Nina Obuljen Koržinek za HRT o čitanju, podršci izdavaštvu i borbi protiv lažnih vijesti

Interliber znači mnogo, ali i Mediteranski sajam i Panonski festival

S ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek razgovarao je novinar Mladen Sirovica.

Ministrica je objasnila što događaj poput Interlibera i njegova posjećenost znači u vremenu kad ljudi sve manje čitaju.

- Jako puno to znači. Naravno, Interliber je naš najposjećeniji i najveći sajam. Međutim, spomenimo da smo pokrenuli i Mediteranski sajam u Splitu i Panonski festival u Osijeku. Puno se čita, puno je manifestacija, puno je ulaganja u sve segmente knjižnog lanca. Ulažemo i u autore, prevoditelje, nakladnike, potpore i otkupe u distribuciju. To je jako važno, imamo zadnjih godina više od 20 novih knjižara, dakle u knjižare, ali i u bibliobuse, u obnovu knjižnica i naravno, prije svega u strategiju poticanja čitanja i tu imamo niz programa. Od najranijeg našeg nacionalnog programa Rođeni za čitanje, kroz sve generacije i kroz sve segmente društva. Situacija u nakladništvu je, prema riječima predsjednika ceha, stabilna. Stabilno je dobro jer smo bili prije 8 godina u ogromnoj krizi i gradimo na tome, rekla je ministrica.

Položaj izdavaštva u Hrvatskoj: Nakladništvo se prilagođava

Govoreći o položaju izdavaštva u Hrvatskoj danas te hoće li se morati nakladnici mijenjati i prilagođavati novim digitalnim trendovima, ministrica Obuljen Koržinek rekla je kako se svi prilagođavaju.

- Nakladnici se prilagođavaju, dobro se prilagođavaju uz naše potpore. Mi ciljano ulažemo, sad imamo i veliki program poticanja poduzetništva iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 33 milijuna eura koji ide upravo u kulturne i kreativne industrije, izjavila je.

Dodala je kako e-knjiga nije istisnula tiskanu.

- Ona je došla do nekih 12-15%, kako gdje u kojoj zemlji, ali se pokazalo da je knjiga otporna, da je knjiga kao proizvod nešto što ljudi još uvijek žele. Mi sa svojim potporama osiguravamo i prevoditeljima i autorima i nakladnicima i distributerima da ta knjiga bude u svojoj cijeni kada nastaje prihvatljiva i da pomognemo naravno njenoj distribuciji i poticanju čitanja, istaknula je Obuljen Koržinek.

Smatra kako je jako važno poticanje čitanja.

- Mi imamo između 40% i 50% naših građana koji redovito čitaju i tu ne gubimo brojeve. Problem je da jedan veliki postotak ljudi, pogotovo nakon što iziđu iz formalnog obrazovanja, prestanu čitati. Međutim, pokazatelji su da imamo veći broj posudbi u knjižnicama. Oni koji čitaju, čitaju redovito, rekla je.

Navela je kako je u cijeloj nakladničkoj branši kontinuirani rast, i u prihodima i broju zaposlenih, i u broju naslova.

- Teško je u brojčano maloj kulturi osigurati dovoljnu raznolikost naslova i domaće literature i prijevodne. Ono što je dobro, Hrvati puno čitaju naše pisce. Oni su pozivani na sajmove, sada ih pozivamo u knjižare, u knjižnice. Pokrećemo jedan novi potpuno javni poziv da naši autori, naši prevoditelji gostuju diljem Hrvatske i u knjižnicama. Taj izravni kontakt s autorom je isto jako važan, ekraniziraju se naše knjige, postavljaju se na kazališne daske. Puno je toga dobrog i pozitivnog što se zbiva oko knjige i čitanja, istaknula je ministrica.

O točnosti informacija

Javni prostor nikad više nije ispunjeniji netočnim, neprovjerenim, lažnim informacijama. Nedavno je pokrenuta platforma "Točno tako" koja može pomoći da korisnici dobiju točnu informaciju.

- Kultura čitanja dovest će nas do kulture upoznavanja s informacijom iz relevantnih i provjerenih izvora. Nažalost, dezinformacije su svugdje oko nas, to nije fenomen Hrvatske, to je fenomen cijelog svijeta. Sjetimo se samo pandemije, raznih dezinformacija u području zdravstva.

Istaknula je da se zato ide u dva smjera.

- S jedne strane ulaganje u medijsku pismenost, da učimo naše građane od najranije dobi, posebno mlade, ali i starije, da budu otporni na dezinformacije, da znaju prepoznati istinite od neistinitih, provjerene od neprovjerenih izvora. Posebno smo pokrenuli projekt Fact Checker, provjeravatelj činjenica. To je jedna platforma koja okuplja 22 neovisna provjeravatelja činjenica ili informacija koji uključuju akademsku zajednicu, novinare i civilno društvo. Oni se bave različitim temama, zdravljem, sigurnošću, sigurnošću hrane, klimatskim promjenama, različitim temama, objasnila je ministrica.

- Ja zaista pozivam i sve vaše gledatelje na tocnotako.hr. Platformu administrira Agencija za elektroničke medije, ali ona je potpuno neovisna. Slijedi određene standarde koje su postavili znanstvenici koji su istraživali dezinformacije i vjerujem da će se mnogi naši sugrađani, ali i novinari, mediji, začuditi kad vide koliko je tih dezinformacija u javnom prostoru koje su zapravo plasirane i dijeljene kao neke istinite ili provjerene, naglasila je Obuljen Koržinek.

O važnosti medijske pismenosti

Na pitanje treba li medijska pismenost postati dio školskog kurikuluma i programa Obuljen Koržinek rekla je da obavezno treba.

- Materijali se već nalaze u školama i razvijaju od strane Agencije za elektroničke medije i drugih partnera te se koriste kao međukurikularni sadržaj. Puno škola je već uključeno, znamo da koriste te materijale.

Smatra da je medijska pismenost važna u današnjem vremenu.

- Od najranije dobi izloženi smo ekranima i djeca nam imaju čak i, vidjeli smo ove godine, odgode upisa u prvi razred osnovne škole. To sve ima veze i s čitanjem, s kulturom čitanja, ali u velikoj mjeri moramo inzistirati na jačanju osobnih kapaciteta i znanjima medijske pismenosti da bi uopće kao građani mogli živjeti u današnjem vremenu, rekla je zaključno ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.