www.ezadar.hr - Veliko arheološko otkriće

ARHEOLOZI NA TRAGU BISKUPA DONATA?
  
Ovo je zaista iznimno otkriće. Riječ je o sarkofagu s natpisom koji, što se tiče hrvatskih prostora, nije pronađen već stotinjak godina!
 
Zadar je zaista veliko i vječno arheološko nalazište, pokazalo se to i danas na konferenciji za medije koja je održana na mjestu građevinskih radova Poljane Šime Budinića i Trga Petra Zoranića. Povod tome bilo je veliko otkriće zadarskih arheologa koji su jučer na istom mjestu pronašli intaktni sarkofag iz 9. stoljeća.
   

FOTO: www.ezadar.hr

    
"Ovaj nalaz izuzetno je ran, potječe iz iz 9.stoljeća, iz vremena biskupa Donata što još jedanput pokazuje kako je Zadar prebogat arheološkom baštinom. Kada se radi o prostoru liburnskog, antičkog i srednjovjekovnoga Zadra, nije u pitanju hoće li će se nešto pronaći, nego što će se pronaći", rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, dr. sc. Smiljan Gluščević.
 
Ovo je zaista iznimno otkriće. Riječ je o sarkofagu s natpisom koji, što se tiče hrvatskih prostora, nije pronađen već stotinjak godina. Još je važniji podatak taj što se svi novootkriveni elementi, uz starije nalaze, poklapaju s vremenom biskupa Donata.
   

FOTO: www.ezadar.hr

    
Na mjestu pronalaska bio je i Jakov Vučić, arheolog i kustos u Arheološkom muzeju Zadar, koji pomno prati istraživanja od samog početka radova na Poljani i koji su se proširili na Trg, kako bi se ovaj prostor cjelokupno uredio. Već duži period vremena, Arheološki muzej Zadar vodi istraživanja na Poljani Šime Budinića. "Ovim su se finalnim nalazom istraživanja pokazala itekako opravdanima i vrijednima. I ostali nalazi koje smo tu pronašli arheološki nisu od manjeg značaja, ali zasigurno nisu pobudili toliki publicitet", pojasnio je Vučić.
 
Riječ je o epigrafskom sarkofagu iz 9.stoljeća, koji je na prednjem licu ukrašen natpisom u kojem se spominje ime i funkcija osobe koja se nalazi u sarkofagu. Osoba koja se nalazi u njemu je svećenik, prezbiter Georgus Grgur koji je u 9.stoljeću ovdje pokopan, ujedno i suvremenik našeg poznatog biskupa Donata.
 
Osim njega, u grobnici su naknadno ukopane još najmanje tri osobe, ali više o njima i njihovim rodbinskim odnosima i međusobnim poveznicama znat će se nakon izvršene DNA analize, analize C14 i dr. Kosturi i sav ostali pronađeni materijal idu na daljnja ispitivanja, čime će se dobiti puno više odgovora na mnogobrojna pitanja javnosti, ali i samih arheologa.
 
Sarkofag se nalazi u crkvi koja je nekada bila smještena uz bedem i glavni ulaz u Zadar, pokraj antičke glavne ulice Decumanus Maximus. Ta se crkva zvala Crkva Svetog Petra od Vitla. U samoj crkvi su pronađeni natpisi na kojima se spominju još dva sveca, Sveti Hadrijan i Sveta Natalija te se spominje ime Donata, samog graditelja ove crkve zbog čega postoje i opravdane znanstvene sumnje uglednih hrvatskih stručnjaka kako je riječ o biskupu Donatu, rekao nam je Jakov Vučić.
 
Postoji velika mogućnost da je ovu crkvu biskup Donat sagradio kao svoju obiteljsku kapelicu, no to je teorija koju ne treba za sada uzimati previše za ozbiljno jer još nema dovoljno dokaza koji bi to sa sigurnošću potvrdili. Također, postoji mogućnost da je i prezbiter Grgur kojeg smo pronašli u rodu s našim poznatim biskupom Donatom.
 
"Ovo je vrlo važan pronalazak jer smo ovim sarkofagom i imenom koje je upisano na njemu pronašli još jednu osobu koju nismo poznavali iz Srednjeg vijeka (a suvremenik je biskupa Donata), tako da svakako širimo spoznaju o Zadru iz tog vremena", zaključio je Vučić.
 
Sudbina sarkofaga je sljedeća: nalazi će se dokumentirati, nakon toga će biti prebačeni u Muzej i posao će dalje većinom voditi konzervatori koji će odrediti daljnje parametre konzervacije te će također odlučiti što će dalje biti s prostorom na Poljani i Trgu, je li potrebno posebno dodatno istaknuti ovu crkvu ili ne te slična pitanja.
 
"Angažirali smo maksimalnu ekipu da bi se arheološka dokumentacija napravila na najbolji mogući način za vrijeme istraživanja, prije i nakon otvaranja sarkofaga", rekao je Gluščević.
 
Kosti u sarkofagu su u iznimno lošem stanju što je najvjerojatnije povezano s određenim mikro razlozima, mikro klimom, mikro uvjetima kojima su kosti bile izložene. Ali to će se također pokazati nakon istraživanja.
 
 
KARLA ŠORIĆ
 
www.ezadar.hr, 01.06.2011.