Vjesnik - PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU »KREATIVNA EUROPA 2014.-2020.«
Kultura u Europi zapošljava više od osam milijuna ljudi
Suradnja Hrvatske i Europske unije u kulturi: Kakvi su rezultati ostvareni u proteklih pet godina i kakav će biti nov, doista povijesni program »Kreativna Europa«
Unatoč bojaznima i ekonomskoj nestabilnosti Europske unije, nedavno je Bruxelles odobrio najveća, bez sumnje i povijesna novčana sredstva, veća od milijardu eura za program »Kreativna Europa«, kojim bi se trebala osnažiti cjelokupna europska kultura.
Je li to pokazatelj da se ideja »ujedinjene Europe« nastavlja boriti onim navrjednijim što ima, kulturom i baštinom, unatoč brojnim »tektonskim poremećajima«, pokazat će budućnost. Nov projekt, valja istaknuti, neće ugroziti male kulture, već će ih uključiti u sve moguće vrste značajnih međunarodnih istraživanja. To je svakako i nova prilika za hrvatske umjetnike, koji su već niz godina uključeni u projekte EU, da se značajnije međunarodno potvrde i konačno nađu svoje mjesto pod suncem. Riječ je o vrlo sofisticiranim znanstvenim projektima/platformama/ idejama koje podjednako istražuju tamne dubine prošlosti, kada se ona stvarala križem i mačem, kao »Kolijevke europske kulture«, što će do 2014. godine predstaviti najznačajnije lokalitete ranosrednjovjekovne Europe Karla Velikoga od 850. do 1050. godine, preko projekata što proučavaju renesansnu glazbenu baštinu 15. i 16. stoljeća srednje Europe do onih koji povezuju povijesne arhive u jedinstvenu mrežu ENArc.
S druge strane, hrvatski umjetnici sudjeluju i u nizu mladenačkih i vrlo smjelih projekata koji tragaju za novim dramskim i likovnim pismom, novim oblicima umjetnosti ulice, bave se globalnim temama poput klimatskih promjena ili, što je posebno vrijedno, proučavaju nepoznatu europsku periferiju.
BAD.co., Bacači sjenki, Eurokaz, Zagrebačko kazalište mladih, Filozofski fakultet u Rijeci, Hrvatski državni arhiv, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zbor HRT, Zagrebačka performerska scena, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej suvremene umjetnosti samo su neke organizacije i institucije koje su se priključile EU projektima.
Od kada je 2007. godine Republika Hrvatska potpisala Memorandum o razumijevanju s Europskom unijom o sudjelovanju u programu Europske unije »Kultura 2007.-2013. , otvorio se financijski put kazalištima, nezavisnoj sceni, izdavačima, muzejima i sveučilištima, koji nesumnjivo od takvih ideja imaju višestruke koristi - od nastupa koji im osigurava međunarodno prepoznavanje do stvaranja kontakata za daljnju suradnju s europskim partnerima.
Kakvi su rezultati ostvareni u proteklih pet (2007.- 2011.) godina, koliko se hrvatskih kulturnih subjekata uključilo u europske projekte, kakav će biti nov, doista povijesni program »Kreativna Europa«, koji će spojiti dosadašnje programe MEDIA, Kultura i MEDIA MUNDUS, a za koji je 12.12.2011. Bruxelles odobrio povijesnu potporu za kulturne i kreativne industrije od nevjerojatnih 1,800.000.000 eura, objasnila nam je voditeljica Odjela za kulturnu kontaktnu točku Ministarstva kulture RH Anja Jelavić, zaduženog za pomoć i koordinaciju uključenja hrvatskih projekata u europske.
Kako ističe Anja Jelavić, ne samo da je kultura najvažnije i najvrjednije nasljeđe Europe, već su statistike EU iz 2008. pokazale da kultura ima veliku ulogu u gospodarstvu Europske unije, gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju s ukupno 4,5 posto europskoga BDP-a obuhvaćajući 3,8 posto zaposlenih na europskoj razini, što je više od 8,5 milijuna radnih mjesta! Istraživanja su također pokazala da je u razdoblju od 2000. do 2007. godine zaposlenost u kulturnom i stvaralačkom sektoru rasla u prosjeku za 3,5 posto godišnje, ne uključujući svu financijsku dobit ostvarenu u prezentaciji europske baštine, obrazovanja, zajedničkih projekata kulture i turizma te inovacija. Program Europske unije za kulturu, podsjeća, proteklih je godina iscrpno predstavljen na »Informativnim danima« diljem Hrvatske, a Ministarstvo je primjere uspješnih projekata predstavilo u četiri brošure s pravilnicima o sufinanciranju, kojima su stvoreni preduvjeti da se hrvatskim partnerima omogući dodatno nacionalno sufinanciranje od strane Ministarstva kulture do najviše 60 posto od ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta. Kako ističe Jelavić, u šezdesetak europskih programa i projekata, uključujući i pristupanje važnim mrežama kulture i kulturne suradnje (mreža Culture Action Europe, mreže Europskih muzeja, Europa Nostra, Europske mreže festivala, Europski nakladnici, Europski orkestar mladih, Europske jazz mreže...), uključio se u proteklih pet godina velik postotak kulturnih institucija i kulturnih djelatnika iz Hrvatske. »Iako su najagilniji korisnici tih programa predstavnici nezavisne kulturne scene, ne smijemo zanemariti činjenicu da se u projekte uključuje sve više muzeja i sveučilišta«, naglašava Anja Jelavić.
