Otvoreno: Treba li upravljanje obnovom potpuno centralizirati?

U emisiji HTV-a urednika i voditelja Branka Nađvinskog gostovali su Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija; Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba; prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu i Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave tvrtke "Radnik", Križevci.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija odgovorila je na pitanje što je najporaznije u procesu obnove nakon potresa i tko snosi najveću odgovornost.

- Ja ne bih rekla da je tu nešto porazno, niti bih govorila samo o odgovornosti. Jako puno toga je napravljeno, postoje neki segmenti koji idu jako dobro, tu prvenstveno govorim o javnom sustavu, o javnom sektoru i infrastrukturi. Postoji segment obiteljskih kuća gdje svi želimo ubrzanje, međutim treba spomenuti da smo, kad govorimo o Banovini, preko 4000 kuća obnovili, a koje su trebale nekonstrukcijsku obnovu i ljudi su se mogli vratiti. Također se rade višestambene zgrade. Postoji jedan segment koji kasni, koji treba značajno ubrzati i na tome će se raditi, rekla je.

Smatra da kad je riječ o dva razorna potresa u vrlo kratkom roku i koja su se dogodila u vrijeme pandemije trebalo vremena da se sustav postavi.

- To se ne može početi obnavljati od danas do sutra obnavljati. Mislim da su i neka očekivanja možda nerealno prezentirana i u javnosti, dodala je.

Mišljenja je da 10 mjeseci Ivana Paladine na mjestu ministra nije izgubljeno vrijeme u procesu obnove.

- Mnogi su postupci ubrzani i o tome je ministar jučer govorio, rekla je.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, rekao je, da kad se gleda je li nešto učinjeno u mandati ministra Paladine,  naravno da je učinjeno.

- U dijelu u kojem je ukazano na mnoge stvari, pogotovo na ubrzanje dijelom javne nabave, ubrzanje da se neke cijene koje su vezane za natječaj mogu svrstati u kategoriju jednostavne nabave gdje se skraćuju postupci što je itekako važno. Nadalje, ono što je  važno za izvođače - dosta se vodilo računa o indeksaciji cijena, što je opet u mandatu ministra Paladine učinjeno i baš je vođeno računa da izvođači ne bi odustajali od nabave nego da idu, da znaju da država, odnosno naručitelj, brinu da tržište može varirati. Bilo je i trenutaka kad izvođači nisu ni nudili nekakve poslove jer nisu bili sigurni zbog čudnog ponašanja cijena u jednom trenutku. Također je važno istaknuti da je inženjerska struka stvarno učinila sve da se dođe do dokumentacije i stvore preduvjeti da se može ići dalje. Jedan dio je ostao na dijelu javne nabave gdje stvarno treba učiniti dosta, istaknuo je Lakušić. 

Istaknuo je da su uočene poteškoće u procesu obnove te da se vrijeme skraćuje.

- Možemo reći da više nema opravdanja da nešto ne bi išlo pravim ritmom i brzinom kojom treba biti, naglasio je Lakušić.

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, govoreći o tome kakvu kvalitetu može donijeti novi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, a nisu je mogli donijeti njegovi prethodnici Darko Horvat i Ivan Paladina, rekao je kako se nada da će biti ovo treća sreća.

- Ima već iskustva iz tog ministarstva. To iskustvo će mu, ili bi mu trebalo, u preuzimanju ovog resora. Obnova je skup, kompliciran i dugotrajan proces. Postoji jako puno nevidljivih predradnji koje je trebalo obaviti da krene fizička obnova. Trošimo javni novac, moramo se ponašati maksimalno obazrivo i transparentno te moramo raspisati javni poziv da se može javiti "n" projektanata koji zadovoljavaju uvjete pa se izabere najbolji. To traje po zakonu o javnoj nabavi. Onda se to isprojektirati. Nakon toga opet ide javna nabava za izvođača što opet traje. Pa ide postupak žalbe i onda tek dolazimo do fizičke obnove. Sve je jako dugotrajno. Bitno je da cijene obnove budu u skladu s realnošću. Puno je kompliciranije izvoditi sanaciju ili konstruktivnu obnovu nego graditi novu zgradu, istaknuo je.

Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave tvrtke "Radnik" iz Križevaca, rekao je kako njegova tvrtka ne sudjeluje u obnovi na obiteljskim kućama, ali sudjeluju u Sisku u gradnji škole, sportske dvorane i vrtića koji su ugovorili prije godinu dana.

- Također sudjelujemo na natječajima, a dobili smo ugovore i za KBC Rebro, Jordanovac i Rebro. To će početi sada. Bilo je problema s nabavom nadzora i bilo je problema s izmještajem kapaciteta da bi se moglo obnavljati. Recimo Jordanovac, se rješava u dvije faze, tako da bolnica može funkcionirati, otežano, a i mi otežano možemo raditi. Ali napravit ćemo to, funkcionirat će. Dakle, imamo 2-3 projekta, rekao je.

Istaknuo je da Hrvatska ima moćnih građevinskih poduzeća, s puno resursa te da će se tvrtke uključiti i u obnovu i gradnju kuća kada budu pripremljeni i napravljeni natječaji.

Govoreći o problemima Habijanec je rekao kako se javni natječaji za kuće raspisuju, a da tvrtka ne zna gdje je tih 30 ili 50 kuća.

- U natječaju su standardne cijene po troškovnicima, a onda ne znate kakvu biste ponudu dali jer ne znate lokacije kuća pa se onda niti ne zna kalkulirati cijena gradnje po kvadratu. Cijena jako ovisi o logistici. Rad je danas skup, radnici su također skupi i to tako ne može ići, naglasio je.

Također je istaknuo da u natječajima treba napraviti dvostupanjski natječaj. Prvo sposobnost poduzeća koja to mogu napraviti. Drugi stupanj ugovoriti u uvjete sposobnosti da je sposoban samo onaj izvođač koji poštuje isplatu plaće po kolektivnim ugovorima. Smatra da treba i ugovoriti u ugovorne uvjete hrvatske uzance o građenju, odnosno koji su naši hrvatski opći ugovoreni uvjeti po kojima radimo i koji vrijede.

- To su dva ključna kriterija po kojima možemo raditi, rekao je te naglasio da su se na natječaje javljale tvrtke s nižim cijenama, a koje to nosi u stanju napraviti.

- Javljali smo se i mi, ali smo imali malo veće cijene i nismo prošli. Odabrani su neki drugi, a nije se provjeravala njihova sposobnost. Ne može netko raditi projekt od preko 30 milijuna kuna, a nema stalno zaposlene radnike, nema inženjere u stalnom radnom odnosu, kao ni povijest tvrtke, objasnio je probleme.

Snimka cijele emisije: