhka arhitektura pažljivo je i s puno poštovanja obnovljena, čime je oslikana ornamentika kapele došla do punog izražaja.

Potrebno je istaknuti iznimno konzerviranje i restauriranje oslika, kao i način na koji se lokalne obrtnike, vlasnike i zajednicu uključilo u obnovu.

Ferdinand Meder, Zagreb

Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.

Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.

Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:
Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra

Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.

U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).

Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).

Ukupno je dodijeljeno 95 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.

Europa Nostra

Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostra osnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.
Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..

Kreativna Europa

Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.

Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka odabralo je grad Kaunas za Europsku prijestolnicu kulture 2022. godine. Inicijativa Europske prijestolnice kulture započela je 1985. godine, i do danas je izrasla u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te jednu od najcjenjenijih aktivnosti EU.
Glavni cilj ove inicijative važniji je nego ikad prije jer Europljanima pruža priliku da nauče više o međusobnim kulturama, da uživaju u zajedničkoj povijesti i zajedničkim vrijednostima i da se osjećaju djelom iste Europske zajednice.

Tibor Navracsics, europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, čestitao je gradu Kaunas:

„Litva će 2022. godine po drugi put imati Europsku prijestolnicu kulture, nakon Vilniusa koji je 2009. ponio ovu prestižnu titulu. Čestitam Kaunas na uspješnoj prijavi! Od samog začetka ideje, inicijativa Europska prijestolnica kulture pomogla je zbližiti građane Europe, te je potakla otvorenost i razmjenu za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja gradova i regija.

Ova popularna inicijativa danas je još važnija s obzirom na to da živimo u vremenu velikih izazova s kojima se naše društvo suočava. Veselim se u Kaunas su vidjeti posjetitelje iz cijele Europe i svijeta koji će imati priliku upoznati grad i njegovu kulturnu baštinu, ali i naučiti cijeniti raznolikost na našem kontinentu. Mnoge dosadašnje Europske prijestolnice kulture pokazale su da ovaj naslov donosi značajne i dugoročne kulturne, ekonomske i društvene koristi – sve su to pogodnosti koje će i grad Kaunas sada moći uživati.“

U 2022. godini titulu Europske prijestolnice kulture ponijet će dva grada, jedan iz Litve i drugi iz Luksemburga. U skladu s procedurom izbora, izbor se odvija u dva kruga: predizbor nakon kojeg se objavljuje lista gradova koji ulaze u drugi krug, i završni krug koji se odvija devet mjeseci kasnije kada se predlaže jedan grad koji bi trebao ponijeti titulu. Predloženi grad službeno potvrđuje zemlja u kojoj će biti Europska prijestolnica kulture.

Glavni kriterij za odabir grada je dobro pripremljeni kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom. U kulturni program treba uključivati građane, dionike, gradske kvartove i interesne grupe te privlačiti turiste i posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora pridonositi dugoročnom utjecaju na razvoj grada, a gradovi moraju pokazati da imaju podršku lokalnih vlasti i sposobnost za provođenje takvog projekta.
Ministarstvo kulture Republike Litve u srpnju 2015. godine raspisalo je Poziv za podnošenje prijava za titulu Europske prijestolnice kulture 2022. godine, na koji se prijavilo 6 gradova: Anykščiai, Jonava, Kaunas, Klaipėda, Plungė i Rokiškis.

Predizborni krug održan je u lipnju 2016. godine kada su u završni krug ušla dva grada: Kaunas i Klaipėda, koji su svoje prijavnice završili do veljače 2017. godine. Prijavnice je pregledalo stručno povjerenstvo sastavljeno od 10 nezavisnih stručnjaka koje su imenovala tijela i institucije EU.