U tom smislu iskorištenost europskih programa raste u skladu s interesima korisnika za pojedini natječaj, za koji se dakako prijavljuju s inozemnim partnerima. Među problemima koji su se javljali u prijavama za višepartnerske projekte, a koji se moraju planirati i prijavljivati nekoliko godina unaprijed, velik je problem bio nedostatak projektnih menadžera i financijske dugoročne stabilnosti, jer je riječ o financijski zahtjevnim projektima koji se moraju strateški dugoročno promišljati, stoga je takvih projekata zamjetno manji broj i na ukupnoj europskoj razini«, napominje voditeljica Kulturne kontaktne točke.
Projekt »Kreativna Europa« kao četvrta generacija programa EU za kulturu stupa na snagu 1. siječnja 2014. zaključno do 2020. godine i donosi niz novosti, napominje Anja Jelavić. Nov će program spojiti dosadašnje programe MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus, što znači da će se za filmski i audiovizualni sektor izdvajati 900 milijuna eura, u odnosu na 755 milijuna eura dodijeljenih za Program MEDIA 2007., i to za razdoblje od 2007. do 2013. godine, s time da je dodatnih pet milijuna eura predviđeno za projekte Programa MEDIA Mundus. Prema procjenama EU, »Kreativna Europa« će financirati najmanje 8000 organizacija iz područja kulture, a 300.000 umjetnika dobit će potporu za prekograničnu suradnju. Dio novca namijenit će se za prijevod više od 5.500 knjiga uključujući i distribuciju više od tisuću europskih filmova...
Korist od programa »Kreativna Europa«, ističe Anja Jelavić, imat će stoga zaposleni u kinima, TV, kulturi, glazbi, izvedbenim umjetnostima, baštini i srodnim područjima. Najveće novosti koje donosi program jest pojednostavljenje svih natječajnih postupaka (koji je prije bio nezgrapan s velikim brojem natječajnih kategorija) i velika otvorenost za manje organizacije, koje do sada nisu imale odgovarajuću potporu i pristup projektima. Konkretno, »Kreativna Europa« naročito će biti otvorena za srednje i male kulturne institucije, nakladnike, plesače, dizajnere, manja kazališta i kina, što do sada nije bilo tako. Štoviše, projekt će naročito poticati zemljopisno i jezično udaljenije zemlje i »zanemarivane« teme. Posebnu će potpora biti omogućena knjizi i više neće kao do sada uključivati samo novac za prijevode, već i sredstva za promocije prevedenih djela. Osim za svoje članice, »Kreativna Europa« će biti otvorena za Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku (članice EFTA-e) i države kandidatkinje za članstvo, a u ograničenom opsegu i za ostale. Financirat će se isključivo pravne osobe, odnosno kulturne organizacije i institucijeRiječ je o investiciji koja će pomoći desetcima tisuća umjetnika i audiovizualnim profesionalcima da pristupe jedinstvenom tržištu s ciljem »osvajanja« nove publike u Europi i izvan nje, a kojom će se, kako ističu europski čelnici, »promicati kulturna i jezična raznolikost«. Što se tiče filma, »Kreativna Europa« će udružiti do sada razdvojene mehanizme potpore kulturnom i audiovizualnom sektoru u zajednički tzv. »one stop-shop«, odgovarajući istodobno zasebnim potrebama kulturnoga i stvaralačkog sektora putem posebnih programskih aktivnosti Kultura i MEDIA. Riječju, malim kulturnim djelatnicima bit će otvorena i mogućnost novčanoga jamstva s ukupnim fondom od jedne milijarde eura u obliku bankovnih zajmova.
Konkretno, posebna će se pažnja voditi o digitalizaciji malih i nezavisnih kina te o podršci prijevodima i titlovanju europskih filmova. S tim u svezi, Doris Pack, predsjedavajuća za Odbor za kulturu i obrazovanje pri Europskom parlamentu, istaknula je: »Troškovi digitalizacije su prihvatljivi jedino tzv. multipleksima, a mala i nezavisna kina ne mogu si ih jednostavno priuštiti. Stoga je važno podržati ta ista mala kina jer itekako pridonose razvoju i osnaživanju kulturne raznolikosti.«
Programska aktivnost MEDIA podupirat će svjetsku distribuciju više od 1000 europskih filmova te pomagati profesionalcima audiovizualnoga područja u njihovoj međunarodnoj karijeri. Zahvaljujući uspješnosti Programa MEDIA, do sada je udio europskih filmova u europskim kinima porastao sa 36 posto 1989. godine na 54 posto u 2009. godini. Mreža Europa Cinemas broji više od 2000 većinom nezavisnih kinodvorana u 475 gradova diljem Europe.
