Varaždinske vijesti - Festival povezuje Varaždin sa svijetom

RAZGOVOR S PROF. DAVOROM BOBIĆEM, RAVNATELJEM VARAŽDINSKIH BAROKNIH VEČERI 
 
U petak, 24. rujna, svečanim koncertom u Varaždinskoj katedrali započinju ovogodišnje jubilarne 40. Varaždinske barokne večeri, koje će otvoriti njihov stalni pokrovitelj, predsjednik RH dr. Ivo Josipović. Tim povodom razgovarali smo ekskluzivno za "Varaždinske vijesti" s prof. Davorom Bobićem, ravnateljem ovog jedinstvenog festivala barokne glazbe.
 
• Kakav ste program pripremili za ovogodišnje jubilarne 40. Varaždinske barokne večeri?  
 

- Zahvaljujući našem osnivaču Gradu Varaždinu i trajnom pokrovitelju i sufinancijeru Ministarstvu kulture RH, ali i generalnom sponzoru Zagrebačkoj banci, te uz potporu brojnih drugih sponzora, vjerujem, uspjeli smo napraviti kvalitetan program, dostojan ovog značajnog jubileja. Tako će uz 15 vrlo atraktivnih koncerata u Varaždinu, programe 40. Baroknih večeri moći čuti i publika u Samoboru, Lepoglavi, Trakošćanu, Križevcima, Prelogu, Ludbregu, Varaždinskim Toplicama, Krapini i Valpovu te u inozemstvu (Ptuj, Zalaegerszeg i Bratislava). Barokna glazba ponovno će na taj način povezati grad Varaždin sa svijetom i obrnuto, zbog čega sam i sretan i ponosan.
 
Zašto je upravo Njemačka izabrana kao zemlja-partner u ovome jubilarnome 40. festivalskom godištu? 
 

- Neka od najvećih glazbenih dostignuća stvorena su upravo u njemačkom baroku, a tu poglavito mislim na Bacha i Händela s čijim je djelima i ove godine bogato zastupljen program našega Festivala. Uz to, povijesna povezanost Njemačke i Hrvatske je također bila ključna za odabir tog partnerstva, a njemački su ansambli danas i vodeći predstavnici povijesno osviještene interpretacije rane glazbe. Zahvalio bih ovom prigodom i na velikom osobnom angažmanu njemačkom veleposlaniku u Hrvatskoj, dr. Berndu Fischeru, u realizaciji cijelog ovog projekta.
 
Koje biste izvođače na ovogodišnjem Festivalu posebno željeli najaviti?
 

- Od stranih izvođača prvo bih, svakako, izdvojio ugledne ansamble iz Njemačke, a to su: Hofkapelle München s voditeljem Rudigerom Lotterom (koji će nastupiti i na svečanom otvorenju 40. Baroknih večeri), zatim Detmold Barock Akademie, Trio Pantagruel iz Essena, Vokalni ansambl Singer Pur te flautist Stefan Temmingh i čembalistica Olga Watts. Većina tih izvođača prvi put gostuje u našoj zemlji.
 
Jedna od najvećih atrakcija Festivala je i prvo gostovanje slavnog talijanskog ansambla Il Giardino Armonico u Varaždinu, s iznimnim programom naslovljenim "A Venezia". Interes publike za njihov koncert već sada je izniman. U programu 40. Baroknih večeri nastupit će i znameniti lutnjist Rolf Lislevand te orguljaš Andrew Benson Wilson, a posebno raduje i prvi dolazak znamenitog mađarskog ansambla Orfeo Orchestra i Purcell Choira iz Budimpešte, s programom Bachovih kantata.
 
A kako su zastupljeni domaći ansambli i solisti
 
- I ove godine imamo osmišljen izbor hrvatskih izvođača na VBV-u, jer interes za ranu glazbu kod nas ne slabi, dapače, a raste i broj ansambala koji njeguju povijesno osviještenu izvedbu. Tu izdvajam vodeći domaći ansambl za baroknu glazbu, Hrvatski barokni ansambl, koji će pod vodstvom umjetničke voditeljice, violinistice Laure Vadjon, izvesti zahtjevan program "Concerto-concertino". Raduje me što ćemo i prvi predstaviti Trio Symblema, sastavljen od mladih hrvatskih stručnjaka za baroknu glazbu (u sastavu: Bojan Čičić, Nika Zlatarić i Pavao Mašić). A orguljaš Mašić predstavit će se i recitalom u Varaždinskoj katedrali, te nastupima u mađarskom Zalaegerszegu i Varaždinskim Toplicama.
 
Što je s nastupima "varaždinskih glazbenih snaga"? 
 

- Domicilni, stalni orkestar Festivala Varaždinski komorni orkestar, imat će dvojaku ulogu. Prvo će proslaviti, zajedno s publikom i Festivalom, 45 godina umjetničkog rada naše ugledne čembalistice i zaslužne Varaždinke Višnje Mažuran, a samo dan kasnije predstavit će i mlade soliste, nagrađivane učenike Glazbene škole u Varaždinu, u izvedbi djela baroknih majstora.
 