Ove godine titulu Europske prijestolnice kulture nose gradovi Aarhus (Danska) i Pafos (Cipar), u 2018. godini titulu će ponijeti Leeuwarden (Nizozemska) i Valletta (Malta), u 2019. godini Matera (Italija) i Plodiv (Bugarska), u 2020. godini Rijeka (Hrvatska) i Galway (Irska), dok će 2021. godine titulu ponijeti 3 grada: Elefsina (Grčka), Temišvar (Rumunjska) i Novi Sad (Srbija).

Više informacija o izboru Kaunas za Europsku prijestolnicu kulture 2022. godine na linku - https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/kaunas-european-capital-culture-2022-lithuania_en

Desk Kreativne Europe u prostorijama Multimedijalnog instituta – klub M.a.M.a., Preradovićeva 18, 7. travnja 2017. godine organizira Razgovor: Ususret natječaju za književne prijevode namijenjen hrvatskim izdavačima i nakladnicima.

Kreativna Europa u potprogramu Kultura provodi natječaj u kategoriji književnih prijevoda koji je namijenjen nakladnicima i izdavačima u cilju povećanja prevođenja, promicanja i čitanja europske književnosti. Renata Zamida slovenska je profesionalka u kulturi koja surađuje s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA) u okviru natječaja za književne prijevode i projekte suradnje.

Sve zainteresirane molimo da potvrdu o svom dolasku pošalju na e-mail ced@min-kulture.hr, najkasnije do srijede 5. travnja 2017. godine.

>>> PROGRAM DOGAĐANJA .pdf

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnosti i kulturu (EACEA) u sklopu programa Kreativna Europa potprogram Kultura koja provodi četiri kategorije natječaja, trenutno ima otvoren natječaj za financijsku podršku Europskim platformama. To je natječaj koji nudi financijsku podršku za predstavljanje novih, mladih umjetnika, stvaratelja i novih talenata, razvoj komunikacijskih aktivnosti, prekograničnu suradnju i razvoj nove publike.

Poziv za natječaj u kategoriji europskih platformi objavljen je 2. veljače 2017. godine, a rok za podnošenje prijava produžen je sa 6. travnja na 27. travnja 2017. godine u 12:00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV).

Na stranicama EACEA-e ažurirani su i dostupni su svi dokumenti koji su potrebni za prijavitelje europskih platform (smjernice, E-form, vodič za popunjavanje E-forma, budžetne i proračunske tablice, smjernice za prijavitelje i sl.).

      Desk Kreativna Europa u suradnji s Gradom Splitom organizira edukativni program pod nazivom „Kreativni proces“ koji ima za cilj potaknuti sudionike na inovativno razmišljanje izvan okvira dosadašnjih praksi i osposobiti za apliciranje na natječaje za EU fondove i programe. Za ovu edukaciju nije potrebno imati osmišljen projekt te je zamišljeno da svi polaznici na kraju tri susreta imaju (fiktivnu ili pravu) prijavu za program Kreativna Europa i iskustvo s kojim mogu krenuti dalje promišljati o tome gdje se i kako realizirati svoje ideje u europskim programima i fondovima.

Serija radionica „Kreativni proces“ odvija se na slijedeći način:

•    Kvantitetom do kvalitete: rad u grupama
    OŽUJAK - 21.03.2017. u 9:30 sati u prostorima Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7, Split
    Ovo je interaktivna radionica koja kroz različite metode otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata
     U ovoj fazi naglasak je na procesu, brainstormingu i slaganju koncepta projekta
     Trajanje: 3,5 sata
     Program

•   Projekt za Kreativnu Europu: predavanje s gostom
    LIPANJ (točno vrijeme i mjesto održavanja će biti naknadno javljeno)
    Radi se o predavanju koje vodi prema usmjeravanju ideja prema prijavi za natječaj na Kreativnu Europu, uvažavajući prioritete i kriterije ocjenjivanja. Gost predavač je partner u jednom od projekata, koji će podijeliti svoje iskustvo razrade, prijave i provedbe projekta čime će ponuditi pogled iznutra i svojim iskustvom pomoći odgovoriti na neka pitanja koja sudionici imaju.
Sudionici će u imati priliku analizirati i proučavati različite primjere dobrih praksi prijavljenih projekata, kroz materijale i radne zadatke na licu mjesta.
     Trajanje: 2,5 sata