S obzirom na raznolikost europskog tržišta, odnosno činjenice da Europska unija uključuje 23 službena jezika, tri pisma i više od 60 službeno priznatih regionalnih i manjinskih jezika, u žarištu izazova novoga programa, navodi Anja Jelavić, jest stvaranje izravne interakcije s publikom raznovrsnim kanalima. Plan je Komisije doprijeti novim programom, izravnim i neizravnim mehanizmima, do više od 100 milijuna ljudi. Program »Kreativna Europa« će i dalje provoditi Izvršna agencija za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu djelatnost. Sam program sastojat će se od dvaju dijelova: mogućnosti financijskoga jamstva, koju će voditi Europski investicijski fond radi lakšega pristupa bankovnim zajmovima manjih kulturnih operatera, te od financiranja studija, analiza i prikupljanja podataka s ciljem poboljšanja evidencije i oblikovanja kulturne politike.
Statistike su pokazale da kultura ima veliku ulogu a gospodarstvu Europske unije, gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju s ukupno 4,5 posto europskoga BDP-a obuhvaćajući 3.8 posto zaposlenih na europskoj razini
NATJEČAJ ZA KNJIŽEVNE PRIJEVODE
U Ministarstvu kulture je 3. velječe završio europski natječaj za književne prijevode, u kojem je Hrvatska do sada ostvarila osobito dobre rezultate, ističe Anja Jelavić, te je bila druga po uspješnosti u toj kategoriji. Koliko su se prijevodi isplatili, svjedoči podatak da je samo za projekte te posebne natječajne kategorije, za 170. 000 uloženih eura, povraćen iznos viši od uplaćene članarine.
Zajednička istraživanja europske prošlosti i budućnosti
Među najzanimljivijim europskim projektima navodimo samo nekoliko u koje su se uključili hrvatski umjetnici i znanstvenici, a od kojih su neki i izvedeni u Hrvatskoj.
Do 2015. godine Hrvatski državni arhiv uključen je s dvanaest zemalja u velik projekt EARc European Netvvork on Archival Cooperaton, kojim se arhivska baština srednje i jugoistočne Europe uključuje u suvremene europske mreže pisane kulturne baštine.
Arhivska suradnje na europskoj razini uključuje i organiziranje stručnih skupova, uvođenje suvremenih tehnologija u arhive, a planira se i učvršćivanje i širenje mreže ICARUS, poboljšanje komunikacije između europskih ustanova te stvaranje zajedničkih strategija za dostupnost pisane kulturne baštine. Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu uključen je u Europsku mrežu Apap (Advancing Performing Arts Project) što ujedinjuje različite kulturne organizacije. Projekt je pokrenuo program »Performing Europe« - razvoja suvremenih izvedbenih umjetnosti koji će do 2016. omogućiti razvoj europske umjetničke produkcije u više zemalja. Matica hrvatska iz Dubrovnika i Zbor HRT dvije godine (2010.-1012.) sudjeluju u projektu Aux Confins de l'humanisme Musical: Monde Slave et Culture Mediterraneenne istražujući slabo poznate glazbene izvore 15. i 16. stoljeća s prostora srednje i južne Europe, pokazujući kako su Česi i Hrvati oblikovali renesansnu glazbenu kulturu. Mala performerska scena već je godinu dana u projektu TransAC Transnational Co-production In Action, u kojemu umjetnici iz osam zemalja mogu razvijati nova izvedbena djela koja tragaju za novim umjetničkim izrazima na ulici ili drugim nekonvencionalnim mjestima predstavljanja kulturnih projekata. Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade Pogon i »Drugo more« iz Rijeke uključeni su u izvanredan projekt Četiri ugla: Istraživanje i Razvoj« u kojemu umjetnici iz više zemalja istražuju područja »daleka od kulturnih, političkih i ekonomskih središta Europe, mnogima nepoznatih«.
Riječju, cilj projekta je »staviti periferiju u centar pažnje«. BAD.co, BUDA Arts Centar iz Belgije, Laboratorium Jana Fabrea i Sveučilište za ples i cirkus iz Stockholma pokrenuli su stvaranje platforme LAB021 koja interdisciplinarno istražuje razvoj umjetničkih metodologija, njihova utjecaja na umjetnost današnjice i buduću edukaciju mladih umjetnika.
S druge strane, Hrvatski institut za pokret i ples uključen je projekt ChoreoRoamEurope koji do 2013. stvara »platformu europskih profesionalnih djelatnika«, plesača/koreografa, ali i pisaca kojom bi se ostvario »konstruktivni dijalog struke s ciljem razvoja umjetničkih voditelja (artistic leadership skills)«. Institut za ples ujedno je i sudionik projekta CitytoCity Cabaret u kojemu četiri zemlje istražuju kulturno značenje plesa na europskoj razini.
Etnografski muzej u Zagrebu već je dvije godine uključen u veliki međunarodni projekt »CarnivalKing of Europe« što istražuje zajedničke europske korijene karnevala, dok je Muzička akademija u Zagrebu članica projekta »Purpur European Sound Interchange«, koji će usporediti različite nacionalne glazbene tradicije, stilove, tehnike i kompozitorske škole, a u okviru projekta održat će se koncerti u Hrvatskoj i Sloveniji.
Eurokaz je dio projekta Immercity« umjetničke grupe iz Bruxellesa Crew koja, djelujući na granici umjetnosti i novih tehnologija, u kazališnom i vizualnom izrazu istražuje najnovija područja svijesti i neurologije, na temelju knjige The Ego Tunnel« neurofilozofa Thomasa Metzingera, pokušavajući odgovoriti na ključno pitanje sebstva. Na kraju spomenimo i da je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti uključen u projekt digitaIizacije arhiva konceptualne umjetničke prakse, a ZKM pod vodstvom Dubravke Vrgoč bio sudionik projekta »Četiri grada, četiri priče« u kojemu su suvremeni mladi autori Steve Waters, Tena Štivičić, Lutz Huenber i Malgrotza Sikorska-Miszczuk zajednički pisali djelo o temi suvremenog europskog identiteta sa svim njegovim problemima.
ANKETA
Dubravka VRGOČ, ravnateljica ZKM-a
"U prijašnjem programu Europske kulture, od 2007. do 2013. godine, sudjelovali smo s projektom »Četiri grada, četiri priče« koji je ostvaren zajedno s kazalištem iz Birminghama, Državnim kazalištem iz Dresdena te poljskim kazalištem Bydgoszcz. Projekt je krenuo u listopadu, a polazišna osnova projekta je pitanje koje problematizira »suvremeni europski identitet«. U sklopu istog programa aplicirali smo i s projektom »Hamlet«, za koji još čekamo povratnu informaciju.
Boris MATIĆ, producent i direktor Zagrebačkoga filmskog festivala:
- Prva sredstva koja smo povukli od fondova Europske unije su ona iz Eurimagesa, zatim preko programa Media Deska i Europa Cinemas. Jako smo zadovoljni tom suradnjom, pogotovu u ovim recesijskim godinama kada su ta sredstva bilo dobro došla da pokrpaju eventualne rupe u proračunima Zagrebačkoga filmskog festivala ili kina Europa. Držim da je Hrvatska čak 4. zemlja u Europi po količini sredstva koju dobiva za filmske festivale. Ono što svakako treba istaknuti jest da Europa i u ovakvom teškom trenutku i dalje ima sluha za kulturu i sposobna je izdvojiti znatna sredstva za nju.
Veljko BULAJlĆ filmski redatelj:
- Ono što se kod nas govori o europskim fondovima na neki su način priče za malu djecu. Mi ne možemo očekivati od fondova Europske unije da riješe naše produkcijske i ine probleme umjesto nas. Oni nam mogu pomoći, ali sredstva koja daju dostatna su samo da pokrpaju neke rupe u našim financijskim konstrukcijama, a ne da služe kao njihova zamjena. EU fondovi ne mogu umjesto nas donijeti strategiju razvoja jedne nacionalne kinematografije, oni mogu biti samo ispomoć. A sve ostalo moramo napraviti svojim snagama i naporom.
Miroslav GAŠPAROVIĆ, ravnatelj MUO-a:
- Mi smo imali projekt »Keramičke baštine Mediterana i jadranske regije« koji se financirao iz pretpristupnih fondova, a u njemu su sudjelovale i Italija, Slovenija i Crna Gora. To je bio iznimno uspješan projekt koji je rezultirao nizom izložbi. Nadalje, upravo od 1. veljače započeli smo i drugi projekt, koji je financiran unutar programa »Europeane« - riječ je o projektu »Patage +«, koji smo mi još prije nekoliko qodina počeli razvijati s Muzejom Victoria i Albert iz Londona te Muzejom primijenjene umjetnosti iz Beča, a danas je u njega uključeno 28 različitih europskih muzeja. Tema projekta je digitalizacija secesijske baštine, a sredstva iz EU fonda iznose oko 200 tisuća eura. Za program »Kreativne Europe« ciljamo na neke segmente i imamo neke ideje, ali su one još u pretpripremnoj fazi i tek se počinje raditi na njima.
Vinko BREŠAN, filmski redatelj i ravnatelj Zagreb filma:
- Za svoj film »Nije kraj« koristio sam se sredstvima Euroimagesa i iskustva su bila vrlo pozitivna. Tu se ne radi samo o novčanim sredstvima, već na neki način o kolanju umjetnika, razmjeni ideja i zbrajanju kreativnosti.
VITOMIRA LONČAR, producentica i direktorica Kazališta Mala scena:
- Prošle smo se godine natjecali i čekamo rezultate interkulturnog projekta Patchvvork Family. Naši europski partneri su Italija i Austrija, tu su još Rusija i azijski partneri - Hong Kong, Tajvan, Kina, Koreja i Japan. Prijavili smo se na taj natječaj kao nositelji projekta. Tri godine sam išla na različite edukacije dok nismo skupili snage i hrabrosti da se sami prijavimo kao nositelji projekta. Sad kad sam sve svladala, »Kulturu 2007. do 2013.« zamijenit će »Kreativna Europa«. Već sam bila na prvoj edukaciji za »Kreativnu Europu«, vjerojatno ću prijaviti se za sredstva, ali najprije moram vidjeti rezultate projekta na kojem radim dvije godine. Ne prođe li, naravno da ću se nekim drugim projektom, a upravo smo krenuli u jedan s partnerima iz Danske, prijaviti na »Kreativnu Europu«.Osobno smatram da u usporedbi s nekim IPA i drugim europskim fondovima za kulturu, prijave i uvjeti za »Kreativnu kulturu« mnogo su zahtjevniji. Traže edukaciju i nadam se da će Ministarstvo kulture RH nastaviti s edukacijama koje je održavalo. Veliki problem je, ako i prođemo aktualni natječaj, što Grad Zagreb nije napravio svoju kulturnu politiku i nije se odredio prema subjektima koji su prošli na programu »Kultura 2007. do 2013.«.
