17.8 C
Dubrovnik
Subota, 27 travnja, 2024
NaslovnicaVijestiUNESCO-ova povelja Državnom arhivu u Dubrovniku

UNESCO-ova povelja Državnom arhivu u Dubrovniku

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić nazočili su u palači Sponza svečanosti uručenja povelje UNESCO-a povodom upisa arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-ov popis „Sjećanje svijeta“.

Povelju je ravnateljici Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolini Pozniak uručila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Svečanosti uručenja povelje nazočili su župan Dubrovačko-neretvanske županija Nikola Dobroslavić sa suradnicima, dubrovački biskup Roko Glasnović i ravnateljica Uprave za muzeje, arhive i knjižnice Anuška Deranja Crnokić.

Ukupno 73 arhivska fonda iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) koja se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku te kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državno – pravnom ustroju Dubrovnika, na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023. upisana su na popis “Sjećanje svijeta”.

Dubrovačke vlasti su 1278. godine uspostavile stalnu komunalnu notarsku i kancelarijsku službu, pa su se od tog vremena kontinuirano evidentirali svi trgovački, kupoprodajni i drugi sporazumi, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke, odnosno sve ono što je obilježavalo svakodnevni život Republike, sve do njenog kraja 1808. godine.

Uz zahvale i čestitke svima koji su svojim stručnim i znanstvenim radom pridonijeli izučavanju i prezentaciji tog vrijednog gradiva, uključujući sve prethodne i sadašnje zaposlenike i ravnatelje Državnog arhiva u Dubrovniku, ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da količina i kontinuitet prikupljenog gradiva, njegova starost i vrijednost, doista čini Arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe. Dodala je da Arhiv svjedoči civilizacijskim dosezima grada na Mediteranu, dalekosežnog utjecaja  koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima s europskim i svjetskim vladarima onoga doba od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa sve do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Posebnu zahvalu ministrica je uputila akademkinji Nelli Lonzi koja je svojim istraživanjima i recenzijom podržala tu nominaciju. -„Ovo je još jedna potvrda univerzalne vrijednosti dubrovačke kulturne baštine, kao i važnosti zaštite i očuvanja za buduće generacije“, istaknula je ministrica te dodala kako će zahvaljujući novim tehnologijama, to arhivsko gradivo o kojemu se bez prekida skrbilo usprkos mijeni povijesnih zbivanja, biti dostupno mladima koji danas rabe digitalne alate u svakodnevnom životu, ali i širokom krugu građana te posjetitelja Dubrovnika i omogućiti im pogled unatrag kako bi saznali kako se upravljalo i živjelo u zajednici.

Zaključno, ministrica je pozdravila odluku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika da proglasi 2024. „Godinom UNESCO-ove svjetske baštine“ tijekom koje će se brojnim programima i sadržajima podsjetiti na bogato kulturno, povijesno i graditeljsko nasljeđe Dubrovnika uvršteno u nasljeđe čovječanstva.

Podsjećamo, ove godine Dubrovnik obilježava nekoliko događaja važnih za povijesnu i kulturnu memoriju Dubrovnika. Prvo sjećanje odnosi se na 45. obljetnicu upisa Staroga grada Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, drugo na 15. obljetnicu upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a  treće na upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis „Sjećanje svijeta“. Ti upisi Dubrovnik čine jednim od rijetkih gradova na svijetu čija su materijalna i nematerijalna kulturna dobra zaslužila status univerzalne baštinske vrijednosti.

Program „Sjećanje svijeta“ (Memory of the World) UNESCO je pokrenuo 1991. godine s ciljem očuvanja i upoznavanja s rijetkim i ugroženim djelima pisane kulturne baštine univerzalne vrijednosti čime se u središte stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima kako bi se očuvalo vrijedno povijesno i kulturno naslijeđe, kao što su dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA