15. dani Antuna Šoljana u čast Ivanu Slamnigu

ROVINJ POSLIJE SVEČANOSTI
 
Tradicionalna književno-znanstvena manifestacija Šoljanovih dana, ove godi­ne posvećena stvaralaštvu Ivana Slamniga, 7. je i 8. svibnja u Rovi­nju ugostila cijenjene književnike, književne teoretičare i povjesničare književnosti.
 
Značenje toga kulturološkoga projekta naglasili su u pozdrav­nim riječima u ime Grada Ro­vinja Cinzia Ivančić, zamjenica predsjednika gradskog vijeća, u ime organizatora Melita Jurkota, ravnateljica POU-a, te Borben Vladović u ime Društva hrvatskih književnika.
 
Prvog dana susreta u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Rovinj i Društva hrvatskih književnika te pod pokroviteljstvom Ministar­stva kulture i Grada Rovinja odr­žano je predavanje o glazbenoj ro­vinjskoj baštini, noćnim arijama i bitinadama te rovinjskomu govo­ru, naslova Zvukovi Rovinja.
 
Sam je kolokvij započeo Slamnigovim stihovima u interpretaciji glumca Svena Medvešeka te pri­kazivanjem HRT-ova dokumen­tarnog filma iz 1987. Poezija Ivana Slamniga.
 
Božidar Petrač, voditelj kolokvi­ja, objasnio je razloge posvećiva­nja ovogodišnjega skupa upravo Ivanu Slamnigu: jedan je 80. go­dišnjica njegova rođenja, a drugi svakako povezanost s Antunom Šoljanom, što je važno pogotovo stoga što je suradnja dvojice knji­ževnika hrvatska književna stru­janja približila europskim i svjet­skim zbivanjima. Njih su dvojica, kazao je Petrač, prionuli poslu posvješćivanja s jedne strane za­padne književne baštine, a s druge su strane pokušavali na sve načine usaditi svijest o vrijednosti hrvat­ske književne tradicije.
 
O osobitostima Slamnigova pjesničkog rukopisa, fantastičnoj sposobnosti približavanja udalje­nih perspektiva, spajanja naizgled nespojivoga, humornoj relativizacija prihvaćenih vrijednosti, bo­gatstvu jezičnih igara i asocijativnosti na svim razinama govorili su Tonko Maroević, Božidar Petrač, Lada Žigo i Ante Stamać.
 
Bogatstvom Šoljanovih dana, koji se, evocirajući i njegujući du­hove Šoljanove generacije, poka­zuju u svojoj tradiciji jednom od vodećih kulturnih manifestacija u Istri, ali i šire, odužuje se Rovinj svojemu Šoljanu, koji ga je često u djelima spominjao i tako ostao bitnom komponentom kulturno­ga identiteta Rovinja.
 
NIKA ŠTRIGA
 
VIJENAC, 20. 05. 2010.