MARINA TENŽERA
VJESNIK, 04.02.2012.
Suradnja Hrvatske i Europske unije u kulturi: Kakvi su rezultati ostvareni u proteklih pet godina i kakav će biti nov, doista povijesni program »Kreativna Europa«
Unatoč bojaznima i ekonomskoj nestabilnosti Europske unije, nedavno je Bruxelles odobrio najveća, bez sumnje i povijesna novčana sredstva, veća od milijardu eura za program »Kreativna Europa«, kojim bi se trebala osnažiti cjelokupna europska kultura.
Je li to pokazatelj da se ideja »ujedinjene Europe« nastavlja boriti onim navrjednijim što ima, kulturom i baštinom, unatoč brojnim »tektonskim poremećajima«, pokazat će budućnost. Nov projekt, valja istaknuti, neće ugroziti male kulture, već će ih uključiti u sve moguće vrste značajnih međunarodnih istraživanja. To je svakako i nova prilika za hrvatske umjetnike, koji su već niz godina uključeni u projekte EU, da se značajnije međunarodno potvrde i konačno nađu svoje mjesto pod suncem. Riječ je o vrlo sofisticiranim znanstvenim projektima/platformama/ idejama koje podjednako istražuju tamne dubine prošlosti, kada se ona stvarala križem i mačem, kao »Kolijevke europske kulture«, što će do 2014. godine predstaviti najznačajnije lokalitete ranosrednjovjekovne Europe Karla Velikoga od 850. do 1050. godine, preko projekata što proučavaju renesansnu glazbenu baštinu 15. i 16. stoljeća srednje Europe do onih koji povezuju povijesne arhive u jedinstvenu mrežu ENArc.
S druge strane, hrvatski umjetnici sudjeluju i u nizu mladenačkih i vrlo smjelih projekata koji tragaju za novim dramskim i likovnim pismom, novim oblicima umjetnosti ulice, bave se globalnim temama poput klimatskih promjena ili, što je posebno vrijedno, proučavaju nepoznatu europsku periferiju.
BAD.co., Bacači sjenki, Eurokaz, Zagrebačko kazalište mladih, Filozofski fakultet u Rijeci, Hrvatski državni arhiv, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zbor HRT, Zagrebačka performerska scena, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej suvremene umjetnosti samo su neke organizacije i institucije koje su se priključile EU projektima.
Od kada je 2007. godine Republika Hrvatska potpisala Memorandum o razumijevanju s Europskom unijom o sudjelovanju u programu Europske unije »Kultura 2007.-2013. , otvorio se financijski put kazalištima, nezavisnoj sceni, izdavačima, muzejima i sveučilištima, koji nesumnjivo od takvih ideja imaju višestruke koristi - od nastupa koji im osigurava međunarodno prepoznavanje do stvaranja kontakata za daljnju suradnju s europskim partnerima.
Kakvi su rezultati ostvareni u proteklih pet (2007.- 2011.) godina, koliko se hrvatskih kulturnih subjekata uključilo u europske projekte, kakav će biti nov, doista povijesni program »Kreativna Europa«, koji će spojiti dosadašnje programe MEDIA, Kultura i MEDIA MUNDUS, a za koji je 12.12.2011. Bruxelles odobrio povijesnu potporu za kulturne i kreativne industrije od nevjerojatnih 1,800.000.000 eura, objasnila nam je voditeljica Odjela za kulturnu kontaktnu točku Ministarstva kulture RH Anja Jelavić, zaduženog za pomoć i koordinaciju uključenja hrvatskih projekata u europske.
Kako ističe Anja Jelavić, ne samo da je kultura najvažnije i najvrjednije nasljeđe Europe, već su statistike EU iz 2008. pokazale da kultura ima veliku ulogu u gospodarstvu Europske unije, gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju s ukupno 4,5 posto europskoga BDP-a obuhvaćajući 3,8 posto zaposlenih na europskoj razini, što je više od 8,5 milijuna radnih mjesta! Istraživanja su također pokazala da je u razdoblju od 2000. do 2007. godine zaposlenost u kulturnom i stvaralačkom sektoru rasla u prosjeku za 3,5 posto godišnje, ne uključujući svu financijsku dobit ostvarenu u prezentaciji europske baštine, obrazovanja, zajedničkih projekata kulture i turizma te inovacija. Program Europske unije za kulturu, podsjeća, proteklih je godina iscrpno predstavljen na »Informativnim danima« diljem Hrvatske, a Ministarstvo je primjere uspješnih projekata predstavilo u četiri brošure s pravilnicima o sufinanciranju, kojima su stvoreni preduvjeti da se hrvatskim partnerima omogući dodatno nacionalno sufinanciranje od strane Ministarstva kulture do najviše 60 posto od ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta. Kako ističe Jelavić, u šezdesetak europskih programa i projekata, uključujući i pristupanje važnim mrežama kulture i kulturne suradnje (mreža Culture Action Europe, mreže Europskih muzeja, Europa Nostra, Europske mreže festivala, Europski nakladnici, Europski orkestar mladih, Europske jazz mreže...), uključio se u proteklih pet godina velik postotak kulturnih institucija i kulturnih djelatnika iz Hrvatske. »Iako su najagilniji korisnici tih programa predstavnici nezavisne kulturne scene, ne smijemo zanemariti činjenicu da se u projekte uključuje sve više muzeja i sveučilišta«, naglašava Anja Jelavić.
