Novi list - Ellis Island - Muzej useljeništva udomio je veliku riječku izložbu "Merika"
ELLIS ISLAND – MUZEJ USELJENIŠTVA • OTVOREN NJUJORŠKI POSTAV RIJEČKE »MERIKE«
Koferi koji pričaju iseljeničke priče...
U njujorškom Muzeju useljeništva na Ellis Islandu jučer je otvorena izložba »Merika«, veliki i nagrađivan projekt Muzeja grada Rijeke koji se bavi iseljavanjem iz Srednje Europe u SAD u razdoblju od 1880. do 1914. godine.
Ellis Island, otočić ispred New Yorka, upoznali su milijuni emigranta koji su odlazili u Ameriku, jer je u razdoblju od 1892. do 1954. godine ondje bio prihvatni centar za sve useljenike pristigle iz Europe. Smatra se da 40 posto svih Amerikanaca ima rođaka čiji se trag može slijediti do Ellis Islanda, a među njima je i oko 330 tisuća ljudi koji su na put u »obećanu zemlju« krenuli upravo iz riječke luke - jedne od deset najvećih iseljeničkih luka Europe u razdoblju od 1903. do 1914. godine.
New York - Chicago
- U New Yorku izlažu najpoznatiji svjetski autori, muzejski postavi ovog grada imaju kultni status. Ponosan sam i sretan jer je u takvom okruženju postavljena naša izložba - izjavio je riječki gradonačelnik Vbjko Obersnel koji nam se javio iz New Yorka, neposredno uoči otvaranja izložbe. - New York je, kažu mnogi, centar svijeta, stoga je jasno da je postavljanje izložbe riječkog muzeja velika stvar za Rijeku i riječku kulturu, ali i za hrvatski kulturu. Postavljenje riječki »Merike« na njujorškom Elli Islandu kao mjestu iskrcavanja europskih emigranata tj u njegovom Muzeju imigracije - odličan je nastavak »života« ove izložbe, u čije je nastajanje uloženo puno truda, ali i znanja - dodao je Obersnel od kojeg saznajemo da »Merika« već ima dogovorena gostovanja i u drugim američkim gradovima.
- Tijekom razgovora s gradonačelnikom Chicaga Rahmom Emanuelom, dogovorio sam da se nakon zatvaranja izložbe u New Yorku, ona preseli u Chicago gdje također živi brojna hrvatska zajednica, što potvrđuje da će izložba pronaći svoje mjesto i na drugim lokacijama koje su na bilo koji način povezane s temom koju obrađuje.
Prekomorski egzodus
Opsežna istraživanja koja su pratila riječku »Meriku« pokazala su da su preko Rijeke u SAD najviše iseljavali Mađari, Slovaci i Nijemci (iz Ugarske), dok je većina Hrvata, pa čak i oni iz najbliže riječke okolice, iseljavala preko Le Havrea, Southamptona, Antwerpena, Hamburga, Bremerhavena i Genove.
Izložba je prije svega imala cilj ukazati na opće ljudske probleme povezane s prekomorski egzodusom i pridobiti emocije publike. Stoga je uz priču o tijeku emigracije i putovima masovnoga gibanja prvenstveni naglasak stavljala na pojedinačne ljudske sudbine. No, prema riječima ravnatelja Muzeja grada Rijeke i autora izložbe Ervina Dubrovića, američko izdanje izložbe pomalo je drukčije.
- Razlike nisu velike, ali su onim bitnim akcentima ipak prisutne. U Rijeci smo govorili o fenomenu iseljavanja kao o tragediji ljudi koji su napuštali svoje domove, najčešće zauvijek, jer je tri četvrtine ljudi zaista zauvijek ostalo u Americi. Mnoge majke više nikad nisu vidjele svoje sinove niti su ikada upoznale svoje američke unuke. No, ovdje je naglasak drukčiji pa izložbu završavamo pomalo svečano i samosvjesno pričom što je Srednja Evropa dala Americi. Ispada da smo mi njima dali svjetlo i kulturu, znanje, pamet i kreativnost naših ljudi, a oni nama poneki dolar - kazao je Dubrović u javljanju Radio Rijeci uoči otvaranja izložbe.
