Ministarstvo kulture i medija u javno je savjetovanje uputilo nacrt prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se želi osigurati sveobuhvatna reforma načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom te uz ostalo daje okvir za izradu konzervatorskih podloga.
Predloženim je zakonom utvrđen način podjele odnosno razvrstavanje kulturnih dobara s obzirom na posebne vrste zaštite pojedine kategorije kulturnih dobara te su propisani kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra.
Odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra nov je način utvrđivanja svojstva kulturnog dobra i upisa kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH te zabilježbu nepokretnog kulturnog dobra u zemljišne knjige, a propisane su i situacije u kojima se može privremeno proglasiti status kulturnog dobra.
Zabilježba kulturnog dobra u zemljišne knjige omogućuje transparentnost prilikom obavljanja pravnih poslova na nepokretnim kulturnim dobrima, ističe predlagatelj, Ministarstvo kulture i medija.
Posebna pozornost mjerama zaštite
U prijedlogu zakona, stoji u obrazloženju, posebna je pozornost posvećena mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara i precizno su razrađene te se, među inim, daje okvir za izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara.
Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koju utvrđuje Ministarstvo, a sadrži grafički i tekstualni dio te obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, vrednovanje i mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti svih sastavnica prostorne cjeline - povijesnog urbanog krajolika ili drugih tipova kulturno-povijesnog krajolika na području obuhvata.
Predviđeno je da je konzervatorska podloga, koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, sastavni dio prostornog plana i unosi se u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav odnosno javno će biti dostupne.
Time će se građanima, projektantima, drugim javnopravnim tijelima uvelike olakšati administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva, kao što su izdavanje posebnih uvjeta, odobrenja, potvrda i te ostalih akata vezanih uz zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, povezanih s propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja.
Novi se zakon donosi nakon više od dva desetljeća, a aktualni je zakon do sada doživio već 17 izmjena.
"Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provedbi mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se uvažavaju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima", ističe Ministarstvo.
Prijedlogom zakona detaljno se uređuje i zaštita arheološke baštine i financiranje arheoloških istraživanja sredstvima državnog proračuna u slučaju izgradnje obiteljskih kuća, što postojećim Zakonom nije predviđeno.
Precizno se uređuje i zaštita kulturnih dobara u slučaju izvoza i iznošenja iz Hrvatske te uvoza, odnosno unošenja iz trećih zemalja.
Jasnije se i jednostavnije propisuje i postupanje prilikom provedbe mjera zaštite kulturnih dobara za vlasnike i korisnike i ostale dionike koji sudjeluju u redovitom održavanju, obnovi i zaštiti kulturnih dobara.
Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturno-povijesnim cjelinama, propisuje se i unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu.
Zakonom su regulirane i kazne za prekršiteljem, pravne i fizičke osobe, a za pravne osobe kreću se od tri do 100.000 eura, ovisno o vrsti odnosno težini prekršaja, a taj bi se novac uplaćivao u državni proračun i trošio isključivo namjenski za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.