Glas Slavonije - Šokački performance u brodskoj knjižnici
Riječ je o starohrvatskom jeziku, koji bi bilo vrijedno sačuvati kao dio kulturnog identiteta.
U Mjesecu knjige o dva zaštićena govora u Slavoniji, sičanskom i staroperkovačkom, oba u Brodsko-posavskoj županiji, bilo je riječi u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici.
Kako bismo izbjegli opasnost nestajanja ili uništenja materinskog jezika, dijalektologinje Emina Berbić-Kolar, profesorica brodskog Učiteljskog fakulteta, i Ljiljana Kolenić profesorica osječkog Filozofskog fakulteta, govorile su o njegovu značenju. Taj je zaštićeni govor izborni predmet na Učiteljskom fakultetu.
- Pokrenule smo učenje govora slavonskog dijalekta kao zavičajni idiom, a nakon nas su to i drugi usvojili. Naravno da svi moraju učiti književni jezik, ali potrebno je čuvati i njegovati baštinu, koja je neprocjenjiva, a nestaje - kaže Kolenić o arhaičnom (šokačkom) govoru. Među prvima u Hrvatskoj do sada su zaštićeni od Ministarstva kulture, a vjerojatno će se naći i na UNESCO-ovoj listi.
- Pokrenule smo učenje govora slavonskog dijalekta kao zavičajni idiom, a nakon nas su to i drugi usvojili. Naravno da svi moraju učiti književni jezik, ali potrebno je čuvati i njegovati baštinu, koja je neprocjenjiva, a nestaje - kaže Kolenić o arhaičnom (šokačkom) govoru. Među prvima u Hrvatskoj do sada su zaštićeni od Ministarstva kulture, a vjerojatno će se naći i na UNESCO-ovoj listi.
- Zaštićeni govori zaslužuju biti zaštićeni kao štokavski govori koji su temelj književnog jezika, ali po svojoj su akcentuaciji različiti od njega. Riječ je o starohrvatskom jeziku, koji je vrijedno sačuvati kao dio kulturnog identiteta, kao dobro koje se ne može nadoknaditi - kazala je dekanica osječkog Učiteljskog fakulteta Anđelka Peko o govoru kojim još govore samo najstariji stanovnici sela poput Siča i Starih Perkovaca.
Šokački govor poznaje ikavicu (dite, mliko, bilo), nazivaju ga i šćakavski jer ima šć, primjerice kažu šćipa me, oprašćam, ne poznaje glas h, pa kažu rana (hrana) ili mijenjaju h sa j, oraj, snaja, ili sa v - masna kruva, ruvom, a još uvijek čuvaju i stare nastavke kao u koli (umjesto kolima) ili sažimaju ao (piso, kazo), objašnjavaju profesorice Kolenić i Berbić-Kolar.
Sičanski govor zaštitio je Mato Kapović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a dijalektologinje Kolenić i Berbić-Kolar rade na rječniku i gramatici. Studenti odlično reagiraju na stare govore, a na terenu bilježe za većinu davno zaboravljene riječi kao antraga - zarasla površina, abort - nužnik, buđelar - novčanik, muzgulja - prljava žena.
Pravi performance po šokački izveli su studentica Anita Čalušić, koja je "pripovidala" pjesme na staroperkovačkom, te Ivan i Stjepan Čupić iz Siča, koji su otpjevali bećarce kako se pjevaju u njihovom selu.
Sičanski govor zaštitio je Mato Kapović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a dijalektologinje Kolenić i Berbić-Kolar rade na rječniku i gramatici. Studenti odlično reagiraju na stare govore, a na terenu bilježe za većinu davno zaboravljene riječi kao antraga - zarasla površina, abort - nužnik, buđelar - novčanik, muzgulja - prljava žena.
Pravi performance po šokački izveli su studentica Anita Čalušić, koja je "pripovidala" pjesme na staroperkovačkom, te Ivan i Stjepan Čupić iz Siča, koji su otpjevali bećarce kako se pjevaju u njihovom selu.
SLAVONSKA POEZIJA U MJESECU KNJIGE
U Mjesecu knjige Gradska knjižnica orijentirala se na slavonsku poeziju. Na razini županije raspisali su natječaj za osnovne i srednje škole za najbolju pjesmu na ikavici. Slijede molitvenici i pjesmarice iz obiteljske zbirke Bračun koje datiraju od prije pet stoljeća, a Mjesec knjige završava predstavljanjem knjige Hrvatski tamburaški brevijar uglednog muzikologa Mihaela Ferića te koncertom (9. studenoga) Uglazbljena slavonska poezija u Glazbenoj školi.
MARIJA RADOŠEVIĆ
GLAS SLAVONIJE, 21.10.2011.