•    Prijava na Kreativnu Europu: predavanjem s radom na prijavi
    RUJAN (točno vrijeme i mjesto održavanja će biti naknadno javljeno)
     U ovom trenutku, mjesec dana prije roka za podnošenje prijave na program Kreativna Europa, prolazimo tehničke detalje izrade prijavnice: pisanje narativa, ispunjavanje budžeta, tablica i popratnih dokumenata. Pri tome nije neophodno imati uistinu prijavnicu, ona može biti i fiktivna. Ideja ovog dijela edukacije jest da se sudionici praktično upoznaju s ispunjavanjem prijavnice i dobiju informaciju više o tehničkim pitanjima koja nas sve muče prilikom pisanja iste.
     Trajanje: 2 sata + individualne konzultacije

Svi sudionici koji će pohađati sve tri faze edukativnog programa dobiti će Certifikat o sudjelovanju.

Ukoliko ste zainteresirani, molimo da ispunite prijavni obrazac i do 17. ožujka 2017. pošaljete na mail adresu: ced@min-kulture.hr

     Europska komisija i Zaklada Mies Van der Rohe su 30. siječnja 2017. godine objavili 40 radova iz 17 zemalja koji su ušli u uži izbor za europsku nagradu za suvremenu arhitekturu – 2017 European Union Prize for Contemporary Architecture – Mies van der Rohe Award.

     Od 356 pristiglih prijava koje su objavljene u prosincu 2016. godine, u uži izbor ušlo je po 4 rada iz Francuske, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva, nakon čega slijede:
     - po 3 rada iz Danske, Finske, Norveške, Španjolske i Nizozemske;
     - po 2 iz Belgije, Njemačke, Irske i Turske;
     - po 1 iz Italije, Litve, Poljske, Rumunjske i Švedske.

     Otprilike jedna trećina prijavljenih radova su stambeni projekti, a jedna trećina su radovi koji se bave izazovima suvremene arhitekture koji bi pridonijeli kulturnoj baštini.
     Od 40 radova koji su ušli u uži izbor, žiri će odabrati 5 finalista koja će posjetiti u travnju. Pobjednici će biti poznati tek na svečanoj dodjeli nagrade koja će se održati 26. svibnja 2017. godine u Mies van der Rohe paviljonu u Barceloni.

     Dobitnik nagrade primit će 60.000 € i skulpturu inspiriranu Mies van der Rohe paviljonom.

     Žiri za dodjelu najvažnije europske nagrade za suvremenu arhitekturu sastoji se od 7 nezavisnih stručnjaka: Stephen Bates, Gonçalo Byrne, Peter Cachola Schmal, Pelin Dervis, Dominique Jakob, Juulia Kauste i Małgorzata Omilanowska.

     Pravila nagradnog natječaja i pregled radova koji su ušli u uži izbor dostupni su na web stranici Zaklade Mies Van der Rohe.

     Europska komisija pokreće konzultacije o programu Kreativna Europa čiji cilj je prikupiti povratne informacije „s terena“ o budućnosti programa, a s pogledom na kreiranje potencijalnog programa koji će se nastaviti na program Kreativna Europa.

Posebna pozornost konzultacija usmjerena je na:

     - relevantnost ciljeva i prioriteta programa
     - djelotvornost poduzetih mjera za njihovo ostvarivanje
     - učinkovitost provedbe programa
     - programska dodana vrijednost

     Sva pitanja su dostupna na linku:
https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/sites/creative-europe/files/creative-europe-2017-consultation_en.pdf,
a cijela rasprava objavljena je na pitanja web stranici ICF consult.