Prtljaga putuje
Gostovanju u Americi prilagođen je i drukčije dizajniran postav izložbe koja se održava u šest dvorana. Fotografije i legende izložbe smještene su u čak dvije tisuće kartonskih kutija u tri različita formata. Dvjesto izložbenih panoa upotpunjeno je s više tematskih projekcija koji izložbi daju potrebnu dinamiku, a posebni zvučni efekti evociraju šumove mora i brodskih motora tijekom prekooceanskog putovanja. Prema zamisli dizajnera Klaudija Cetine, kutije izrađene od ekološkog papira i povezane metalnim spojevima predstavljaju kofere koji pričaju iseljeničke priče, a cijela je izložba zamišljena kao prtljaga koja putuje od jedni do drugog grada.
Izložba će biti otvorena do 4. rujna, a s obzirom na posjećenost otoka procjenjuje se da će je do tada vidjeti najmanje 300.000 posjetitelja. Ellis Island je zajedno sa susjednim Kipom Slobode 1965. godine proglašen Nacionalnim spomenikom, a Muzej useljeništva koji je u glavnoj zgradi na otoku otvoren1990. godine prima oko dva milijuna posjetitelja godišnje. Dnevno ga obiđe najmanje 5 tisuća turista, što je približno nekadašnjem dnevnom prilivu emigranata.
Američki san
Najveći broj useljenika došao je u SAD preko Ellis Islanda za prvih 30 godina. U tom ih je razdoblju kroz Ellis Island dnevno prolazilo prosječno od tri do pet tisuća, a rekord je zabilježen 17. travnja 1907. godine kad je zabilježen dolazak -11.747 imigranata! Na svom putu do ostvarenja »američkog sna« tu je zastao i najveći broj stanovnika Srednje Europe, odnosno Austro-Ugarske koju je u razdoblju od 1871. do 1915. napustilo oko 5 milijuna stanovnika. Poslije Velike Britanije i Irske upravo je ovo područje bilo najveći izvor iseljavanja.
NOVI LIST, 29.06.2012.
Koferi koji pričaju iseljeničke priče...
U njujorškom Muzeju useljeništva na Ellis Islandu jučer je otvorena izložba »Merika«, veliki i nagrađivan projekt Muzeja grada Rijeke koji se bavi iseljavanjem iz Srednje Europe u SAD u razdoblju od 1880. do 1914. godine.
Ellis Island, otočić ispred New Yorka, upoznali su milijuni emigranta koji su odlazili u Ameriku, jer je u razdoblju od 1892. do 1954. godine ondje bio prihvatni centar za sve useljenike pristigle iz Europe. Smatra se da 40 posto svih Amerikanaca ima rođaka čiji se trag može slijediti do Ellis Islanda, a među njima je i oko 330 tisuća ljudi koji su na put u »obećanu zemlju« krenuli upravo iz riječke luke - jedne od deset najvećih iseljeničkih luka Europe u razdoblju od 1903. do 1914. godine.
New York - Chicago
- U New Yorku izlažu najpoznatiji svjetski autori, muzejski postavi ovog grada imaju kultni status. Ponosan sam i sretan jer je u takvom okruženju postavljena naša izložba - izjavio je riječki gradonačelnik Vbjko Obersnel koji nam se javio iz New Yorka, neposredno uoči otvaranja izložbe. - New York je, kažu mnogi, centar svijeta, stoga je jasno da je postavljanje izložbe riječkog muzeja velika stvar za Rijeku i riječku kulturu, ali i za hrvatski kulturu. Postavljenje riječki »Merike« na njujorškom Elli Islandu kao mjestu iskrcavanja europskih emigranata tj u njegovom Muzeju imigracije - odličan je nastavak »života« ove izložbe, u čije je nastajanje uloženo puno truda, ali i znanja - dodao je Obersnel od kojeg saznajemo da »Merika« već ima dogovorena gostovanja i u drugim američkim gradovima.
