Marulićeva djela - bestseleri prije više od 500 godina

Njegova su djela bila pravi bestseleri prije više od 500 godina. Čitali su ga državni i crkveni vladari, veliki književnici, budući sveci. Prva uporaba riječi psihologija pripisuje se upravo njemu. Riječ je o ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću, prvom koji je napisao književno djelo na hrvatskom jeziku - slavnu "Juditu".

5. siječnja 2024. bit će točno 500 godina od njegove smrti pa će iduća godina na kulturnoj sceni biti u njegovom znaku.

Ima li Marulić zasluženo mjesto u hrvatskoj kulturi, primjerice - ne znamo kako je izgledao, dobar dio njegovih radova je nepoznat, a ne zna se ni koja je njegova kuća u Splitu, a, u odnosu na druge europske pisce zaostaje u smislu brendiranja, slažu se stručnjaci koji su se okupili u NSK na tribini "Susret s povodom".

- Ono što bih svakako htjela naglasiti je to da je zapravo u pozadini svega težnje da se narodni jezik uvede u književnost na način na koji je to Dante Aligieri napravio s talijanskim jezikom, istaknula je dr. sc. Marijana Horvat s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

- Prvo što mi se čini dosta važno naglasiti je to da će DHK organizirati odmah početkom godine čitanje djela Marka Marulića, ali ne samo djela Marka Marulića nego čitanje djela suvremene književnosti nadahnute Markom Marulićem, najavila je prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović iz Odjela za književnost Matice hrvatske.

Autor povijesnog romana "Marulov san" prof. dr. sc. Dino Milinović napomenuo je da su to "ona nekakva mjesta oko koji se stvara imaginarni svijet koji zapravo u slučaju Marulića postoji jednako legitimno kao i znastvene spoznaje o njemu." 

Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture i medija, poručio je kako će Ministarstvo poduprijeti obljetničke programe u čast Marka Marulića.

- Mi smo baštinici značajnog djela koje nije važno samo po sebi, nego vidimo i kolika je njegova snaga za identitet i sve nas i danas, ustvrdio je.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić rekao je kako će u sljedećoj godini itekako voditi brigu o Marulićevoj ostavštini, a već 5. siječnja, na dan njegove smrti, na mrežnoj stranici objavit će se niz sadržaja vezanih uz njegovo stvaralaštvo.

- On je toliko neiscrpno vrelo da zahtijeva enciklopediju svega što se veže uz njega, dodao je.

Glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević kazala je kako je Marulić poznat i cijenjen diljem Europe, čitali su ga mnogi uglednici, a raznovrstnost njegovog opusa jedan je od razloga da mu se uvijek vraćamo kao znanstvenici, umjetnici i institucije u promicanju njegove ostavštine.

Komunikacijski stručnjak Božo Skoko rekao je kako Marko Marulić u odnosu na druge europske pisce, poput Shakespearea, zaostaje u smislu brendiranja.

- Države poput korporacija koje brendiraju svoje proizvode promoviraju svoje velikane i kulture, ulažu ozbiljne novce u njihovo pretvaranje u globalne ikone ne samo kroz djela, nego suvenire, turističke obilaske rodnih kuća, podizanje muzeja, a upravo su im velike obljetnice bile povod za to, istaknuo je.

Po njegovim riječima, Marulića se ovdje uzima zdravo za gotovo i još nije pronađen način da ga se napraviti suvremenim, pa će zato iduća godina biti prigoda da se isprave nepravde prema njemu.

Informacije o brojnim događanjima posvećenima Marku Maruliću u 2024. godini, među kojima će biti i veliki znanstveni skup te opera "Judita" u HNK Zagreb, mogu se pratiti na posebnoj internetskoj stranici.

Razgovor posvećen Marku Maruliću moderirala je Cvijeta Pavlović, a sa svojim prilozima o liku i djelu velikog književnika sudjelovali su još Marijana Horvat, Irena Galić Bešker, Lada Žigo Španić i Iva Grgić Maroević.