Glas Slavonije - Od Baranje preko Vučedola do Broda i natrag...

Ne uzimajući ovom prigodom lokacije u Osijeku i bližoj okolici, druga slavonsko-baranjska nalazišta impresivna su slika drevne prošlosti...

Svaki dublje zakopani ašov na Banskoj kosi udari u neki arheološki nalaz, u šali vole reći stanovnici sela smještenih na ili u podnožju jedine baranjske uzvisine. Već desetljećima, naime, prilikom obrađivanja zemlje ratari pronalaze razne stare novčiće, ili predmete koje bi arheolozima mnogo značili.
  

A da su u pravu kada tvrde da je Baranja veliko arheološko nalazište, dokaz su i prošlogodišnja istraživanja na lokalitetu uz cestu koja vodi prema Augustinčićevom spomeniku Pobjedi na litici iznad Dunava, u blizini Batine. "Ovo je prava Troja na Dunavu. Na tako što nailazi se jednom u stotinu godina", rekao je tada ushićeni Marko Dizdar iz Instituta za arheologiju.

Baranjska Troja
   

Podsjetimo, četrdesetak bogato opremljenih grobova s prijelaza iz brončanog u željezno doba, te doba starih Rimljana, samo su dio onoga što su arheolozi, u sklopu dvogodišnjeg projekta Arheološka baština Baranje, koji financira Ministarstvo kulture, pronašli na području između Kneževih Vinograda i Batine. Poznato je, naime, da je na rubu Banske kose bila granična rimska utvrda Ad militare, budući da je uzvisina iznad Batine među rijetkim područjima između Budimpešte i Crnog mora s kojega se odlično mogao kontrolirati Dunav.
  

Budući da otkrića datiraju od prije zapisa grčkih povjesničara, govori se o takozvanoj Daljskoj grupi ljudi. U polušali neki su čak isticali kako se umjesto Troje na Dunavu može govoriti o pronalasku tajkunske metropole željeznog doba. Arheološka struka, inače, tvrdi da je Baranja među najboljim arheološkim nalazištima u Hrvatskoj, ali od 1945. godine (uz pokoji izuzetak), nije bila sustavno istraživana. Inače, već su prva probna iskapanja u okolici Batine pokazala da je riječ o nalazištu svjetskog značaja, što se posebno odnosi na prapovijest i antiku, premda su važni pronalasci iz ranog srednjeg vijeka. Podsjećamo i na pronalazak grobnice na mjestu gdje će se graditi nastavno-sportska dvorana u Kneževim Vinogradima. A sklupčani kostur pronađen u grobnici možda je zbilja najstariji Baranjac uopće...

Belišće i Valpovo
  

Arheološkim nalazištima bogata je i susjedna Valpovština. Na nalazištu pokraj Belišća (Zagajci), naime, 2008. godine pronađeni su iznimno vrijedni ostaci slavenskog paljevinskog groblja iz X. - VIII. stoljeća prije Krista, te 30 grobnih jama iz VII. i VIII. stoljeća poslije Krista. Arheolozi smatraju da je to dokaz da su ovdje živjeli i svoje pokojnike spaljivali i pokapali prvi Slaveni koji su prešli Dravu i naselili se u sjevernu Hrvatsku, te zauzeli slavonsku ravnicu. Inače, ovo je drugo vrijedno arheološko nalazište u Belišću. Prvo se nalazi pored deponija smeća gdje su dvije godine ranije, 2006. godine, pronađeni iznimno vrijedni arheološki ostaci iz ranog kamenog doba, dijelovi nastambi, kameni dijelovi alatki, novčići, keramički ostaci posuđa. Govoreći o arheološkim nalazištima na području Valpova, valja naglasiti da je riječ o iznimno bogatom i još uvijek nedovoljno istraženom terenu gdje je otkriveno čak 18 novih lokaliteta, zbog čega je Ministarstvo kulture odobrilo sredstva Muzeju Valpovštine za projekt arheološkog rekognosciranja.
     
Iskapanja na Vučedolu traju još od 1930-ih, a nova sezona, pod vodstvom profesora doktora Aleksandra Durmana, upravo traje.
   