U tom smislu iskorištenost europskih programa raste u skladu s interesima korisnika za pojedini natječaj, za koji se dakako prijavljuju s inozemnim partnerima. Među problemima koji su se javljali u prijavama za višepartnerske projekte, a koji se moraju planirati i prijavljivati nekoliko godina unaprijed, velik je problem bio nedostatak projektnih menadžera i financijske dugoročne stabilnosti, jer je riječ o financijski zahtjevnim projektima koji se moraju strateški dugoročno promišljati, stoga je takvih projekata zamjetno manji broj i na ukupnoj europskoj razini«, napominje voditeljica Kulturne kontaktne točke.
Projekt »Kreativna Europa« kao četvrta generacija programa EU za kulturu stupa na snagu 1. siječnja 2014. zaključno do 2020. godine i donosi niz novosti, napominje Anja Jelavić. Nov će program spojiti dosadašnje programe MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus, što znači da će se za filmski i audiovizualni sektor izdvajati 900 milijuna eura, u odnosu na 755 milijuna eura dodijeljenih za Program MEDIA 2007., i to za razdoblje od 2007. do 2013. godine, s time da je dodatnih pet milijuna eura predviđeno za projekte Programa MEDIA Mundus. Prema procjenama EU, »Kreativna Europa« će financirati najmanje 8000 organizacija iz područja kulture, a 300.000 umjetnika dobit će potporu za prekograničnu suradnju. Dio novca namijenit će se za prijevod više od 5.500 knjiga uključujući i distribuciju više od tisuću europskih filmova...
Korist od programa »Kreativna Europa«, ističe Anja Jelavić, imat će stoga zaposleni u kinima, TV, kulturi, glazbi, izvedbenim umjetnostima, baštini i srodnim područjima. Najveće novosti koje donosi program jest pojednostavljenje svih natječajnih postupaka (koji je prije bio nezgrapan s velikim brojem natječajnih kategorija) i velika otvorenost za manje organizacije, koje do sada nisu imale odgovarajuću potporu i pristup projektima. Konkretno, »Kreativna Europa« naročito će biti otvorena za srednje i male kulturne institucije, nakladnike, plesače, dizajnere, manja kazališta i kina, što do sada nije bilo tako. Štoviše, projekt će naročito poticati zemljopisno i jezično udaljenije zemlje i »zanemarivane« teme. Posebnu će potpora biti omogućena knjizi i više neće kao do sada uključivati samo novac za prijevode, već i sredstva za promocije prevedenih djela. Osim za svoje članice, »Kreativna Europa« će biti otvorena za Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku (članice EFTA-e) i države kandidatkinje za članstvo, a u ograničenom opsegu i za ostale. Financirat će se isključivo pravne osobe, odnosno kulturne organizacije i institucijeRiječ je o investiciji koja će pomoći desetcima tisuća umjetnika i audiovizualnim profesionalcima da pristupe jedinstvenom tržištu s ciljem »osvajanja« nove publike u Europi i izvan nje, a kojom će se, kako ističu europski čelnici, »promicati kulturna i jezična raznolikost«. Što se tiče filma, »Kreativna Europa« će udružiti do sada razdvojene mehanizme potpore kulturnom i audiovizualnom sektoru u zajednički tzv. »one stop-shop«, odgovarajući istodobno zasebnim potrebama kulturnoga i stvaralačkog sektora putem posebnih programskih aktivnosti Kultura i MEDIA. Riječju, malim kulturnim djelatnicima bit će otvorena i mogućnost novčanoga jamstva s ukupnim fondom od jedne milijarde eura u obliku bankovnih zajmova.
Konkretno, posebna će se pažnja voditi o digitalizaciji malih i nezavisnih kina te o podršci prijevodima i titlovanju europskih filmova. S tim u svezi, Doris Pack, predsjedavajuća za Odbor za kulturu i obrazovanje pri Europskom parlamentu, istaknula je: »Troškovi digitalizacije su prihvatljivi jedino tzv. multipleksima, a mala i nezavisna kina ne mogu si ih jednostavno priuštiti. Stoga je važno podržati ta ista mala kina jer itekako pridonose razvoju i osnaživanju kulturne raznolikosti.«
Programska aktivnost MEDIA podupirat će svjetsku distribuciju više od 1000 europskih filmova te pomagati profesionalcima audiovizualnoga područja u njihovoj međunarodnoj karijeri. Zahvaljujući uspješnosti Programa MEDIA, do sada je udio europskih filmova u europskim kinima porastao sa 36 posto 1989. godine na 54 posto u 2009. godini. Mreža Europa Cinemas broji više od 2000 većinom nezavisnih kinodvorana u 475 gradova diljem Europe.
S obzirom na raznolikost europskog tržišta, odnosno činjenice da Europska unija uključuje 23 službena jezika, tri pisma i više od 60 službeno priznatih regionalnih i manjinskih jezika, u žarištu izazova novoga programa, navodi Anja Jelavić, jest stvaranje izravne interakcije s publikom raznovrsnim kanalima. Plan je Komisije doprijeti novim programom, izravnim i neizravnim mehanizmima, do više od 100 milijuna ljudi. Program »Kreativna Europa« će i dalje provoditi Izvršna agencija za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu djelatnost. Sam program sastojat će se od dvaju dijelova: mogućnosti financijskoga jamstva, koju će voditi Europski investicijski fond radi lakšega pristupa bankovnim zajmovima manjih kulturnih operatera, te od financiranja studija, analiza i prikupljanja podataka s ciljem poboljšanja evidencije i oblikovanja kulturne politike.
