Novi list - Znanstveni kolokvij u povodu 150 godina Narodne knjižnice i čitaonice Kraljevica

U godini kada Narodna knjižnica i čitaonica Kraljevica proslavlja 150 godina postojanja i rada, zajedno s Udrugom u kulturi "Stol" u dvorcu Nova Kraljevica - Frankopan jučer je organiziran znanstveni kolokvij "List Primorac i Primorska tiskara". Ova kulturna ustanova osnovana je 1861. godine, a od 1873. do 1878. ovdje djeluje Primorska tiskara koja izdaje knjige te list "Primorac", kao domoljubni i intelektualni ponos Kraljevice.

 

Znanstveni kolokvij otvorio je dr. sc. Darko Dukovski predavanjem o hrvatskoj povijesti 70-ih godina 19. stoljeća, dok je njegova kolegica s riječkog Filozofskog fakulteta mr. sc. Andrea Roknić Bežanić govorila o političkim, društvenim i gospodarskim prilikama u Kraljevici tijekom druge polovice 19. stoljeća.

 

Otpor ugarskoj hegemoniji
 

Kraljevičku Čitaonicu kroz stoljetnu povijest predstavila je mr. sc. Maja Polić s HAZU-a u Rijeci, da bi potom dr. sc. Vlasta Švoger ispred Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu progovorila o listu "Primorac" u kontekstu hrvatskog novinstva 19. stoljeća.

 

- "Primorac" je bio jedan od rijetkih informativnih listova svoga vremena, preteča suvremenog informativnog novinstva. Međutim, u skladu s prevladavajućim tendencijama toga vremena to nije značilo potpuno političku neutralnost, pa je krug suradnika koje je uredništvo okupilo svojini politički angažiranim pisanjem postavio temelje novinstvu Stranke prava, kazala je Švoger, istaknuvši da je riječ o modernim informativnim, politički angažiranim novinama, koje su slijedile aktualne trendove u hrvatskom i europskom novinstvu, ali su i utirale nove putove, osobito u pogledu otvaranja gospodarskim temama, napose pomorstvu.

 

Na temu pravaštva tijekom izlaženja "Primorca" detaljnije je izlagao njezin kolega s iste institucije dr. sc. Stjepan Matković, dok se kraljevički publicist Mladen Plovanić osvrnuo na rad Primorske tiskare i lista "Primorac" u kulturnopolitičkom i gospodarskom životu Kraljevice krajem 19. stoljeća. Kako je istaknuo, vrijeme u kojem djeluje ova tiskara je najznačajnije razdoblje u kulturnoj povijesti Kraljevice, a list »Primorac« imao je zadaću - promicati domoljublje, odnosno složno mobilizirati narodne snage u otporu protiv hegemonističkih postupaka Ugarske.

 

O obitelji Polić i "Primorcu" na putu napretka izlagala je prof. Radmila Toić iz Udruge "Stol", dr. sc. Irvin Lukežić (Filozofski fakultet Rijeka) predstavio je dopise iz Rijeke u »Primorcu«, a dr. sc. Suzana Coha i studentica Jelena Đukić, obje sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, govorile su o književnim temama u ovom kraljevičkom listu.

 

- Tijekom pet godina rada u Primorskoj tiskari izašlo je 595 brojeva lista "Primorac" i dvadesetak knjiga hrvatskih i stranih autora, i to prijevodi romana sa stranih jezika, stručnih publikacija, udžbenika, zbirki narodnih pjesama i pripovjedaka, molitvenika, kalendara i ljetopisa, rekla je ravnateljica Čitaonice prof. Milanka Gudac, dok je knjigu Frana Mikuličića "Narodne pripovijetke i pjesme Hrvatskog primorja", tiskanu u Primorskoj tiskari 1876., prezentirala dr. sc. Ljiljana Marks Šikić s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

 

Posjetitelji su ujedno mogli razgledati izložbu povijesne grade Čitaonice, na kojoj su prezentirani sačuvani originalni primjerci tiskani u Primorskoj tiskari i bogata dokumentarna građa koja svjedoči o vremenu i slavi Čitaonice i Kraljevice. Pokrovitelji skupa su Grad Kraljevica, Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture RH.

 

"Primorac" je bio jedan od rijetkih informativnih listova svoga vremena, preteča suvremenog informativnog novinstva.
Vlasta Švoger
  

Zapisana povijest izdvaja kako je Narodna knjižnica i čitaonica Kraljevica osnovana početkom veljače 1861. godine. Bila je žarište preporodnih ideja koje su se širile putem knjiga, časopisa i novina, a u okrilju čitaonice ubrzo se otvara i knjižnica koja nosi ime Augusta Šenoe, u čast književniku koji je sa svojom obitelji često boravio u Kraljevici. U razdoblju između dva svjetska rata njezin tajnik bio je učitelj Juraj Turina koji je obilježio djelovanje ove ustanove od 1919. do 1934. Za vrijeme Drugog svjetskog rata njezin rad zamire, a od 1945. rad Čitaonice se obnavlja. Osamdesetih godina osniva se unutar Knjižnice i dječji odjel. U svibnju 2002. Knjižnica se registrirala kao samostalna ustanova, a godinu nakon toga korisnicima je na raspolaganju pretraživanje interneta.

 

U kraljevičkom frankopanskom kaštelu bilo je riječi o listu "Primorac" i o Primorskoj tiskari.

 

 

SINIŠA PUCIĆ

 
NOVI LIST,  28.05.2011,