Moram izdvojiti i koncert u sklopu hrvatske glazbene baštine, s ostavštinom varaždinskog skladatelja J.K. Vanhala, koju će predstaviti naša Glazbena škola sa solistima i zborom, uz pratnju Festivalskog orkestra sastavljenog od sadašnjih i bivših polaznika ove škole pod vodstvom dirigentice prof. Dade Ruža. Isti koncert ponovit će u Krapini.
 
Koje bi ansamble i soliste još trebalo posebno najaviti?
 

- Ansambl Camerata Garestin gostovat će u Bratislavi i Valpovu, a Ansambl Responsorium u Ptuju. Izdvajam i nastup Tria Flores, koji već 18. rujna nastupa u Lepoglavi. Uz to, Katedralnon zboru Chorus Angelicus, pod ravnanjem maestra Anđelka Igreca, ponovno je pripala čast da ove godine uz Hofkapelle München otvore Festival, s velebnim Händelovim djelom Dixit Dominus za zbor i orkestrar. U okviru svečanog otvorenja nastupit će i poznati hrvatski pjevači Ivana Lazar, Ana Lice, Sofija Cingula, Ladislav Vrgoč i Armando Puklavec, uz već afirmirani Pjevački kvintet Horvat.
 
Koji će još programi posebno obilježiti jubilej VBV-a?
 

- Vodili smo brigu da svaki koncert na Festivalu bude i posebna svečanost barokne glazbe, kako bi publika iz dana u dan vođena drukčijim glazbenim doživljajima uživala i u solističkim minijaturama i u velebnim oratorijskim djelima.
 
Posebnost jubileja označit će i međunarodni Znanstveni skupom s temom "Barokna glazba - jučer, danas, sutra" u organizaciji Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, kojem će moderatorice biti dr. Zdenka Weber. Tu je, naravno, i pregršt popratnih događanja - od slikarskih izložbi, modnih revija, stručnih seminara, promocija knjiga (npr. male fotomonografije "40 godina Varaždinskih baroknih večeri"), itd.
 
Što biste istaknuli kao novost na ovom Festivalu?
 

- To je svakako novi partner VBV-a - Samoborska glazbena jesen. To je u Hrvatskoj prva međufestivalska suradnja takve vrste, a ja vjerujem u budućnost ovakvog principa razvojnog koncepta baziranog na udruživanju. Mislim da će on biti i odlično prihvaćen u novim okolnostima, kad budemo članicom EU.
 
Kako ćete ovako ambiciozan program - isfinancirati?
  

- Smanjeni budžet se nije odrazio na programsku kvalitetu, jer smo uštede bazirali na promišljenim odlukama vezanim uz pravovremeno planiranje. Srećom, naši glavni financijeri Grad Varaždin, Ministarstvo kulture RH i Varaždinska županija, te glavni sponzor Zagrebačka banka, članica Unicredit Grupe, i u ovoj godini recesije nisu smanjivali svoje dotacije.
 
Uz to, bilježimo i rast sponzorskih sredstava poglavito u kategoriji zlatnih sponzora (tu mislim na T-com, Varaždinske vijesti i tvrtku Calzedonia). Posebno mi je drago, da su nam gotovo svi dosadašnji sponzori ostali vjerni, a pojavili su se čak i neki novi, inozemni. Svima dugujem posebnu zahvalnost.
 
Kako objašnjavate takvu sponzorsku podršku Festivalu? 
 

- Strategija razvoja Baroknih večeri utemeljena na konceptu regionalnog festivala povezanog s kontinentalnim turizmom, a bazirana na povijesno osviještenoj interpretaciji rane glazbe već dosad je dala zapažen rezultat. A povezanost hrvatskih umjetnika i njihovi nastupi u susjednim europskim državama, razmjena iskustava, zajednički nastupi naših zborova i inozemnih ansambala, prezentacija hrvatske glazbene baštine, održavanje standarda kulturnih vrijednosti pojedinih sredina prisustvom naših festivalskih programa u njima - sve to govori da ovakva programska koncepcija Baroknih večeri ima budućnost.
 
A kakva je podrška publike Baroknim večerima?
 

- Ove godine Festival će posjetiti više stotina inozemnih gostiju, a takvi rezultati ohrabruju i daju nam nadu da smo na dobrom putu k cilju - da Varaždinske barokne večeri kao prvi utemeljeni festival za baroknu glazbu u Europi postane i važno glazbeno odredište u rujnu i listopadu izbirljivoj europskoj kulturnoj klijenteli. No, u tome još možemo puno naučiti od Europe. Salzburški ljetni festival može nam biti trajni uzor.
 
Koja će zemlja-partner biti VBV-u 2011. godine?
 

- Ponosni smo što nam se unaprijed javljaju potencijalne zemlje-partneri. Tako svoju kandidaturu najavljuju Austrija, Španjolska, Rusija, Italija... I to je važno priznanje ovom uspješnom 40-godišnjem festivalu i ljudima koji ga kreiraju i o njemu svesrdano brinu.
  
 
E. FIŠER
 
VARAŽDINSKE VIJESTI, 21.09.2010.