Digitalizacija glasovite knjižnice

Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture, u ovoj će se godini obaviti digitalizacija cjelokupne knjižne građe u samostanu svetog Frane u Šibeniku, nakon čega će započeti njezin povratak u obnovljene samostanske prostore gdje se stoljećima čuvalo. Fra Nikola Mate Roščić, gvardijan ovog samostana i crkve, podsjeća kako su prošle godine stručnjaci iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice pomno očistili i sredili bogatu građu od višestoljetnih naslaga patine. U međuvremenu je uređen prostor stare knjižnice, koji se godinama poplavljivao pa je prijetila velika opasnost po knjižnu građu.

  
U taj uređeni prostor knjižna građa će se vratiti u ovoj godini nakon što se sav inventar digitalizira. Na tom će opsežnom poslu raditi stručnjaci. Odavno je javnosti poznata vrijednost samostanske zbirke. Dio zbirke čine vrijedne pergamene, tj. pisani dokumenti koji se odnose na samostan i grad Šibenik. Njih je oko 190 i u dobrom su stanju, kazuje nam gvardijan ističući nemjerljiv doprinos patera Bernardina Polonija, koji je svojom upornošću doprinio njihovu sređivanju i prijepisu.
   

Drugu skupinu vrijednog inventara čine kodeksi, njih ukupno 148, koji obuhvaćaju razdoblje od 11. stoljeća pa nadalje. Rukopisni kodeksi (misali, brevijari, antifonari, primjerci Biblije, knjige propovijedi) jesu od neprocjenjive važnosti ne samo za šibensku već i za cjelokupnu hrvatsku pa i svjetsku kulturnu baštinu, ističe Roščić.
 

Jedan od kodeksa nedavno je bio izložen u Budimpešti, a drugi se upravo priprema za veliku izložbu koja će se ovog proljeća postaviti u Beču na izložbi hrvatske kulture od 8. do 12. stoljeća. Osim što se dobro čuvaju, kodeksi se dosta i proučavaju, dodaje fra Roščić, izdvajajući kako je za hrvatsku kulturu od posebne važnosti kodeks u kojem se nalazi "Šibenska molitva", koja je nastala oko 1375. godine. Maestro Lovro Županović ju je uglazbio. "Šibenska molitva" smatra se, inače, jednim od najstarijih hrvatskih jezičnih spomenika koji je napisan latinicom. Treća skupina su inkunabule, kojih je 161, i po svome značenju spadaju u hrvatsku i svjetsku baštinu. Za franjevce su od velikog značenja inkunabule s tekstovima Ivana Dunsa Scota i svetog Bonaventure.
  

Dio knjižne građe su knjige koje potječu od 16. do 20. stoljeća. Knjižnica broji oko 10 000 knjiga, s tim da se u tu brojku nisu uračunane knjige nastale u 20. stoljeću.
 

Među značajnim djelima u samostanskoj knjižnici, čiji su fratri kroz burna stoljeća uspjeli sačuvati knjižno bogatstvo, nalazi se i prvo izdanje Francuske enciklopedije iz 18. stoljeća. Tu su i mnoge druge knjige iz područja dogmatike, morala, povijesti, arhitekture, prirodnih znanosti i drugih područja.

 
U samostanu je bila ustanovljena prva građanska osnovna škola u Šibeniku pa vjerojatno otuda tolika vezanost franjevaca uz knjige.
 

Prvi dolazak franjevaca u Šibenik datira se u 1221. godinu. Najprije su se nastanili na današnjem prostoru Drage, a potom su se, po odluci Gradskoga vijeća, nastanili u gradskim zidinama, jer je procijenjeno da su u zaštićenom gradskom području svećenici zaštićeniji.
  

JADRANKA KLISOVIĆ
  

VJESNIK, 03.04.2010.