Vjesnik - Gradska knjižnica Jurja Šižgorića u Šibeniku obilježila 90. obljetnicu osnivanja

NAJSVJETLIJA TOČKA ŠIBENSKE KULTURE 


Gradska knjižnica Jurja Šižgorića u Šibeniku upravo je obilježila dva visoka jubileja 90-u obljetnicu osnivanja i 140. godišnjicu tiskanja Pravilnika Narodne slavjanske čitaonice, koji je 1872. godine tiskan u Zadru.

Dvostruku obljetnicu Knjižnica je obilježila s dva događaja, izložbom razglednica staroga Šibenika iz knjižničnog fonda i promocijom zbornika "Dječji odjel kroz suradnju s javnošću" u nakladi šibenske Knjižnice, koja je, inače, u zadnja dva desetljeća objavila čak 106 knjižnih naslova i time se svrstala na sam vrh knjižničarske izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj. Vilijam Lakić, v.d. ravnatelja Knjižnice, podsjeća na veliku ulogu osnutka Narodne slavjanske čitaonice u preporodnom razdoblju, koju je pokrenuo Josip Mrkica, što je svakako bio velik kulturni događaj.

Knjižnica je osnovana 17. veljače 1922. godine, a osnovali su je dr. Boris Novak i dr. Miloš Škarica. Knjižnica je u to preporodno vrijeme bila udomljena u "Sokolani" na Poljani. U istoj zgradi, na katu iznad Narodne kavane, 1866. godine utemeljena je Narodna slavjanska čitaonica, čiji je Pravilnik odobren 1871., a godinu dana kasnije bio je tiskan u Zadru. Iznoseći ukratko povijest šibenske Knjižnice i njezine ključne trenutke, Vilijam Lakić podsjeća da se Pravilnik danas čuva u Muzeju grada Šibenika. Sa simpatijama iz njega iščitava kako je Čitaonica osnovana da "promiče, širi i pospješuje narodni slavjanski odgoj". Knjižnicu su činila dva reda osnivatelja - temeljnici i uživatelji, koji su svoje članstvo plaćali u tada vrijedećim stolinjacima i novčićima. Sve do 1914. godine Knjižnica je djelovala u "Sokolani", a poslije je mijenjala adrese. Čak četiri desetljeća, sve do 2005. godine, djelovala je u neuvjetnim i neprimjerenim prostorima Plavog nebodera, koje je Lakić usporedio sa rimskim katakombama. Na sreću, 2005. godine Knjižnica se nakon seobe iz centra na periferiju ponovno vratila u samo gradsko središte, u Vitićevu zgradu nekadašnjeg vojnog doma, koji je rekonstruiran i saniran po projektu šibenskog arhitekta Tomislava Krajine.

Taj je priznati arhitekt ujedno i najzaslužniji što su Šibenčani dobili tako uređen prostor, koji mnogi s pravom nazivaju gradskim dnevnim boravkom. Preseljenjem u novi prostor koji dotiče središnji gradski trg Poljanu Knjižnica se uzdignula poput feniksa, označujući ujedno okretanje nove stranice šibenske kulture, postajući njezin najdojmljiviji dio, njezina najsvjetlija točka. Pri osnivanju Knjižnica je brojila 26 članova, a samo dvije godine kasnije 406 Šibenčana imalo je člansku iskaznicu. Danas Knjižnica broji blizu sedam tisuća članova, što je iznad hrvatskog prosjeka, kadrovski se osnažila, kao i njezin knjižni fond koji danas broji više od 170 tisuća svezaka, odnosno sto tisuća naslova.

"Ponosni smo na našu zbirku periodike - novina i časopisa. Čuvamo, primjerice, sve Vjesnike od 1943. g. do danas. Zavičajna zbirka broji 23 naslova starih šibenskih novina, među kojima je i Hrvatska riječ iz 1914. g. te druge lokalne stare novine, koje smo dali digitalizirati. U digitalizaciji građe nam, inače, pomaže Ministarstvo kulture, a i Grad Šibenik je prema Knjižnici sve vrijeme vrlo naklonjen", ističe Lakić.

Osim knjižničnoga tu je i galerijsko-izložbeni prostor, igraonice, radionice i multimedijska dvorana u kojoj se održavaju promocije i filmske projekcije, Centar za vizualnu kulturu koji uspješno vodi prof. Zdenka Bilušić... Brojnost sadržaja učinila je svoje, te je Šibenčane snažno privukla ovoj ustanovi, o čijim se nakladničkim i drugim postignućima s respektom govori i na nacionalnoj razini. Iako se jedno vrijeme činilo kako će se drastično smanjiti broj čitatelja knjiga, to se, na sreću, nije dogodilo. Nakon prvotnog velikog interesa za podizanjem CD-ova, danas je jedino taj dio u opadanju, a čitatelja knjiga je sve više, kao i čitatelja dnevnog i drugog tiska, kazuje Lakić otkrivajući da svako jutro pred vratima čeka barem 10-15 ljudi da Knjižnica otvori vrata. Govoreći o stručnim postignućima šibenske Knjižnice, Lakić spominje bivšeg ravnatelja, pokojnog prof. Milivoja Zenića, kojemu je, inače, bio dugogodišnji prvi suradnik i prijatelj.

"Milivoj Zenić je knjižničku struku izdignuo na najvišu razinu. Činio je sve da se knjižničari educiraju, da u svakom pogledu budu na najvišoj profesionalnoj razini, čime je potvrdio koliko mu je stalo do ove struke. Bio je velik knjigoljubac, te je početkom devedesetih godina započeo s nakladničkom djelatnošću koja je i njega i Knjižnicu uzdigla na najviše mjesto. U prošlih 20 godina, zahvaljujući Zenicu, Knjižnica je izdala 106 knjižnih naslova. Radio je na dva kolosijeka, odnosno promicao suvremene autore, ali i one stare koji su živjeli i radili prije više stoljeća kao što su Vrančići, Mrnavić, Zavorović, Rota-Kolunić i drugi. I naše sljedeće izdanje odnosi se na Vrančića, ovaj put na Antuna Vrančića, znamenita Šibenčanina, koji je u svoje vrijeme bio iznimno cijenjen na području Ugarske kao drugi čovjek nakon kralja. Visoko pozicioniran u europskim razmjerima bio je i Faust Vrančić, koji je bio tajnik na dvoru kralja Rudolfa II. Iako su radili i stvarali daleko od Šibenika, Vrančići su svom gradu ostali vjerni i promovirali ga pa je vrijeme da se svim zaslužnim pojedincima odužimo izdajući njihova stara djela", ističe Lakić.
 

Seiter-Šverko: Hram kulture

Ravnateljica NSK u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko ističe veliko značenje šibenske Knjižnice i njezina bivšeg ravnatelja, nedavno preminulog Milivoja Zenića, koji je uvelike zaslužan za razvoj Knjižnice i njezine izdavačke djelatnosti. Šibenski hram kulture prepoznat je, dodaje, i izvan lokalnih granica, na nacionalnoj razini i šire. "Ona je dragulj koji je ponekad malo zaboravljen, ali vjerujem da će u budućnosti još više ojačati svoju poziciju. Ovaj prostor najbolji je knjižnički prostor koji danas ima Hrvatska i šire područje", izjavila je za Vjesnik ravnateljica Seiter-Šverko.

Danas Knjižnica broji blizu sedam tisuća članova, što je iznad hrvatskog prosjeka, kadrovski se osnažila, kao i njezin knjižni fond koji danas broji više od 170 tisuća svezaka, odnosno sto tisuća naslova.
VJESNIK, 24.02.2012.