Od male gradske manifestacije do velikog nacionalnog projekta

Najveća zagrebačka atrakcija ovogodišnje Noći muzeja je - egipatska mumija koju čuva Arheološki muzej u svojoj Egipatskoj zbirci. U petak će prvi put javnosti piti predstavljena nova znanstvena otkrića i CT snimke toga, svakako najstarijega “pacijenta” koji je “obrađen” i snimljen Siemensovom tehnikom kao da je riječ o živom čovjeku. Stručnjaci KB Dubrava obavili su radiološku analizu mumije želeći utvrditi starost, spol, postojanje fraktura, kao i vjerodostojnost i starost mumije u trenutku smrti. "Prema obliku čeljusti, analizi zuba i degenerativnim promjenama na kralježnici, može se sa sigurnošću zaključiti da je riječ o ženi u dobi od 40 godina", kaže Dinka Karakašić iz Siemensa. Stručnjaci bolnice snimali su neobičnu pacijenticu višeslojnim CT-uređajem koji je omogućio pogled u unutrašnjost tijela. Sve što su otkrili vidjet će publika na izložbi “Sin boga Sunca i tajne egipatske mumije” u Arheološkom muzeju. Prema riječima Ante Rendića Miočevića, sad se zna da je mumija, koju je darovao biskup Juraj Haulik sredinom 19. stoljeća stara bez obzira na to što je njezin sarkofag noviji. Tijelo je datirano u vrijeme između 400. i 390. godine prije Krista.

  

FOTO: VEČERNJI LIST

Nacionalni projekt
  

 - Od male gradske gotovo sramežljive manifestacije koja je prvi put održana prije pet godina u tek šest zagrebačkih muzeja koje je obišlo deset tisuća posjetitelja, Noć muzeja prerasla je u nacionalni projekt - rekla je Dubravka Osrečki-Jakelić, predsjednica Hrvatskoga muzejskog društva. U toj noći, kad se pred muzejima diljem države formiraju dugi repovi u kojima se čeka na ulaz, ogleda se i veliki organizacijski pogon koji vodi Hrvatsko muzejsko društvo. Posebno veseli što se uz velike kulturne centre diljem Hrvatske uključuju i mali gradovi poput Dobrinja na Krku, a velik interes pokazale su ove godine i brojne privatne galerije, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Već 2009. manifestacija se proširila na cijelu Hrvatsku i aktivirala više od 140 tisuća ljudi u noćnom razgledavanju. S obzirom na popularnost akcije i rast iz godine u godinu, primjerice u Karlovcu te noći uđe u muzeje oko četiri tisuće ljudi, što je godišnji prosječni posjet. Noćni provod bit će bolji, sadržajniji no ikad u muzejima, arhivima, knjižarama, privatnim galerijama i u brojnim lokalima uz muzeje koji će u petak biti otvoreni do jedan sat poslje ponoći.

 - Sto tisuća znatiželjnika koji su lani ušli u zagrebačke muzeje znak je da su muzeji ponudili zanimljive programe. Muzeji su snažno tijelo i pokreću kulturne promjene. Te noći vrednuje se i rad muzejskog osoblja koje po nekoliko mjeseci priprema programe i stoji iza novina koje pokazuju te noći - rekla je mr. Branka Šulc, pomoćnica ministra u Ministarstvu kulture. Vrijedno je spomenuti da će udaljeniji muzeji biti i prometno povezani - od Mimare će voziti bus prema Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i dalje u Novi Zagreb do Muzeja suvremene umjetnosti.

Muzej za umjetnost i obrt - odakle je prije pet godina potekla ideja o noćnom obilasku zagrebačkih muzeja. –jučer je bio domaćin konferencije na kojoj su muzealci iznijeli svoje programe. Prema riječima Vesne Jurić Bulatović, šefice marketinga u MUO-a koja je s Dubravkom Osrečki Jakelić od prvog dana uključena u organizaciju akcije, Noć muzeja pokazuje da je riječ o dobrom projektu. Sto tisuća ljudi samo u zagrebačkim muzejima lani dokaz je da muzeji imaju što ponuditi, a publika to željno prihvaća. Dobra je i suradnja s medijima, a Večernji je list proglasio Noć muzeja najboljom atrakcijom prošloga desetljeća.
      

DOROTEA JENDRIĆ

    
VEČERNJI LIST VEČERNJE IZDANJE, 28.01.2010.