Novim zakonom do boljeg očuvanja i zaštite kulturnih dobara

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u više od 20 godina mijenjan je 17 puta. Vrijeme je za novi Zakon, koji donosi sveobuhvatnu reformu - od načina zaštite, upravljanja kulturnom baštinom do njezina definiranja.

- Mi ćemo sada precizirati kriterije za vrednovanje kulturnih dobara, koji će se sada razraditi u posebnom Pravilniku, dakle, bit će jasniji postupak odlučivanja o tome što će se upisati u Registar kulturnih dobara. Bit će definirane i posebne mjere za svaku vrstu kulturnih dobara jer zakon obuhvaća i graditeljsku, pokretnu i arheološku baštinu, i nematerijalnu, istaknuo je Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Ovakav bi zakonski okvir trebao olakšati izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara, a administraciju učiniti suvremenom i bržom – i za građane i za stručnjake.

- U Hrvatskoj je 13% zgrada u kulturno povijesnim cjelinama i jako je važno da precizno definiramo i postupanja konzervatora, smatra Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Uz usklađivanje s europskim propisima i međunarodnim poveljama, zakonodavni okvir prati krizne situacije. Precizirani su: zaštita arheološke baštine i njezino financiranje – npr. arheoloških istraživanja sredstvima iz državnog proračuna u slučaju izgradnje obiteljskih kuća, što nije predviđeno postojećim Zakonom.

- Nije došao prevelik broj primjedbi, pritužbi. Znamo da se to zna dogoditi u posljednjim danima. Uglavnom su to neki prijedlozi za poboljšanja. Tome i ova rasprava služi, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čeka se i rasprava o organizaciji mreže konzervatorskih odjela, kao i prijedlozi putem e-savjetovanja. Stručnjaci iz kontinentalne Hrvatske okupit će se zbog iste teme, već 8. prosinca u prostorima Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.