Statistike su pokazale da kultura ima veliku ulogu a gospodarstvu Europske unije, gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju s ukupno 4,5 posto europskoga BDP-a obuhvaćajući 3.8 posto zaposlenih na europskoj razini
NATJEČAJ ZA KNJIŽEVNE PRIJEVODE
U Ministarstvu kulture je 3. velječe završio europski natječaj za književne prijevode, u kojem je Hrvatska do sada ostvarila osobito dobre rezultate, ističe Anja Jelavić, te je bila druga po uspješnosti u toj kategoriji. Koliko su se prijevodi isplatili, svjedoči podatak da je samo za projekte te posebne natječajne kategorije, za 170. 000 uloženih eura, povraćen iznos viši od uplaćene članarine.
Zajednička istraživanja europske prošlosti i budućnosti
Među najzanimljivijim europskim projektima navodimo samo nekoliko u koje su se uključili hrvatski umjetnici i znanstvenici, a od kojih su neki i izvedeni u Hrvatskoj.
Do 2015. godine Hrvatski državni arhiv uključen je s dvanaest zemalja u velik projekt EARc European Netvvork on Archival Cooperaton, kojim se arhivska baština srednje i jugoistočne Europe uključuje u suvremene europske mreže pisane kulturne baštine.
Arhivska suradnje na europskoj razini uključuje i organiziranje stručnih skupova, uvođenje suvremenih tehnologija u arhive, a planira se i učvršćivanje i širenje mreže ICARUS, poboljšanje komunikacije između europskih ustanova te stvaranje zajedničkih strategija za dostupnost pisane kulturne baštine. Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu uključen je u Europsku mrežu Apap (Advancing Performing Arts Project) što ujedinjuje različite kulturne organizacije. Projekt je pokrenuo program »Performing Europe« - razvoja suvremenih izvedbenih umjetnosti koji će do 2016. omogućiti razvoj europske umjetničke produkcije u više zemalja. Matica hrvatska iz Dubrovnika i Zbor HRT dvije godine (2010.-1012.) sudjeluju u projektu Aux Confins de l'humanisme Musical: Monde Slave et Culture Mediterraneenne istražujući slabo poznate glazbene izvore 15. i 16. stoljeća s prostora srednje i južne Europe, pokazujući kako su Česi i Hrvati oblikovali renesansnu glazbenu kulturu. Mala performerska scena već je godinu dana u projektu TransAC Transnational Co-production In Action, u kojemu umjetnici iz osam zemalja mogu razvijati nova izvedbena djela koja tragaju za novim umjetničkim izrazima na ulici ili drugim nekonvencionalnim mjestima predstavljanja kulturnih projekata. Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade Pogon i »Drugo more« iz Rijeke uključeni su u izvanredan projekt Četiri ugla: Istraživanje i Razvoj« u kojemu umjetnici iz više zemalja istražuju područja »daleka od kulturnih, političkih i ekonomskih središta Europe, mnogima nepoznatih«.
Riječju, cilj projekta je »staviti periferiju u centar pažnje«. BAD.co, BUDA Arts Centar iz Belgije, Laboratorium Jana Fabrea i Sveučilište za ples i cirkus iz Stockholma pokrenuli su stvaranje platforme LAB021 koja interdisciplinarno istražuje razvoj umjetničkih metodologija, njihova utjecaja na umjetnost današnjice i buduću edukaciju mladih umjetnika.
S druge strane, Hrvatski institut za pokret i ples uključen je projekt ChoreoRoamEurope koji do 2013. stvara »platformu europskih profesionalnih djelatnika«, plesača/koreografa, ali i pisaca kojom bi se ostvario »konstruktivni dijalog struke s ciljem razvoja umjetničkih voditelja (artistic leadership skills)«. Institut za ples ujedno je i sudionik projekta CitytoCity Cabaret u kojemu četiri zemlje istražuju kulturno značenje plesa na europskoj razini.
Etnografski muzej u Zagrebu već je dvije godine uključen u veliki međunarodni projekt »CarnivalKing of Europe« što istražuje zajedničke europske korijene karnevala, dok je Muzička akademija u Zagrebu članica projekta »Purpur European Sound Interchange«, koji će usporediti različite nacionalne glazbene tradicije, stilove, tehnike i kompozitorske škole, a u okviru projekta održat će se koncerti u Hrvatskoj i Sloveniji.
Eurokaz je dio projekta Immercity« umjetničke grupe iz Bruxellesa Crew koja, djelujući na granici umjetnosti i novih tehnologija, u kazališnom i vizualnom izrazu istražuje najnovija područja svijesti i neurologije, na temelju knjige The Ego Tunnel« neurofilozofa Thomasa Metzingera, pokušavajući odgovoriti na ključno pitanje sebstva. Na kraju spomenimo i da je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti uključen u projekt digitaIizacije arhiva konceptualne umjetničke prakse, a ZKM pod vodstvom Dubravke Vrgoč bio sudionik projekta »Četiri grada, četiri priče« u kojemu su suvremeni mladi autori Steve Waters, Tena Štivičić, Lutz Huenber i Malgrotza Sikorska-Miszczuk zajednički pisali djelo o temi suvremenog europskog identiteta sa svim njegovim problemima.
