U organizaciji Centra za kulturu grada Belog Manastira, Hrvatskog arheološkog društva, Arheološkog muzeja Osijek, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Instituta za arheologiju u Zagrebu jučer je u belomanastirskom Etnološkom centru baranjske baštine počeo trodnevni godišnji znanstveni skup pod nazivom ‘‘Tisućljeća među rijekama - arheologija međurječja‘‘.

- U međurječju Save, Drave i Dunava u posljednjih 15-ak godina u sklopu velikih infrastrukturnih projekata obavljen je veliki broj zaštitnih arheoloških istraživanja. Također, uz podršku Ministarstva kulture i medija istraživanje Dunavskog limesa postavljeno je kao strateški projekt u sklopu nominacije ‘‘Granice Rimskoga Carstva - spomenik svjetske baštine‘‘ na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Izuzetno važan i kontinuiran rad brojnih arheologa potaknula su Hrvatsko arheološko društvo da se u 2023. godini skup Društva, prvi put, održi u Belom Manastiru - istaknuto je na otvaranju skupa na kojem su, uz brojne domaće i inozemne predstavnike struke, bili Tatjana Turalija, pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport u Osječko-baranjskoj županiji, i gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob.

U sklopu znanstvenog skupa u četvrtak (5. listopada) u 18 sati u prostoru Arheološkog muzeja Osijek Hrvatsko arheološko društvo uručit će nagrade Hrvatskog arheološkog društva za rad u društvu. Dobitnik nagrade ‘‘Don Šime Ljubić‘‘ za 2021. godinu je dr. sc. Bruno Kuntić-Makvić, a godišnju nagradu ‘‘Josip Brunšmid‘‘ dobit će dr. sc. Mate Parica za monografiju "Prapovijesne maritimne konstrukcije Dalmacije i Kvarnera‘‘ i dr. sc. Ina Miloglav za populaciju arheologije u zemlji i svijetu za organizaciju konferencije ‘‘METARH – Methodology and Archaeometry‘‘. Istoga dana, u 19 sati, u Arheološkom muzeju Osijek u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu bit će otvorene dvije izložbe ‘‘Arheologija iz zraka‘‘ i ‘‘Tisućljeća među rijekama - arheologija međurječja/Najnovija arheološka istraživanja na području Baranje‘‘. Opće je poznato da u regiji između Dunava, Drave i Mađarske ‘‘svaki zabodeni ašov‘‘ znači potencijalno arheološko nalazište, što je dokazano proteklih godina, o čemu je pričao i Tomislav Hršak, ravnatelj osječkog Arheološkog muzeja.

- Drago mi je da se prvi put ovdje okupljamo. Naš je Muzej domaćin sličnog skupa bio još 2008. godine, od kada je prošlo već 15 godina. Ove je godine naglasak stavljen na Baranju, u kojoj su velika istraživanja počela 2014. godine, uoči radova na izgradnji koridora 5C, potom na izgradnji belomanastirske obilaznice i opet uoči radova na nastavku izgradnje spomenutog koridora - rekao je Hršak, izrazivši zadovoljstvo što će se tijekom skupa čuti mnogo toga o lokalitetima i nalazima koji su u Baranji otkriveni unatrag nekoliko godina. Naglašeno je kako su posljednji zaštitni radovi većeg obujma obavljeni tijekom 2020. godine, a prethodili su izgradnji obilaznice oko Belog Manastira. Tada su istražena dva arheološka lokaliteta, AN 1 Beli Manastir - Šumarina i AN2 Beli Manastir - Staro Selo.

Sustavna arheološka istraživanje provode se na lokalitetima u Kotlini, Popovcu i Batini. Da je Baranja u cijelosti veliko arheološko nalazište, dokaz su brojna predavanja, sastavni dio ovog važnog skupa. Pričalo se, tako, između ostaloga, o istraživanju lenđelske kulture u Kotlini, nalazištima u Starom Selu, gdje su pronađeni nalazi iz prapovijesti, antike te srednjeg i ranog novog vijeka, istraživanjima na lokalitetima u Batini, kasnoantičkoj ostavi brončanih i željeznih predmeta s lokaliteta Cerik i Čemin u Jagodnjaku, nalazištu kod Novog Čeminca, granicama Rimskog Carstva - Dunavski limes u Hrvatskoj, te ostalim itekako važnim arheološkim nalazištima u Baranji, ali i diljem Podunavlja, odnosno Hrvatske.