Vjesnik - Objektivno i analitički o socijalizmu
IZLOŽBA U MUZEJU SUVREMENE UMJETNOSTI
Autorski tim kroz arhitekturu, dizajn, fenomen televizije i pop kulture, pokušao je prikazati kako su "globalno politički okvir hladnoga rata i jugoslavenska verzija socijalizma utjecali na oblikovanje moderne umjetnosti", kako je istaknula na otvorenju ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.
Na pitanje što je značilo biti moderan u hladnoratovskom razdoblju i vremenu socijalizma u Jugoslaviji odgovara velika izložba "Socijalizam i modernost", otvorena u petak navečer u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Više od 400 djela od svakodnevnih predmeta do vrhunskih umjetničkih djela dizajna, arhitektonskih nacrta, slika, skulptura i djela grafičkog dizajna te arhivskih materijala, ponajviše materijala iz televizijske arhive, pokušavaju uspostaviti što je moguće objektivniju priču o modernizacijskim procesima nakon Drugog svjetskoga rata, u razdoblju od početka pedesetih do sredine sedamdesetih, procese u kojima se prelamaju život, kultura i politika.
Zajednički izložbeni projekt Muzeja suvremene umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti nastao je kao završni rad znanstvenih istraživanja koja su na temu tog razdoblja provodili voditeljica autorskog tima izložbe, povjesničarka umjetnosti Ljiljana Kolešnik i povjesničar Tvrtko Jakovina, a svoj stručni doprinos dali su profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dean Duda, povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban i grafički dizajner Dejan Kršić.
Autorski tim kroz arhitekturu, dizajn, fenomen televizije i pop kulture, pokušao je prikazati kako su "globalno politički okvir hladnoga rata i jugoslavenska verzija socijalizma utjecali na oblikovanje moderne umjetnosti", kako je istaknula na otvorenju ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.
Prema riječima Ljiljane Kolešnik, glavna je nakana izložbe potaknuti objektivan razgovor o vremenu između 1950. i 1975., kako bi se o tom razdoblju, važnom za naš kulturni identitet, počelo pričati na objektivniji i analitičniji način.
"Prošlih deset godina naš se pogled na to vrijeme kretao između nostalgije i amnezije, a autorskom timu izložbe važno je početi o tome vremenu razgovarati analitičkije i na objektivniji način, jer smo uvjereni da je upravo to razdoblje izuzetno važna sastavnica našeg modernog kulturnog identiteta", kazala je Kolešnik.
Taj zahtjevni izložbeni i kulturološki projekt kojim je autorski i kustoski tim pomogao u boljem razumijevanju, kontekstualizaciji i vrednovanju bogatog naslijeđa ove epohe, prema riječima državne tajnice Ministarstva kulture mr. sc. Nine Obuljen, intrigira sve one koji se bave ostvarenjima hrvatski umjetnika, arhitekata i dizajnera u ovom razdoblju pitanjem interpretacije njihovih djela kroz dijalog, kako s umjetnicima u ostalim dijelovima Jugoslavije, tako i u Europi i svijetu. "Vrijeme koje pokazuje ova izložba bilo je vrijeme totalitarizma u kojem sloboda izražavanja, a posebno sloboda govora nisu bili na cijeni. Rane pedesete još su uvijek bile obilježene pokušajima nametanja socrealizma, a opet vrhunska umjetnička djela i umjetnički pokreti koji u to doba nastaju i koji su Hrvatsku svrstali u nekim područjima na kartu europske, pa i svjetske umjetnosti, svjedoče da je umjetnike, čak i u tim vremenima, bilo nemoguće ušutkati te da je kreativnost nemoguće ukalupiti u bilo kakve ideološke okvire", kazala je Obuljen.
Izložbu čije je otvorenje izazvalo priličan interes posjetitelja pogledao je i predsjednik Republijke Ivo Josipović, njezin pokrovitelj, a svečano ju je otvorila izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, istaknuvši ponos na kozmopolitsku tradiciju hrvatske metropole, koja je posebice 60-ih godina učinila Zagreb i Hrvatsku jednim od zanimljivijih središta moderne umjetnosti cijele regije.
"Socijalizam i modernost" pogledati se može do 5. veljače, a izložbu prati opsežan i zanimljiv popratni program.