- Vrijeme od 3000. do 2500. godine vrijeme je sumerskog razdoblja i Starog Carstva u Egiptu, kaže Durman. Do sada se mislilo da Europa nije pratila civilizacijski skok tog vremena, ali upravo u isto vrijeme, krenuvši s Vučedola, jednako napredna civilizacija raširila se na praktično pola Europe.

Brojni su razlozi zašto je to donedavno bilo nepoznato. Jedan je u tome što Vučedolska kultura nije izgradila piramide koje bi nekoga ubole u oko, a drugi je taj što su se nevjerojatno raširili u odnosu na usporedive civilizacije pa se slagalica o pravom sjaju Vučedolske civilizacije slagala dugo i mukotrpno i s velikog broja nalazišta.
  
Takvo golemo i brzo širenje možda je prouzročilo gubitak kritične mase i konačni nestanak pred dosta nazadnijim kulturama koje su ih naslijedile. A sve je počelo u Vučedolu, koji je najstariji lokalitet među stotinjak poznatih, na kojemu je, između ostaloga, pronađena čuvena vučedolska golubica. Nakon prvih istraživanja, još u prvoj polovini 20. stoljeća, prvo sustavno arheološko istraživanje na Vučedolu trajalo je od 1984. do 1990., a ponovno je krenulo 2003. pa do danas.
  

- Vučedolska civilizacija je europski odgovor na prve civilizacije u Mezopotamiji i Egiptu, zaključuje Aleksandar Durman, te dodaje kako se danas smatra i da je dobar dio rane grčke kulture nasljednik upravo kasnih vučedolskih kultura, što pokazuju brojne arheološke poveznice.

SOTIN:
Nekropola, vojni logor, zemunice...
 

Već četiri sezone arheolozi istražuju nalazišta u Sotinu, koji je, očito, mnogim narodima bio privlačno mjesto za život. "Ukupno je ovdje otkriveno 78 grobova u četiri godine, od toga 35 rimskih, a ostalo uglavnom iz ranog željeznog doba" riječi su Mirele Hutinec, kustosice Gradskog muzeja Vukovar. Osim željeznodobnog groblja, otkriven je obrambeni jarak oko naselja, dio nekropole rimskog naselja Cornacum, kao i privremeni rimski vojni logor. Pronađeni su i dio rimske ceste, avaroslavenska zemunica i naznake ranosrednjovjekovnog naselja. Svi ti vrijedni nalazi bit će sačuvani u Gradskom muzeju Vukovar. Akropola, odnosno sam grad iz ranog željeznog doba, također je lociran. Vjerojatno je bio vrlo velik za to doba i krije nevjerojatno arheološko bogatstvo, ali njegovo iskapanje zasad je samo san, jer istraživanje akropole traži mnogo duže iskapanje, veću dubinu sonde i znatno veća novčana sredstva.

ŠTRBINCI:
Ranokršćanske grobne freske
 

Arheolozima nazanimljiviji lokalitet u đakovačkom kraju svakako su Štrbinci (ant. Certissa). Jedan je to od najznačajnijih kasnoantičkih nalazišta u Slavoniji, a postao je zanimljiv nakon otkrića ranokršćanske grobne freske. Godine 1993. provedena su manja zaštitna istraživanja koja su pokazala da je riječ o jednoslojnoj, intaktnoj nekropoli iz 4. stoljeća. Ukupno je otkriveno devet grobova, te grob zidan od opeka, no već je ranije opljačkan. Kada je riječ o nalazištima u Štrbincima, svakako najznačajnije mjesto zauzimaju dvije plitice koje su među rijetkim takvim nalazima na području bivše rimske provincije Panonia. Motiv s plitice otkrivene 2001. nalazi se na papinskoj medalji izdanoj u povodu nedavnog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.

