KARANAC

Etnografska zbirka Ulica zaboravljenog vremena u Karancu, u vlasništvu Vladimira Škrobe, ima svojstvo kulturnog dobra.

Zbirka se sastoji od 847 predmeta, a kulturno dobro upisat će se u Registar kulturnih dobara RH - Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z - 7731. Stoji to u Rješenju Ministarstva kulture i medija RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Tako je okrunjen višegodišnji Škrobin napor. U obrazloženju Rješenja istaknuto je kako se Etnografska zbirka predmeta izložena u dvorištu restorana Baranjska kuća počela formirati 2004. godine.

"U dvorištu su postavljeni ambari, drvene tradicijske gospodarske zgrade, a zgrada mlina i simbolične kuće sagrađene su od drveta i čerpića, omazane blatnom žbukom i obojene vapnom. Predmeti koji datiraju s kraja 19. i početka 20. stoljeća, alati s pripadajućim proizvodima obrta, izloženi su tematski. U svakom je ambaru prikazan pojedini obrt, poput klomparskog, lončarskog, stolarskog, bačvarskog, kovačkog, košaračkog i mlinarskog. U jednom od ambara rekonstruiran je izgled brijačnice s početka prošlog stoljeća, a u drugom je gostionica. U dvorištu je izgrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda izvađenog tijekom zime s Dunava. Uređeno dvorište, simbolično nazvano Ulica zaboravljenog vremena, otvoreno je 2010. godine, a prikupljanje predmeta je kontinuirano nastavljeno", objašnjeno je u Rješenju, koje nastavlja riječima kako su, osim navedenih obrta, izloženi i brojni poljoprivredni alati odnosno strojevi, sastavni dio gospodarstava u prvoj polovini 20. stoljeća. Važno je istaknuti kako cjelokupna dosad prikupljena zbirka tradicijskih predmeta sadrži više tisuća predmeta, od kojih je obrađeno 847, dok su mnogi predmeti pohranjeni na tavanima ambara i drugim objektima. Kao posebno vrijedne predmete struka ističe kolekciju drvenih kalupa za izradu šubara, kolekciju čegrtaljki i klepetala, čija je primarna funkcija bila zaštita baranjskih vinograda u vrijeme sazrijevanja grožđa te kolekciju keramičkih vrčeva… Katalog Rješenja sadrži opise spomenutih 847 predmeta. Ulicu su posjetili brojni turisti, a svake godine živne, primjerice, prilikom Akademije blata. Svoja vrata tada otvaraju brijačnica i gostionica, u kojoj su snimljeni i brojni spotovi odnosno TV prilozi.

- Predmete skupljam još od 1997. godine i svi su mi podjednako dragi. Formiranju Ulice zaboravljenog vremena prethodila je kupnja prvog od sedam starih ambara u koje tematski smještam radionice. Vlasnik tog ambara htio ga je spaliti, što sam uspio spriječiti. Kupio sam ih još šest i tako je sve počelo. Stare predmete ću i nadalje skupljati. Netko mi ih pokloni, netko proda, ali svaki predmet priča svoju priču i jasno je naznačeno odakle potiče. Ja ih, na neki način, samo čuvam od zaborava - priča Škrobo. Nedavno je počeo skupljati i stare cigle, prije svega s područja Karanca odnosno Baranje (ali i šire), od kojih planira napraviti izložbu. Najstarija potiče iz vremena kada su na ovim prostorima vladali Rimljani… Sve su predmete danima popisivali i fotografirali studenti četvrte i pete godine zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na čelu sa Sanjom Lončar, docenticom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropolgiju, koja je, pak, u karanačku Ulicu zaboravljenog vremena došla na poziv Mirele Ravas, etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Osijeku.