ČABAR – Brojnim su ovogodišnjim aktivnostima članovi čabarskog ogranka Matice hrvatske, kao i njihovi suradnici, potvrdili kako čuvajući čabarske govore čuvaju običaje i identitet svog zavičaja. Konkretno, Program očuvanja i zaštite čabarskih govora u 2023. godini realiziran je, između ostalog, i kroz natječaj za stvaranje na domaćem govoru za učenike osnovne i srednje škole pri čemu su nakon provedenog natječaja nagrađeni i najuspješniji pojedinci. Tako su najbolji mladi pjesnici u OŠ »Petar Zrinski« Lan Janež (PŠ Tršće) u kategoriji nižih razreda s pjesmom »Lepa smrejka« (mentorica učiteljica Katarina Leš), Jelena Križ (PŠ Tršće) u kategoriji viših razreda s pjesmom »Snejg« (mentorica učiteljica Ingrid Žorž) te u Gimnaziji »Vladimir Nazor« Dorijan Leš s pjesmom »Kedu spi?« (mentorica Danijela Peršić).

Zvučna čitanka

Uz ovaj, učenicima drag natječaj, ove je godine izdana i druga po redu Zvučna čitanka čabarskih govora. Kao i prvu priredio ju je Ivan Janeš, prof., predsjednik Ogranka MH Čabar, stvorivši izbor dramskih tekstova na čabarskim govorima. Uz svaki tekst stavljen je QR kod čijim skeniranjem se otvara videozapis i na taj način može se čitati, slušati i gledati dramski zapis. Naravno, i ove je godine čabarski ogranak učinio puno na izdavanju knjiga na čabarskim govorima. Objavljena je knjiga drama »Duoste graje a za KAJ« autora Zlatka Pochobradskog, a u tisku je znanstvena knjiga »Frazeologija govora Tršća u Gorskome kotaru«, autorice docentice dr. sc. Marije Malnar Jurišić. Također, u pripremi je Okrugli stol s temom »Stanje čabarskih govora danas«, a na toj će priredbi, koja bi trebala biti održana krajem studenoga, biti predstavljena spomenuta knjiga Zlatka Pochobradskog te Druga zvučna čitanka čabarskih govora. Pojašnjavajući ne samo aktivnosti realizirane ove godine već i općenito trud čabarskih »matičara« na zaštiti zavičajnog govora, prof. Janeš ističe kako je baš čabarski kraj možda najviše od ostalih goranskih sredina učinio na očuvanju svojih lokalnih govora.

Kontinuirani rad

– Razlozi tome su svakako i svojevrsna zemljopisna izoliranosti, ali i tradicija kontinuiranoga rada s mladima kroz školske i izvanškolske aktivnosti. Posebno valja spomenuti rad na njegovanju domaćega govora u osnovnoj i srednjoj školi u Čabru, ali istaknuti i važnost svakodnevne komunikacije lokalnim govorima starijih – roditelja, djedova, baka i ostalih koji ucjepljuju djeci u srce i dušu »damače reči«. Njezino usvajanje i prenošenje, njezina uporaba na razini razmjene kulturnih sadržaja, njezino korištenje za promidžbu dijela domovine koja se njime služi, dokaz su neuništivosti čovjekova trajanja na rodnom tlu. Bez uporabe riječi ne bi bilo moguće očuvati »rejč damačo« odnosno realizirati našu želju »da se naša besjda sliše«. Želimo da nas naše damače reči – tople, hladne, tvrde i meke, bogate i škrte – poput korijenja žilavo i ustrajno vezuju za naše tlo, rekao je Ivan Janeš.

Svakako se valja prisjetiti da je Ogranak Matice hrvatske u Čabru najzaslužniji za to da je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske još 2015. godine ishodilo rješenje kojim se utvrđuje da čabarski govori imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. Još i ranije, ali posebno od tog trenutka, čabarski »matičari« provode brojne aktivnosti kojima čuvaju, dokumentiraju i prenose tradiciju jezičnog blaga svog zavičaja mladima ovog kraja.

Nagrade mladim pjesnicima

Realizacija ovogodišnjeg Programa očuvanja i zaštite čabarskih govora omogućili su financijskom potporom Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Čabar, govori Ivan Janeš iskazujući zahvalnost svim spomenutim, kao i svim nastavnicima i profesorima koji sudjeluju u radu očuvanja jezične tradicije ovog kraja.

– Djeca su budućnost i zbog toga su idealni čuvari baštine. Stoga je važno od malih nogu nuditi im vrijedne sadržaje i usmjeravati na prave vrijednosti materinjeg govora. Upravo zato tom dijelu našeg rada posvećujemo veliku pažnju, a na najavljenom Okruglom stolu podijelit ćemo posebne nagrade najuspješnijim mladim pjesnicima, najavio je Ivan Janeš.