U NSK počeo znanstveni skup u povodu 500. godišnjice Marulićeve smrti

Četrdesetak znanstvenika iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Slovačke tijekom dva dana raspravljat će o Marulićevu hrvatskom jeziku, njegovim suvremenicima, prethodnicima i uzorima, zbirkama njegovih djela u Europi, Maruliću u obrazovnom procesu, povijesti hrvatskoga jezika i suvremenom jeziku, digitaliziranju jezičnih izvora te digitalnim izvorima u obrazovnom procesu.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je u Marulićevoj godini, koju je proglasila Vlada bio cijeli niz skupova, izložaba, glazbeno-scenskih uprizorenja povezanih s Marulićem te mnogo aktivnosti u školama i knjižnicama te uopće među ljudima koji se bave knjigom.

- Godinu zaključujemo ovakvim skupom o Maruliću, čiju ulogu naši vrhunski jezikoslovci i povjesničari jezika i književnosti afirmiraju, rekla je ministrica i dodala posebno njegovu važnost za hrvatsku kulturu, hrvatski jezik, hrvatski kulturni, ali i nacionalni identitet.

Naglasila je da je Marulić istodobno pokazao kako se može biti kozmopolit i Europejac u to vrijeme te istodobno samosvjesni Hrvat koji je to uvijek isticao.

U plenarnim izlaganjima Neven Jovanović govori o Marulićevim mletačkim pismima kao putu prema tisku, Ivan Lupić o Maruliću i ženskom pismu, Milica Mihaljević o dijakroniji u sinkroniji u digitalno doba te Petra Bago o rječnicima i gramatikama u doba digitalne transformacije.

Profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Neven Jovanović ocijenio je pronalazak sedam Marulićevih pisama 1989. i njihovo predstavljanje javnosti 1991. književnopovijesnom senzacijom.

Pisma su promijenila i ono što o Maruliću znamo i ono što o njemu mislimo, napomenuo je i dodao kako tada, a ni poslije nije bilo postavljeno pitanje kako to da su ta pisma sačuvana.

Podsjetio je da je znanstvenik Miloš Milošević ta pisma otkrio u zbirci Jacopa Grasolarija komu su upućena četiri pisma.

- U istoj zbirci i istoj omotnici nalazila su se i Marulićeva pisma arhiđakonu splitskog kaptola Jerolimu Cipciju, no bez novoga sretnog otkrića nećemo naći pouzdan odgovor na pitanje otkud ona tamo. Možemo spekulirati čitajući Marulićeve riječi i razmišljati o njihovoj svrsi, rekao je i dodao kako se tu polazištem pokazuje dio rečenice iz prvog pisma Cipciju, gdje Marulić govori o "Juditi" koju je sastavio s naputkom "dajte je tiskati".

U raspravi "Marulić i žensko pismo" Ivan Lupić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci tvrdi da je Marulić bio višestruko zainteresiran za iskustveni svijet žena. Čitao je na latinskom jeziku djela drevnih pjesnikinja, napomenuo je i dodao da se njegovo glavno hrvatsko djelo - ep o udovici Juditi - bavi junaštvom jedne žene.

- Njegova preživjela hrvatska pisma svjedoče o živoj komunikaciji sa ženskim redovničkim zajednicama. Marulićevi tekstovi nerijetko su pisani za žene, zamišljeni da ih pouče, utješe ili nasmiju, naglasio je i dodao da Marulićeve žene nisu samo pasivne slušateljice, nego aktivne sudionice u oblikovanju i čuvanju hrvatske kulture.

Znanstveni skup u NSK održava se u povodu 500. godišnjice smrti Oca Hrvatske Književnosti i dio je obilježavanja Godine Marka Marulića koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske.

U sklopu skupa, koji su pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva kulture i medija organizirali Institut za hrvatski jezik i NSK u Zagrebu postavljena je i izložba posvećena Maruliću s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.