Šibenski list - Atraktivnim programom u amfiteatru u Ivoševcima NP 'Krka' predstavio svoj novi turističko-kulturni proizvod

'AVE CESARE!' NAKON 2000 GODINA OŽIVIO RIMSKI AMFITEATAR

Bio je to uistinu spektakl sui generis. Nakon punih devet godina istraživanja i iskapanja, arheoloških i drugih znanstvenih radova na otkrivanju jednog od najznačajnijih nalazišta Europe iz doba Rimskoga Carstva uz gornju Krku kod Ivoševaca, masa svijeta u predvečerje rimskih Ida hodila je u arenu Vespazijanova amfiteatra kao prije 2000 godina!

Uz veliko mnoštvo ljudi iz Šibenika, Drniša, Knina, Zadra, Zagreba, Splita i drugih mjesta, predstavnika županijskih i općinskih vlasti, znanstvenika, arheologa, povjesničara i drugih, priredbi je uz ravnatelja NP 'Krka' Željka Bulata, voditeljicu Odjela za turizam NPK gđu Ivonu Cvitan nazočio i Zoran Šiklić, državni tajnik u ministarstvu kulture RH.

Scenski spektakl s prizorima, tekstovima i stihovima o starome Rimu i njegovim carevima s istinskim, ali i apokrifnim (nestvarnim) likovima, autorski je osmislio i režirao Sergej Mioč s glumcima kazališta Virko. Uz Cezara, najviše su spominjani carevi Vespazijan (čija je ploča nađena u Ivoševcima), Hadriana i Dioklecijan, koji su u svoje doba 'zadužili' i naše dalmatinsko podneblje.

Burnum na ponos Šibeniku

Govoreći na otvaranju 'Ida' ravnatelj Bulat je istaknuo kako se i grad Šibenik i Šibensko-kninska županija, a dakako i sama Javna ustanova NP 'Krka', mogu ponositi lokalitetom amfiteatra i cijeloga rimskoga Burnuma koji se sada, nakon dva puna tisućljeća, 'vraća iz povijesti' na korist današnjici, našoj baštini, kulturi i turizmu. Proširivanjem sadržaja NPK u Puljanima i ovih u Ivoševcima, rekao je Bulat, Nacionalni park 'Krka' svrstava se u najpoznatija europska turistička i povijesna odredišta.

Pošto je nazočne pozdravio rimskim pozdravom 'Ave Cesare', državni tajnik Šiklić je rekao kako u Puli imamo rimsku Arenu, u Solinu Salonu, a ovdje, na Krki, svima na ponos veliki rimski logor Burnum s amfiteatrom iz 1. stoljeća poslije Krista, što je izuzetan doprinos našoj povijesti i hrvatskoj kulturi, te je 'Ide' proglasio otvorenima.

U cijelome programu publiku je posebno oduševila harfistica Doris Karamatić, prvakinja Zagrebačke filharmonije. To glazbalo bilo je i jedino prikladno pratnji 'rimskoga' sadržaja na pozornici.

Hrana s dahom antičkog Rima

Scenu na kojoj su se odvijali prizor iz staroga Rima oslikao je Branko Lovrić Caparin, kostime careva, vojnika i rimskih družbenica kreirala je Sara Lovrić Caparin, a kostime 'pratećih' djelatnica NP Krka krojački obrt Veštiti'.

Od okolnih prigodnih prikaza i ponuda navodimo 'rimske' štandove za kovanje konjskih potkovica i lončare izVirovitice, djevojke što pletu lovorove vijence i one koje su iz kutije puštale golubove. Napose žene što su frigale starorimske, tzv. globi kuglice, slične našim fritulama, ali načinjene od krumpira i sira i uvaljane i med i mak. Izvrstan proizvod, okrjepa rijekom programa koji je trajao do kasno navečer.

Istraživanja usprkos sumnjičenju

U jesen godine 2003. kada smo s ravnateljem Muzeja grada Drniša, arheologom Joškom Zaninovićem, stajali na gromilama još skrivenog amfiteatra, bilo je u dijelu javnosti sumnjičenja i podsmijeha, kako se ispod tih naslaga baš 'ništa ne krije' i kako je sve to plod obične mašte nekih 'zanesenjaka'. Vrijeme je pokazalo suprotno: godine 2OO7.,pak, s ravnateljem NP 'Krka' Željkom Bulatom bili smo na istražnim radovima kraj amfiteatra i na lokalitetu tv. Malog vojnog logora, čije iskapanje i danas traje i što je također bilo veliko otkriće. Za nekoliko godina čitav će se širi kompleks Bumuma urediti i biti dostupan javnosti, kao prvorazredna povijesna, kulturna i turistička znamenitost.

Što su bile rimske Ide?

U rimsko doba, Ide su označavale svaki petnaesti dan u mjesecima ožujku, svibnju, srpnju i listopadu ili trinaesti dan u ostalim mjesecima, a prema njima su se računali drugi dani u mjesecu i na Forumu održavale različite igre i svečanosti. U te dane je i pun mjesec na nebu!

Danas se taj izraz ponekad upotrebljava u slučajevima, kada netko nekoga potajice iznevjeri.

JOŠKO ČELAR

ŠIBENSKI LIST, 18.08.2011.