VINKOVCI:
Kostur Rimljanke na dnu bunara
 

Lokacija u središtu grada poprište je najvećih arheoloških radova ikad poduzetih u Vinkovcima. Na 4.000 četvornih metara užurbano se rade zaštitna iskapanja, prije gradnje Hrvatskog doma. Na tom mjestu bila je elitna četvrt Colonie Aurelie Cibalae, pa su sjajni nalazi i očekivani, a dosad je, osim kovanica, dijelova nakita, fibula, ulomaka stakla i keramike, dijelova zidova, pronađena prekrasna lavlja glava od slonovače, koja je vjerojatno bila drška bogataškog zrcala, ili medicinskog pribora, kao i dva odlično očuvana zlatnika. Pronađeno je i vjerojatno poprište drevnog zločina - kostur Rimljanke na dnu bunara. "Neuobičajeno je nalaziti kosture unutar gradskih zidina", rekla je Anita Rapan Papeša, kustosica Gradskog muzeja Vinkovci, "Rimljani su vrlo pažljivo odjeljivali akropolu, svijet živih, i nekropolu, svijet mrtvih. Rimska groblja uvijek su izvan grada". Inače, zaštitna iskapanja u Vinkovcima vjerojatno će se protegnuti i na proljeće sljedeće godine, a dio površine koji preostaje, arheolozi smatraju najmanje oštećenim prethodnim građevinskim radovima.

SLAVONSKI BROD:

Od dvadesetak nalazišta starčevačke kulture na području brodsko; Posavlja najznačajniji je lokalitet Galovo, udaljen svega nekoliko kilometara sjeveroistočno od središta grada. Riječ je o naselju najstarijeg razdoblja starčevačke kulture, datiranog osam tisuća godina p.n.e., koje već 15 godina sustavno istražuje ekipa stručnja predvođena znanstvenom savjetnicom Kornelijom Minichreiter. Galo je otkriveno na dubini od 80 centimetara, što je omogućilo potpunu očuvanost objekata i nađenog inventara koje svjedoči o životu pradavnih stanovnika ovoga kraja. Od početka istraživanja na Galo je istraženo približno 4.000 četvornih metara, a uz niz vrijednih arheoloških nalaza (posude od pečene gline, ukrasni predmeti, zdjeli i lonci, kamene jezgre, razne alatke, nožići, strugalice), otkriven je i najstariji nadzemni stambeni objekt, te najstarija do sada poznata ukopna mjesta u Hrvatskoj. Također treba spomenuti istraživanja na trasi namijenjenoj izgradnji Gospodarsko-proizvodne zone Bjeliš-zapad, gdje su pronađeni ostaci šest poluzemuničkih objekata, te dvije peći za pečenje keramike i kruha.

DONJI MIHOLJAC:

Istraživanja obavljena početkom godine na trasi plinovoda Slobodnica-Donji Miholjac, otkrila su nalaze iz razdoblja od ranog brončanog doba pa do srednjeg vijeka. Na šest lokaliteta, otprilike dva i pol kilometra jugozapadno od Donjeg Miholjca, pronađeni su ostaci zemuničkih naselja, a od pokretnih nalaza keramičke posude, bakrene ukrasne igle, kremeni noževi, vrhovi kopalja i ostali uporabni predmeti. Zanimljivo je da su neki materijali, kao što su oštrice noževa, izrađeni od kremena koji se vadio u rudnicima središnje Mađarske, što znači da se u to vrijeme odvijala vrlo živa trgovina. Slični nalazi, ali u većem opsegu, pronađeni su ove godine na gradilištu miholjačke obilaznice, na južnom ulazu u Donji Miholjac. Voditeljica istraživanja Kristina Vodička Mihaeljek pretpostavila je da je riječ o tzv. badenskoj kulturi, iz bakrenog doba (3.500 g. p.n.e.). Na lokalitetu koji je ocijenjen izuzetno arheološki vrijednim, pronađene su keramičke posude i kamene sjekire koje su prethodile alatu od bakra i bronce. Posebno je značajan pronalazak ljudskog kostura koji je u spomenutoj kulturi vrlo rijedak. Naime, u Hrvatskoj su takvi ukopi pronađeni samo na jednom lokalitetu nedaleko od Josipovca i na dva lokaliteta u Vučedolu.

  
I. Getto/L. Aničić/ S. Župan/M. Muškić/I. Korov/I. Čurdinjaković/M. Radošević

     
    
   

GLAS SLAVONIJE, 1. I 2.10.2011.