     Rezultati konzultacija koristit će se za planiranje budućih koraka u vezi financiranja kulturnog i kreativnog sektora, te će uskoro biti objavljeni u obliku izvještaja.
     Više informacija dostupno je na stranici konzultacija.

     Rok za dostavu prijava je 6. travnja 2017., u 12:00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV).

     Na službenim stranicama Europske komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA) možete pročitati natječaj u cijelosti i pronaći sve detalje vezane uz dokumentaciju, vodič za korisnike i odgovarajuću prijavnicu - Podrška europskim platformama.

     Za dodatna pitanja koja se tiču sudjelovanja u potprogramu Kultura kontaktirajte Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture.

U sklopu 32. izdanja inicijative Europske prijestolnice kulture, u 2017. godini titulu će ponijeti danski grad Aarhus i ciparski grad Pafos.

„Titula Europske prijestolnice kulture jedinstvena je prilika gradovima da se povezuju kroz kulturu i razvijaju snažna lokalna, europska i međunarodna partnerstva. Aarhusu i Pafosu želim uspjeh u predstavljanju svojih kulturnih programa u nadolazećoj godini.“ izjavio je Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Aarhus 2017

Aarhusova godina kao Europske prijestolnice kulture osmišljena je kako bi nas potaknula i inspirirala da promislimo o našem društvu i ponašanju uz pomoć kulturnog i kreativnog sektora. Cjelogodišnji program kombinirat će događanja starih danskih „folkelige“ tradicija sa modernom umjetnosti i kulturom. Ovo je najveći kulturni projekt u Danskoj, koji će objediniti tisuće aktivnosti u Aarhusu i široj okolici.

Svečano otvorenje bit će u subotu 21. Siječnja 2017. godine. S obzirom na vikinško naslijeđe grada, svečano otvorenje uveličat će brodovi, ogroman zbor i more lampiona koji će u procesiji završiti u Aarhuskoj luci. Najznačajniji događaji godine su: Røde Orm, veličanstvena izvedba epske Vikinške saga i Vrt (The Garden) velika izložba u dva dijela o prikazama čovječanstva i promjeni prirode.

Pafos 2017

2017. godine Pafos postaje prvi ciparski grad koji je ponio titulu Europske prijestolnice kulture. Reflektirajući se na ciparsko iskustvo s multikulturalizmom i geografsku blizinu Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, ove godine tema je „Povezivanje kontinenata, premošćivanje kultura“. Sa stotinama planiranih događanja, Pafos će se pretvoriti u Open Air Tvornicu gdje se ideje, zajednice i kreativnost susreću, miješaju i cvjetaju u zajedničkom otvorenom prostoru.

Svečano otvaranje Pafos 2017. inspirirano je mitom o rođenju Pafosa, kojeg je Galateja rodila Pigmalionu i koji je osnovao grad. Svečanost će dodatno uveličati spektakli, izložbe, glazba i projekcije izvođača i umjetnika iz Cipra, Europe i Bliskog istoka.

Europska prijestolnica kulture jedna je od najvažnijih visoko-profilnih kulturnih inicijativa u Europi. Gradovi su izabrani temeljem kulturnog programa koji mora imati jaku europsku dimenziju, angažirati i uključiti građane i pridonijeti dugoročnom razvoju grada. Nadolazeće Europske prijestolnice kulture bit će Valletta (Malta) i Leeuwarden (Nizozemska) u 2018. godini i Plovdiv (Bugarska) i Matera (Italija) u 2019. godini.

Više na: https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/news/20170401-european-capital-culture-2017_en

     Objavljene su nominacije za najvažniju europsku nagradu za suvremenu arhitekturu – 2017 European Union Prize for Contemporary Architecture – Mies van der Rohe Award! Riječ je o najrelevnatnijoj i najprestižnijoj europskoj nagradi za arhitekturu čiji je cilj promocija profesije te ohrabrenje mladih arhitekata koji započinju svoju karijeru diljem Europske unije. Nagrada je bienalnog karaktera, a među nominiranim projektima iz cijele Europe uvršteno je i 8 projekata iz Hrvatske.

