Vjesnik - Simfonijski orkestar HRT-a svečano obilježio 80. obljetnicu postojanja
SRETNO ZA DALJNJA DESETLJEĆA
Zboru je namijenjena vrlo istaknuta uloga i u njegovu se, uglavnom homofonom, tretmanu sučeljava čista glazbenost sa zadatkom prenositelja pjesničke ideje. Solist s ulogom individualiziranog hvalitelja sunca kao božanskoga bića, suočen je s poteškoćama nadglašavanja orkestralne voluminozne zvučnosti.
Svečani koncert u čast 80. obljetnice postojanja Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije održan 25. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, pod ravnanjem svojega počasnog dirigenta akademika Pavla Dešpalja, uključivao je sve elemente potrebne za tako važan datum.
Ugledni uzvanici, na čelu s predsjednikom Hrvatskoga sabora Lukom Bebićem i hrvatskim ministrom kulture mr. sc. Božom Biškupićem, brojni gosti i pretplatnici ciklusa Simfoničara u znatnom su broju ispunili dvoranu, a koncert se diljem Hrvatske moglo pratiti u izravnom prijenosu Trećega programa Hrvatskog radija i Drugoga programa HTV-a.
|
|
|
FOTO: VJESNIK |
Ugledni uzvanici, na čelu s predsjednikom Hrvatskoga sabora Lukom Bebićem i hrvatskim ministrom kulture mr. sc. Božom Biškupićem, brojni gosti i pretplatnici ciklusa Simfoničara u znatnom su broju ispunili dvoranu, a koncert se diljem Hrvatske moglo pratiti u izravnom prijenosu Trećega programa Hrvatskog radija i Drugoga programa HTV-a.
Orkestar je za svoju svečanost odabrao dvije skladbe simbolične važnosti. Praizvedena je kantata "Himna slobodi" za bariton, mješoviti zbor i orkestar Borisa Papandopula na tekst Luke Paljetka i izvedena Treća simfonija u Es-duru, op. 55, Eroica Ludwiga van Beethovena.
Papandopulova četverostavačna kantata "Himna suncu" je novi dokaz fascinacije ljepotom prirode i mediteranskoga podneblja. Slijedeći shemu simfonijskog ciklusa, skladao je Papandopulo djelo čiji prvi stavak ima naziv Ehnaton, a riječ je o himničkom pozdravu suncu koje slavi "sve što trčati može, sve što letjeti zna, sve što hoda i gmiže, sve što pliva i plovi...".
Početak, koji donosi zbor tek uz intonacijsku pomoć orgulja, velebna je glazbena poema i Mješoviti zbor HRT-a snažnim je zapjevom uveo u glazbeno zbivanje koje u daljnjem tijeku otkriva Papandopulovu karakterističnu opijenost zvukom i invenciju u pronalaženju uvijek novih, vokalno-instrumentalno bogatih sklopova, melodijsko-harmonijski raspjevanih odlomaka te napose ritmički razigranih rješenja.
Drugi stavak, Zaratustra, pohvala je "velikoj, prebogatoj zvijezdi" u meditativnijem ugođaju, treći stavak, Sunce Inka, skercozna je evokacije sunca kao vladara vode, vatre, vjetra i kiše, ozvučena bogatom orkestralnom paletom, a u četvrtom se stavku, Suncu Mediterana, razotkriva osobito nadahnuti Papandopulo, uvijek spreman na žovijalno poigravanje prepoznatljivim elementima, u ovoj slučaju uvođenjem citata mediteranskoga plesnog podrijetla.
Zboru je namijenjena vrlo istaknuta uloga i u njegovu se, uglavnom homofonom, tretmanu sučeljava čista glazbenost sa zadatkom prenositelja pjesničke ideje. Solist s ulogom individualiziranog hvalitelja sunca kao božanskoga bića, suočen je s poteškoćama nadglašavanja orkestralne voluminozne zvučnosti.
Njegova dionica, koja proizlazi iz orkestralnog tematskog materijala, čini se stoga gotovo nepotrebnom. Ili je to bio tek prvi dojam, jer je riječki tenor Robert Kolar imao znatne teškoće u izvođenju svoje vrlo zahtjevne uloge.
Riječju, upoznali smo djelo koje pripada tradiciji vokalno-instrumentalnih epopeja neoklasične izražajnosti, glazbu koja donosi za Papandopula karakteristične iskaze nabujale zvučne fantazije i lakoga pisanja, te je doista šteta da nije bilo izvedeno još prije više od dvadeset godina kada je i nastalo.
Za uspjelu interpretaciju Beethovenove Eroice, za izvedbu naglašene dramatske snage, ali i dojmljive poetičnosti, za uigrano i intonacijski pouzdano muziciranje orkestra i za uživljene dinamičke gradacije najzaslužniji je dakako maestro Pavle Dešpalj.
Nekadašnjemu šefu dirigentu a poslije i počasnom dirigentu Simfonijskog orkestra HRT-a valja zahvaliti da smo sa svečanog koncerta otišli ispunjeni zadovoljstvom susreta s dometima orkestra koji svojim postojanjem obogaćuje ne samo zagrebačku koncertnu ponudu. Stoga je čestitkama za do sada ostvareno lako pridodati i najbolje želje za budućnost. Simfoničari, sretno i za daljnja desetljeća!
Povelja Republike Hrvatske
Posjetitelji u dvorani "Lisinski" mogli su vidjeti i vrlo zanimljiv dokumentarni film pod naslovom "Osamdeset godina Simfonijskog orkestra HTV-a" te dokumentarnu snimku uručenja Povelje Republike Hrvatske, kojim je hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović, ujedno i pokrovitelj proslave, dan prije svečanog koncerta odlikovao slavljenički orkestar, uručivši Povelju v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Josipu Popovcu. Orkestar je odlikovan i Poveljom Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika, koju je maestru Pavlu Dešpalju uručio Zvonimir Stanislav.
ZDENKA WEBER
VJESNIK, 27.11.2010.