- Tijekom razgovora s gradonačelnikom Chicaga Rahmom Emanuelom, dogovorio sam da se nakon zatvaranja izložbe u New Yorku, ona preseli u Chicago gdje također živi brojna hrvatska zajednica, što potvrđuje da će izložba pronaći svoje mjesto i na drugim lokacijama koje su na bilo koji način povezane s temom koju obrađuje.
Prekomorski egzodus
Opsežna istraživanja koja su pratila riječku »Meriku« pokazala su da su preko Rijeke u SAD najviše iseljavali Mađari, Slovaci i Nijemci (iz Ugarske), dok je većina Hrvata, pa čak i oni iz najbliže riječke okolice, iseljavala preko Le Havrea, Southamptona, Antwerpena, Hamburga, Bremerhavena i Genove.
Izložba je prije svega imala cilj ukazati na opće ljudske probleme povezane s prekomorski egzodusom i pridobiti emocije publike. Stoga je uz priču o tijeku emigracije i putovima masovnoga gibanja prvenstveni naglasak stavljala na pojedinačne ljudske sudbine. No, prema riječima ravnatelja Muzeja grada Rijeke i autora izložbe Ervina Dubrovića, američko izdanje izložbe pomalo je drukčije.
- Razlike nisu velike, ali su onim bitnim akcentima ipak prisutne. U Rijeci smo govorili o fenomenu iseljavanja kao o tragediji ljudi koji su napuštali svoje domove, najčešće zauvijek, jer je tri četvrtine ljudi zaista zauvijek ostalo u Americi. Mnoge majke više nikad nisu vidjele svoje sinove niti su ikada upoznale svoje američke unuke. No, ovdje je naglasak drukčiji pa izložbu završavamo pomalo svečano i samosvjesno pričom što je Srednja Evropa dala Americi. Ispada da smo mi njima dali svjetlo i kulturu, znanje, pamet i kreativnost naših ljudi, a oni nama poneki dolar - kazao je Dubrović u javljanju Radio Rijeci uoči otvaranja izložbe.
Prtljaga putuje
Gostovanju u Americi prilagođen je i drukčije dizajniran postav izložbe koja se održava u šest dvorana. Fotografije i legende izložbe smještene su u čak dvije tisuće kartonskih kutija u tri različita formata. Dvjesto izložbenih panoa upotpunjeno je s više tematskih projekcija koji izložbi daju potrebnu dinamiku, a posebni zvučni efekti evociraju šumove mora i brodskih motora tijekom prekooceanskog putovanja. Prema zamisli dizajnera Klaudija Cetine, kutije izrađene od ekološkog papira i povezane metalnim spojevima predstavljaju kofere koji pričaju iseljeničke priče, a cijela je izložba zamišljena kao prtljaga koja putuje od jedni do drugog grada.
Izložba će biti otvorena do 4. rujna, a s obzirom na posjećenost otoka procjenjuje se da će je do tada vidjeti najmanje 300.000 posjetitelja. Ellis Island je zajedno sa susjednim Kipom Slobode 1965. godine proglašen Nacionalnim spomenikom, a Muzej useljeništva koji je u glavnoj zgradi na otoku otvoren1990. godine prima oko dva milijuna posjetitelja godišnje. Dnevno ga obiđe najmanje 5 tisuća turista, što je približno nekadašnjem dnevnom prilivu emigranata.
Američki san
Najveći broj useljenika došao je u SAD preko Ellis Islanda za prvih 30 godina. U tom ih je razdoblju kroz Ellis Island dnevno prolazilo prosječno od tri do pet tisuća, a rekord je zabilježen 17. travnja 1907. godine kad je zabilježen dolazak -11.747 imigranata! Na svom putu do ostvarenja »američkog sna« tu je zastao i najveći broj stanovnika Srednje Europe, odnosno Austro-Ugarske koju je u razdoblju od 1871. do 1915. napustilo oko 5 milijuna stanovnika. Poslije Velike Britanije i Irske upravo je ovo područje bilo najveći izvor iseljavanja.
NELA VALERJEV OGURLIĆ
NOVI LIST, 29.06.2012.