Glazbeni sektor želi strategiju

Iako se na direktivu čekalo 14 godina, odnosi s glazbenim 'streaming' servisima još su neriješeni:

- Uvijek imamo problem direktne veze s tim servisima na način da nemamo urednike za lokalizirane sadržaje, 'playliste', da nemamo možda ni mogućnost pristupiti svim alatima koji se koriste na tim platformama, ističe Dario Draštata, predsjednik RUNDA-e, predstavnik HDU-a i predsjednik Upravnog odbora IMPALA-e.

Tu je i pitanje o budućnosti nezavisne scene.

- Kao i u mnogim drugim industrijama, može nam se dogoditi zapravo da hrvatska glazbena industrija bude u vlasništvu stranaca, a sasvim sam siguran da nitko od nas to ne želi, smatra Draštata.

Problema ima napretek i s umjetnom inteligencijom, nakon što je europskom direktivom dozvoljeno rudarenje.

- Naravno mi smatramo da tome nije tako, i dolazimo u sukob s platformama koje u ovom trenutku ne žele regulirati prava ne samo za glazbu, već za sve dionike glazbene industrije. Prema tome, zalažemo se za to da se te platforme licenciraju, napominje Nenad Marčec, direktor HDS ZAMP-a.

Zadnji je trenutak da glazbena industrija dobije nacionalni plan. Za glazbeni je sektor zaduženo Ministarstvo kulture i medija, a brojnim natječajima pridonosi Desk Kreativne Europe.

- Svaki čas očekujemo da se objavi natječaj koji je od najvećeg interesa za kulturni i kreativni sektor, u kontekstu suradnje institucije i zove se "Natječaj za europske projektne suradnje", kaže Anera Stopfer iz Deska Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija.

HRT-ov projekt Dore i Eurosonga dokaz su najbolje suradnje.

- Baby Lasagna je primjer koji se prodao u cijeloj Europi pa će i u svijetu, smatra voditelj projekta Dora Tomislav Štengl.

A jesu li društvene mreže prijatelji ili neprijatelji? 

- Maknete li glazbu s uradaka na TikToku ili YouTubeu, gubi se smisao. To postavlja pitanje odnosa cijena i što se još može učiniti. No, pregovori su drugačiji između velikih izdavača i onih nezavisnih sa društvenim mrežama. S velikim je izdavačima TikTok potpisao nove ugovore, no s nezavisnima su odustali od pregovora, objašnjava Chris Cooke, glazbeni savjetnik iz CMU-a.

Nizozemska je pozitivan primjer brzih reakcija i suradnje države s tim sektorom:

- Prošli se tjedan u Amsterdamu sastala naša Vlada s čitavim kreativnim sektorom, i ujedinjeno smo postavili zahtjeve. A oni su vezani uz pitanja autorskih prava. Predstavnik sam nezavisne glazbene scene, jer bez takve strategije bismo propali, kaže Kees Van Weijen, član IMPALA-e i STOMP-a.

Glazbenici traže ulazak u gospodarski sektor. Na njihov apel Hrvatska udruga poslodavaca dala je pozitivan odgovor:

- Mislimo da se sve kreativne kulturne industrije kod nas trebaju pozicionirati kao gospodarski sektor i u tom smislu naša HUP koordinacija kulturnih i kreativnih industrija će krenuti u kreiranje strategije i onda ćemo ići prema relevatnim ministarstvima, najavila je direktorica HUP-a Irena Weber.

Nakon mapiranja situacije, sa zahtjevima na papiru kreću prema Vladi - kako Hrvatska ne bi ostala u tišini.