Autorski tim kroz arhitekturu, dizajn, fenomen televizije i pop kulture, pokušao je prikazati kako su "globalno politički okvir hladnoga rata i jugoslavenska verzija socijalizma utjecali na oblikovanje moderne umjetnosti", kako je istaknula na otvorenju ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.
Na pitanje što je značilo biti moderan u hladnoratovskom razdoblju i vremenu socijalizma u Jugoslaviji odgovara velika izložba "Socijalizam i modernost", otvorena u petak navečer u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Više od 400 djela od svakodnevnih predmeta do vrhunskih umjetničkih djela dizajna, arhitektonskih nacrta, slika, skulptura i djela grafičkog dizajna te arhivskih materijala, ponajviše materijala iz televizijske arhive, pokušavaju uspostaviti što je moguće objektivniju priču o modernizacijskim procesima nakon Drugog svjetskoga rata, u razdoblju od početka pedesetih do sredine sedamdesetih, procese u kojima se prelamaju život, kultura i politika.
 |
FOTO: VJESNIK |
Zajednički izložbeni projekt Muzeja suvremene umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti nastao je kao završni rad znanstvenih istraživanja koja su na temu tog razdoblja provodili voditeljica autorskog tima izložbe, povjesničarka umjetnosti Ljiljana Kolešnik i povjesničar Tvrtko Jakovina, a svoj stručni doprinos dali su profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dean Duda, povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban i grafički dizajner Dejan Kršić.
Autorski tim kroz arhitekturu, dizajn, fenomen televizije i pop kulture, pokušao je prikazati kako su "globalno politički okvir hladnoga rata i jugoslavenska verzija socijalizma utjecali na oblikovanje moderne umjetnosti", kako je istaknula na otvorenju ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.
Prema riječima Ljiljane Kolešnik, glavna je nakana izložbe potaknuti objektivan razgovor o vremenu između 1950. i 1975., kako bi se o tom razdoblju, važnom za naš kulturni identitet, počelo pričati na objektivniji i analitičniji način.
"Prošlih deset godina naš se pogled na to vrijeme kretao između nostalgije i amnezije, a autorskom timu izložbe važno je početi o tome vremenu razgovarati analitičkije i na objektivniji način, jer smo uvjereni da je upravo to razdoblje izuzetno važna sastavnica našeg modernog kulturnog identiteta", kazala je Kolešnik.
Taj zahtjevni izložbeni i kulturološki projekt kojim je autorski i kustoski tim pomogao u boljem razumijevanju, kontekstualizaciji i vrednovanju bogatog naslijeđa ove epohe, prema riječima državne tajnice Ministarstva kulture mr. sc. Nine Obuljen, intrigira sve one koji se bave ostvarenjima hrvatski umjetnika, arhitekata i dizajnera u ovom razdoblju pitanjem interpretacije njihovih djela kroz dijalog, kako s umjetnicima u ostalim dijelovima Jugoslavije, tako i u Europi i svijetu. "Vrijeme koje pokazuje ova izložba bilo je vrijeme totalitarizma u kojem sloboda izražavanja, a posebno sloboda govora nisu bili na cijeni. Rane pedesete još su uvijek bile obilježene pokušajima nametanja socrealizma, a opet vrhunska umjetnička djela i umjetnički pokreti koji u to doba nastaju i koji su Hrvatsku svrstali u nekim područjima na kartu europske, pa i svjetske umjetnosti, svjedoče da je umjetnike, čak i u tim vremenima, bilo nemoguće ušutkati te da je kreativnost nemoguće ukalupiti u bilo kakve ideološke okvire", kazala je Obuljen.
Izložbu čije je otvorenje izazvalo priličan interes posjetitelja pogledao je i predsjednik Republijke Ivo Josipović, njezin pokrovitelj, a svečano ju je otvorila izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, istaknuvši ponos na kozmopolitsku tradiciju hrvatske metropole, koja je posebice 60-ih godina učinila Zagreb i Hrvatsku jednim od zanimljivijih središta moderne umjetnosti cijele regije.
"Socijalizam i modernost" pogledati se može do 5. veljače, a izložbu prati opsežan i zanimljiv popratni program.
MARTINA KALLE
VJESNIK, 02.12.2011.