Ministarstvo kulture donijelo rješenje o zaštiti 52 židovska groblja

- Željeli smo obuhvatiti zaštitu groblja koja nisu mogla biti zaštićena kao zasebna kulturna dobra, te da pod skupnom zaštitom, pod kategorijom memorijalne baštine, osvijestimo u široj javnosti da postoji velik broj groblja koja trebaju skrb, koja su zapuštena i napuštena jer je židovska zajednica u Hrvatskoj i Europi doživjela zločine i Holokaust, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek.

- Kako bismo zajednički upisali groblja, jer nemaju sva spomeničku vrijednost, 2020. izmijenili smo Zakon o zaštiti kulturnih dobara uvevši memorijalna dobra, a ovo je prvi skupni upis u naš registar memorijalne baštine, poručila je Obuljen-Koržinek, dodavši da stanje groblja direktno i indirektno svjedoči o strašnom stradanju koje su Židovi prošli.

Dodala je da je Ministarstvo kulture i medija napravilo ključne korake i preduvjete za zaštitu izmjenom Zakona o arhivima i deklasifikacijom podataka i digitalizacijom dostupnih baza, čime su omogućili početak sustavnoga istraživanja porijekla umjetnina kako bi stvorili preduvjete za ispravnu atribuciju i označavanje umjetnina oduzetih židovskim obiteljima.

Obnova groblja financirat će se sredstvima Ministarstva kulture i medija i pomaganjem lokalne zajednice, poručila je ministrica.

Mnoga su židovska groblja devastirana, a posebice židovski dio groblja na zagrebačkom Mirogoju, poručio je predsjednik Koordinacije židovskih općina u RH i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, kazavši da je ondje "više od tri tisuće ekshumiranih na židovskome dijelu groblja, što je u židovskoj vjeri zabranjeno".

- Budući da je osamdeset posto populacije zagrebačkih Židova ubijeno u Drugom svjetskom ratu, nije se tko imao brinuti o njihovim grobovima, stoga su grobovi nestajali. Po današnjemu zakonu možete preuzeti grob, ali ne možete dirati spomenik, no možete staviti svoju ploču. No toga se nitko ne drži, i tako je kompletni dio židovskoga groblja na Mirogoju devastiran", kazao je. "Ako se ovako nastavi, teško da će se znati da su Židovi uopće ikad bili u ovome gradu, dodao je.

Židovska je zajednica u Republici Hrvatskoj i Zagrebu doprinijela razvoju Hrvatske i uvelike učinila hrvatske gradove srednjoeuropskima, poručio je Kraus, dodavši da se sprema knjiga o doprinosu židovske zajednice gradu Zagrebu.

Ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuška Deranja Crnokić kazala je da Ministarstvo želi "osvijestiti širu javnost o postojanju groblja, o židovskim zajednicama u gradovima i naseljima ljudi" te promicati povijesne podatke i sačuvati kulturu sjećanja stanovništva, dodavši da će provođenje daljnjih mjera trajati od danas do daljnjega.