Zadarski list - Građa Znanstvene knjižnice dostupna cijelom svijetu

U ZNANSTVENOJ KNJIŽNICI PREDSTAVLJEN "DIKAZ", NOVA USLUGA

„DIKAZ", skraćeno od „Digitalna knjižnica Zadar", naziv je nove usluge Znanstvene knjižnice Zadar predstavljene javnosti jučer u podne u knjižničinoj izložbenoj dvorani. O projektu digitalizacije dijela zbirke Knjižnice govorili su Miro Grubić, ravnatelj i Tatjana Petrić, viša knjižničarka.

- Danas vam predstavljamo našu digitalnu zbirku. Riječ je o našem digitalnom spremištu gdje ćemo spremati našu vrijednu građu bitnu za Zadar, ali značajnu i u nacionalnim, pa i u europskim okvirima. Ovim projektom naše knjižnice upravljaju naši djelatnici Tatjana Petrić i Igor Čolak. Na ovaj ćemo način digitalnim pohranjivanjem postići bolje čuvanje naše vrijedne zbirke jer ćemo zahvaljujući DIKAZ-u korisnicima tu građu moći ponuditi u digitalnom formatu te tako izvornik neće morati ili će to biti rijetko ići u ruke krajnjem korisniku. S druge strane, na ovaj ćemo način našu građu učiniti dostupnom cijelom svijetu što je na tragu onoga što se u našoj struci naziva „demokratizacija grade", kazao je u uvodu ravnatelj Grubić prepustivši iscrpnije objašnjavanje Tatjani Petrić.

Projekt je, čuli smo nadalje, započet lani uz poptoru Ministarstva kulture Republike Hrvatske koje je i financiralo najveći njegov dio, a uklopljen je u širi projekt „Hrvatska kulturna baština".

- Danas, 11. studenog je dan knjižničara i dargo mi je što vam tom prigodom mogu predstaviti novu uslugu Znanstvene knjižnice Zadar. Ovim je pothvatom pokrenut dvostruk proces, onaj zaštite kulturne baštine te proces povećanja dostupnosti naše građe. Preduvjet za nastanak DIKAZ-a bila je edukacija naših djelatnika u Centru za stručno usavršavanje knjižničara pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Osmislili smo projekt i prijavili se na natječaj Ministarstva kulture. Ciljevi digitalizacije dijela fonda naše knjižnice su: njegova zaštita, odnosno zaštita izvornih djela, poboljšanje njegove dostupnosti, stvaranje nove usluge, te upotpunjavanje zbirke, odnosno izgradnja digitalne zbirke. Prilikom odabira građe za digitalizaciju vodili smo se smjernicama projekta „Hrvatska kulturna baština", a kriteriji su bili intelektualni sadržaj građe, njezina povijesna i materijalna vrijednost, te da ona čini važan dio našeg nacionalnog identiteta.

Osim većeg dijela sredstava koje je osiguralo Ministarstvo kulture dio projekta smo financirali vlastitim sredstvima. Od građe koja je do sada ušla u DIKAZ tu su tri djela iz naše zbirke Rijetkosti, potom 33 djela iz naše Grafičke zbirke „Razglednice Zadra i okolice", kazala je Petrić pokazavši potom kako se digitalizirana građa može jednostavno pretraživati i koristiti. Zbirka će, čuli smo nadalje, u skorijoj budućnosti obuhvaćati rukopise, rijetkosti, sitni tisak, fotografije, grafičku i kartografsku građu iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar, a Petrić je najzad napomenula kako je krajnji cilj čitavog pothvata ulazak u platformu nazvanu „Europeanea" u sklopu koje je do sada digitalno pohranjeno više od dva milijuna primjeraka knjižne građe iz knjižnica diljem Europe.
 
N. MARKULIN

ZADARSKI LIST, 12.11.2011.