Predstavljena monografija Ivana Picelja - jednog od naših najutjecajnijih umjetnika

Riječ je o prvom sveobuhvatnom pregledu njegova opusa - od slikarstva i grafike do konstruktivističkih reljefa i grafičkog dizajna. Izdana je u povodu 100. godišnjice rođenja velikog hrvatskog umjetnika koji je oblikovao domaću likovnu scenu druge polovice 20. stoljeća. 

- Čestitam autoricama što su povodom ove velike retrospektivne izložbe velikana naše umjetnosti Ivana Picelja pripremile ovu monografiju koja će biti ogroman doprinos valorizaciji njegovog rada, naglasila je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

- Monografija zapravo prvo donosi tekstove svih ovih autora, zatim dolazi 300 reprodukcija Piceljevih radova i nama je bilo važno da ti radovi budu vrlo dobro reproducirani stoga što sve do danas nismo imali na jednom mjestu imali sve te radove, rekla je Snježana Pintarić, povjesničarka umjetnosti, urednica monografije.

Uz stotu obljetnicu Piceljevog rođenja MSU tim prvim cjelovitim monografskim pregledom njegova rada na više od 400 stranica podsjeća na njegov opus na području slikarstva, grafike, konstruktivističkih reljefa i grafičkog dizajna, počevši od nepoznatih studentskih radova iz četrdesetih godina.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek smatra kako je riječ o publikaciji koja je popunila prazninu i kojom će se i na međunarodnoj sceni moći podsjećati na Picelja, kao predvodnika apstraktne umjetnosti pedesetih godina, jednog od utemeljitelja EXAT-a 51, Novih tendencija i sve što je napravio, ne samo kroz svoju osobnu autorsku umjetničku biografiju nego i u promociji hrvatske umjetnosti i drugih umjetnika.

Ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić rekla je kako su Piceljeve publikacije koje je radio za taj muzej i danas predmet istraživanja mnogih povjesničara umjetnosti, a neke od njih su, uz plakate, upravo na izložbi Electric Dreams u londonskom Tate Modernu i uskoro odlaze u njujoršku MoMA-u.

Snježana Pintarić opisala je tu knjigu kao "hommage umjetniku, prijatelju i čovjeku s kojim su svi voljeli raditi".

- Mi koji smo ga dobro poznavali znamo koliko je bio nježan, pažljiv i drag, bio mi je velika podrška u radu kada sam došla u Muzej, drago mi je da moj posljednji projekt u MSU posvećen njemu, dodala je.

Monografija obuhvaća radove iz područja slikarstva, grafike, dizajna, bogatu fotografsku dokumentaciju te tekstove Stanea Bernika, Ilarije Bignotti, Ješe Denegrija, Zvonka Makovića, Domitille dOrgeval te Snježane Pintarić.

Zvonko Maković ustvrdio je kako je Piceljeva uloga bila složenija samo od one da je unosio na likovnu scenu niz inovacija, bila je puno veća, među ostalim i zato što su, zahvaljujući njegovim kontaktima, ponajprije s pariškom Galerijom Denise René, ovdje krajem 60-ih održavane važne inozemne izložbe.

Domitille d'Orgeval podsjetila je da je Picelj stigao u Pariz početkom pedesetih godina 20. stoljeća, kada je taj grad snažno privlačio strane umjetnike koji su željeli susresti stare majstore, ali i umjetnost budućnosti.

- S Parizom je imao poseban odnos, ondje je naišao na izravan odjek svojih likovnih i teorijskih promišljanja, dodala je.

Po riječima Ješe Denegrija, već je povijesna činjenica da je Picelj bio krupna ličnost u umjetnosti svoje sredine i šire, iako to nije tako izgledalo u samom početku kada je s generacijskim kolegama unio brojne novine u tadašnju umjetničku scenu koja je prije toga bila obilježena socijalističkim realizmom.

- Njegovo djelo je s jedne strane povijesna činjenica, no to je i dalje sentimentalna tema i ljudska dimenzija onih koji su u suvremenoj umjetnosti u ovoj sredini širili horizonte, klimu radosti i i tolerancije, istaknuo je.

Umjetnikova kći Anja Picelj-Kosak darovala je Muzeju suvremene umjetnosti cjelokupnu očevu ostavštinu, koja je danas dostupna pod nazivom Arhiv i knjižnica Ivana Picelja.

Monografija je objavljena na engleskom i hrvatskom jeziku. Dizajn potpisuje Nedjeljko Špoljar, a urednik fotografije je Damir Fabijanić.