Putovnice za umjetnine

- Nažalost na hrvatsko-srpskoj granici su ustanovili da ti umjetnici nemaju ata carnet za svoje radove i morali smo ih nažalost ostaviti u prvom obližnjem gradu gdje ima ispostava Hrvatske gospodarske komore, rekla je Nela Simić, organizatorica Relija po galerijama.  

Anegdota je to naše poznate galeristice, rijedak slučaj među galeristima, znatno češći među običnim građanima.

- Znam da mnogi ljudi znaju smotati u motuljce i vlastita platna koja skidaju s okvira, čisto radi jeftinijeg i jednostavnijeg transporta pa moguće da mnoga djela prolaze granicu bez provjere, kazala je Simić. 

 Ali i umjetnine trebaju svojevrsnu putovnicu. Za područje Zagreba izdaje ih nadležni Gradski ured. 

- Bez obzira što je Hrvatska zemlja članica EU netko vjerojatno smatra da ne treba ishoditi potrebnu dokumentaciju, međutim ne - svaki put kada se napušta teritorij RH potrebno je imati određenu dokumentaciju, naglasila je Zrinka Mažar, voditeljica Odjela za pokretnu i nematerijalnu kul. baštinu, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. 

I ističe, broj prijava znatno je pao - ulaskom u Europsku uniju:  

- Otprilike je 250-270 godišnje, odnosno, 30-ak dozvola. Kada kažem dozvole, mislimo na izvoz kulturnih dobara ili iznošenje, istaknula je Mažar. 

Potvrde su besplatne i gotove u roku od nekoliko dana. Izdaju ih i konzervatorski odjeli. 

- Znači da je nadležni konzervatorski odjel potvrdom ustvrdio da to nije kulturno dobro. Znači, kulturno dobro se ne može trajno iznijeti, izvesti iz RH i za to se izdaje 3 tipa dozvola. Isto tako vrijedi i za uvoz iz trećih zemalja - mora imati potvrdu zemlje iz koje dolazi, rekla je Tamara Ganoci, Viša inspektorica Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. 

U suprotnom - na carini slijedi neugodno iznenađenje, ovisno o slučaju - i kaznena prijava. Kako doznajemo - posljednje 2 godine većih problema nije bilo. No, kupuju li turisti umjetnine? U ovoj dubrovačkoj galeriji znatno manje nego prije 10 godina.  

- Manje se kupuju slike za vjenčanja, nažalost. Slike kupuju naši ljudi koji kupuju u inozemstvu redovito, govori Jelena Pače Sentović, voditeljica i vlasnica galerije. 

Svako djelo dobije i već spremnu putovnicu. I ova stara splitska galerija mami kupce, no kupuju jedino domaći kolekcionari.  

Pa ipak, crno tržište umjetnina cvjeta kao treće i najveće ilegalno u svijetu - što je i naša buduća tema.