Najstarije freske s područja Pazinske knežije
U GRADINJU PRONAĐENE ZIDNE SLIKE S KRAJA 12. STOLJEĆA
Vrsta pisma ovu fresku vezuje uz alpski kulturni krug, njemačke feudalce, koji su ovim područjem tada vladali, kaže Bistrović. U tu se priču uklapa i kasna verzija ornamenta "pasji skok", tipičnog za razdoblje od 9. do 11. stoljeća, koji se nalazi na vanjskom dijelu prozora apside crkvice.
Pop Martin Ambrožević na glagoljskom natpisu
Tijekom protekla dva tjedna, koliko traje obnova fresaka u crkvi Svih svetih u Gradinju, svjetlo dana ugledala je jedna od najstarijih fresaka na području Pazinske knežije za koju stručnjaci smatraju da spada u sam kraj 12. ili početak 13. stoljeća. Ovim otkrićem prijašnja datacija crkve u 1604. godinu pada u vodu, ona je zapravo "ostarjela" puna tri stoljeća.
- Prema paleografskim pokazateljima prilično smo sigurni da otkriveni najstariji sloj fresaka spada u to razdoblje, mada nam preciznije datiranje tek predstoji, kaže konzervator Željko Bistrović iz pulskog Konzervatorskog odjela koji nadzire radove. U središnjem dijelu fresaka nalaze se apostoli koji jednom rukom drže knjigu, a druga im je uzdignuta, dok se u donjem dijelu nalaze žene u molitvi. Iznad apostola je duži natpis iz kojeg se može iščitati samo ime apostola Mateja.
Vrsta pisma ovu fresku vezuje uz alpski kulturni krug, njemačke feudalce, koji su ovim područjem tada vladali, kaže Bistrović. U tu se priču uklapa i kasna verzija ornamenta "pasji skok", tipičnog za razdoblje od 9. do 11. stoljeća, koji se nalazi na vanjskom dijelu prozora apside crkvice.
- Značaj ovih fresaka je velik, jer su nastale u razdoblju u kojem nema pisanih dokumenata, pa su one same postale dokument vremena, kaže Bistrović. Tvorci najstarijih fresaka nisu se potpisivali pa je autorstvo gotovo nemoguće utvrditi. Osim najstarijeg sloja, restauratori Grzegorz Rodak, Siniša Marić i Josip Marić iz licencirane sinjske tvrtke "Ars Restauro" pronašli su još tri sloja zidnog slikarstva od čega dva s ne previše vrijednim ornamentima te onaj važni s kraja 15. stoljeća. Na tom se sloju nalazi Krist na prijestolju, s njegove desne strane papa Siksto II., a s lijeve sv. Lovro.
Prije četiri godine postojala je velika mogućnost da se zbog vrlo lošeg statičkog stanja crkva uruši. Sredstvima Ministarstva kulture obavljeni su građevinski radovi kada su učvršćeni temelji crkve koja je i ožbukana, a napravljen je i sustav odvodnje oborinske vode. Restauracija fresaka se nastavlja.
Pop Martin Ambrožević na glagoljskom natpisu
Osamdesetih je godina prošlog stoljeća dr. Branko Fučić prvi proučavao crkvu Svih svetih otkrivši u njoj glagoljske grafite. I sada su otkriveni, među ostalim, natpis iz 1526. godine na starijem čakavskom narječju hrvatskog jezika u kojem se spominje pop Martin Ambrožević. Zanimljivo, isti se svećenik 1478. potpisao u Pićnu kao boljunski plovan, pa se može zaključiti da je Gradinje tada crkveno potpadalo pod Boljun.
A. DAGOSTIN
Glas Istre, 20.03.2010.