     Nagradu dodjeljuje Europska Komisija i Fondacija Mies van der Rohe. Nagrada nosi ime po Miesu van der Roheu koji je kao mladi arhitekt u Berlinu dobio zadatak da osmisli njemački paviljon za međunarodnu izložbu koja se 1929. godine održavala u Barceloni i u kojoj se održao susret kralja Alfonsa 13. i njemačkih vlasti kao dio nastupnih događanja. Iako je paviljon rastavljen nakon završetka izložbe te je nastavio živjeti u crno-bijelim fotografijama smatrao se jednom od najvažnijih građevina arhitekture 20. stoljeća. Već 1959. godine je Oriol Bohgias inicirao ponovnu izgradnju paviljona, ali politička i kulturna klima u zemlji to nisu dozvolile tako da je gradnja odgođena i paviljon je ponovno rekonstruiran i dovršen 1986. godine. Ideju za dodjelu nagrade po imenu Miesa van der Rohea Europskom je parlamentu predložio Xavier Rubert de Ventós i to samo godinu dana nakon dovršetka rekonstrukcije paviljona te je prva bienalna dodjela pod nazivom „Mies van der Rohe nagrada za europsku arhitekturu“ održana 1988. godine.

     Fondacija Mies van der Rohe 2000. godine je predložila model Mies van der Rohe nagrade uz dodatni prijedlog za dodjelu nagrade za posebno postignuće arhitektima u usponu te je od 2001. godine to postala i službena nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu.

     Ne postoji ograničenje u vrsti rada koji se može prijaviti. Svake godine žiri je birao između privatnih domova, javnih ustanova, muzeja i kulturnih instalacija, obrazovnih, zdravstvenih i sportskih građevina te velikih infrastrukturnih projekata i prometnih sistema. Zajednička odrednica svih prijavljenih radova je doprinos izgradnji europskog grada. Projekti za stanovanje, kuće i zgrade te arhitektura za kulturne ustanove najviše su zastupljeni među nominiranim projektima. Potom slijede edukacijski objekti. Među nominiranim projektima ponajviše je radova iz Francuske i Španjolske, po čak 28 projekata.
Od zemalja iz našeg susjedstva nominirano je 10 projekata iz Slovenije, 4 projekta iz Srbije, a iz Bosne i Hercegovine 1 projekt.

     Od nešto više od tristo nominiranih radova iz svih europskih zemalja žiri će izabrati 40 najboljih radova te 5 finalista koji će biti objavljeni početkom 2017. godine. Najvažniji dio dodjele nagrade odvijat će se krajem svibnja u Mies van der Rohe paviljonu u Barceloni kada će radovi biti prikazani javnosti na velikoj izložbi, te kada će biti izabrani pobjednici.

     Osim glavne nagrade izabrane između 5 finalista svake se godine dodjeljuje i priznanje za nadolazeće arhitekte koje su 2009. osvojili domaći arhitekti Lea Pelivan i Toma Plejić iz Studia UP za projekt nagrađivane i hvaljene škole u Koprivnici.

     Nominirani projekti iz Hrvatske su: Hotel Amarin u Rovinju – Studio UP, Kuća za odmor na Silbi – AB Forum, Tržnica Vodice – ARP d.o.o., Slomljeni pejzaž, memorijal Gordanu Ledereru, Hrvatska kostajnica – NFO i Petar Barišić, Bazenski kompleks Svetice, Zagreb – Plazma, Muzej Apoksiomena, Mali Lošinj – Idis Turato i Saša Randić, Akvarij Karlovac – 3LHD, Muzej Vučedol – Radionica arhitekture
Sve nominirane i više o nagradi potražite na linku.