Geo - Zaštićena dragocjenost: crveni koralj
Ta je vrsta poznata po svojoj komercijalnoj vrijednosti: od crvenoga koralja izrađuje se nakit. No brojnost te vrste opada zbog ilegalnog izlova.
Crveni koralj (Corallium rubrum) spada u skupinu žarnjaka i tipična je vrsta Sredozemnog mora. Njegova rasprostranjenost seže od 5 pa sve do 200 metara dubine. U Jadranu se uglavnom nalazi na vanjskim stranama otoka i to na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta male. Brzina rasta crvenoga koralja iznosi 4 do 8 mm godišnje.
U Hrvatskoj je crveni koralj zaštićen Zakonom o zaštiti prirode (NN, 70/05 i 139/08). Ministarstvo kulture donijelo je Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN, 7/06 i 99/09) u kojem se crveni koralj navodi kao zaštićena zavičajna vrsta. Trenutačno je u izradi Akcijski plan za zaštitu crvenoga koralja koji bi preko specifičnih ciljeva trebao pružiti osnovu za što učinkovitiju zaštitu te dragocjene vrste.
Crveni koralj (Corallium rubrum) spada u skupinu žarnjaka i tipična je vrsta Sredozemnog mora. Njegova rasprostranjenost seže od 5 pa sve do 200 metara dubine. U Jadranu se uglavnom nalazi na vanjskim stranama otoka i to na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta male. Brzina rasta crvenoga koralja iznosi 4 do 8 mm godišnje.
 |
|
FOTO: BORUT FURLAN
|
Obrađeni crveni koralj ima iznimno visoku komercijalnu vrijednost i upotrebljava se za izradu nakita poput narukvica, ogrlica, prstenja, privjesaka, broševa i sl.
U prošlosti se crveni koralj vadio s pomoću inženja, tj. drvene ili metalne naprave u obliku križa kojoj su na rubovima pričvršćene mreže. U sredini, na križanju, objesio bi se kamen težak od 30 do 50 kilograma te bi se inženj vukao brodom po dnu ili uz litice. Na taj bi se način, osim ciljane vrste. tj. crvenoga koralja, otkidalo i brojne druge organizme. Danas je izlov crvenoga koralja puno selektivniji jer se vadi opremom za autonomno ronjenje i to smiju činiti samo koraljari koji za tu djelatnost imaju koncesiju izdanu od Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Svakom je koraljaru dopušteno izvaditi 200 kilograma crvenoga koralja lijekom lovne sezone. Najveći uzrok opadanja brojnosti populacija crvenoga koralja ilegalni je izlov kojim nesavjesni ronioci opustošuju cijela staništa ne ostavljajući populaciji mogućnost da se obnovi. Osim ilegalnog izlova, na brojnost populacija crvenoga koralja utječu i kočarenje, ribolov mrežama, sidrenje brodova, onečišćenje, a u posljednje vrijeme i globalno zagrijavanje.
U Hrvatskoj je crveni koralj zaštićen Zakonom o zaštiti prirode (NN, 70/05 i 139/08). Ministarstvo kulture donijelo je Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN, 7/06 i 99/09) u kojem se crveni koralj navodi kao zaštićena zavičajna vrsta. Trenutačno je u izradi Akcijski plan za zaštitu crvenoga koralja koji bi preko specifičnih ciljeva trebao pružiti osnovu za što učinkovitiju zaštitu te dragocjene vrste.
DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE
GEO, 01.07.2010.