ANKETA
Dubravka VRGOČ, ravnateljica ZKM-a
"U prijašnjem programu Europske kulture, od 2007. do 2013. godine, sudjelovali smo s projektom »Četiri grada, četiri priče« koji je ostvaren zajedno s kazalištem iz Birminghama, Državnim kazalištem iz Dresdena te poljskim kazalištem Bydgoszcz. Projekt je krenuo u listopadu, a polazišna osnova projekta je pitanje koje problematizira »suvremeni europski identitet«. U sklopu istog programa aplicirali smo i s projektom »Hamlet«, za koji još čekamo povratnu informaciju.
Boris MATIĆ, producent i direktor Zagrebačkoga filmskog festivala:
- Prva sredstva koja smo povukli od fondova Europske unije su ona iz Eurimagesa, zatim preko programa Media Deska i Europa Cinemas. Jako smo zadovoljni tom suradnjom, pogotovu u ovim recesijskim godinama kada su ta sredstva bilo dobro došla da pokrpaju eventualne rupe u proračunima Zagrebačkoga filmskog festivala ili kina Europa. Držim da je Hrvatska čak 4. zemlja u Europi po količini sredstva koju dobiva za filmske festivale. Ono što svakako treba istaknuti jest da Europa i u ovakvom teškom trenutku i dalje ima sluha za kulturu i sposobna je izdvojiti znatna sredstva za nju.
Veljko BULAJlĆ filmski redatelj:
- Ono što se kod nas govori o europskim fondovima na neki su način priče za malu djecu. Mi ne možemo očekivati od fondova Europske unije da riješe naše produkcijske i ine probleme umjesto nas. Oni nam mogu pomoći, ali sredstva koja daju dostatna su samo da pokrpaju neke rupe u našim financijskim konstrukcijama, a ne da služe kao njihova zamjena. EU fondovi ne mogu umjesto nas donijeti strategiju razvoja jedne nacionalne kinematografije, oni mogu biti samo ispomoć. A sve ostalo moramo napraviti svojim snagama i naporom.
Miroslav GAŠPAROVIĆ, ravnatelj MUO-a:
- Mi smo imali projekt »Keramičke baštine Mediterana i jadranske regije« koji se financirao iz pretpristupnih fondova, a u njemu su sudjelovale i Italija, Slovenija i Crna Gora. To je bio iznimno uspješan projekt koji je rezultirao nizom izložbi. Nadalje, upravo od 1. veljače započeli smo i drugi projekt, koji je financiran unutar programa »Europeane« - riječ je o projektu »Patage +«, koji smo mi još prije nekoliko qodina počeli razvijati s Muzejom Victoria i Albert iz Londona te Muzejom primijenjene umjetnosti iz Beča, a danas je u njega uključeno 28 različitih europskih muzeja. Tema projekta je digitalizacija secesijske baštine, a sredstva iz EU fonda iznose oko 200 tisuća eura. Za program »Kreativne Europe« ciljamo na neke segmente i imamo neke ideje, ali su one još u pretpripremnoj fazi i tek se počinje raditi na njima.
Vinko BREŠAN, filmski redatelj i ravnatelj Zagreb filma:
- Za svoj film »Nije kraj« koristio sam se sredstvima Euroimagesa i iskustva su bila vrlo pozitivna. Tu se ne radi samo o novčanim sredstvima, već na neki način o kolanju umjetnika, razmjeni ideja i zbrajanju kreativnosti.
VITOMIRA LONČAR, producentica i direktorica Kazališta Mala scena:
- Prošle smo se godine natjecali i čekamo rezultate interkulturnog projekta Patchvvork Family. Naši europski partneri su Italija i Austrija, tu su još Rusija i azijski partneri - Hong Kong, Tajvan, Kina, Koreja i Japan. Prijavili smo se na taj natječaj kao nositelji projekta. Tri godine sam išla na različite edukacije dok nismo skupili snage i hrabrosti da se sami prijavimo kao nositelji projekta. Sad kad sam sve svladala, »Kulturu 2007. do 2013.« zamijenit će »Kreativna Europa«. Već sam bila na prvoj edukaciji za »Kreativnu Europu«, vjerojatno ću prijaviti se za sredstva, ali najprije moram vidjeti rezultate projekta na kojem radim dvije godine. Ne prođe li, naravno da ću se nekim drugim projektom, a upravo smo krenuli u jedan s partnerima iz Danske, prijaviti na »Kreativnu Europu«.Osobno smatram da u usporedbi s nekim IPA i drugim europskim fondovima za kulturu, prijave i uvjeti za »Kreativnu kulturu« mnogo su zahtjevniji. Traže edukaciju i nadam se da će Ministarstvo kulture RH nastaviti s edukacijama koje je održavalo. Veliki problem je, ako i prođemo aktualni natječaj, što Grad Zagreb nije napravio svoju kulturnu politiku i nije se odredio prema subjektima koji su prošli na programu »Kultura 2007. do 2013.«.
MARINA TENŽERA
VJESNIK, 04.02.2012.