Novi list - Porinuta Rapska lađa, četvrti rapski brend
U ČAST GRADSKOG PATRONA SV. KRISTOFORA KOJI JE SPASIO RABLJANE OD NAPADA MLEČANA ODRŽAVA SE 11. OBNOVLJENA SVETKOVINA
Život nekadašnjeg Raba teče ovih večeri mnogim njegovim ulicama. Opet je obnovljeno mjesto susreta i druženja, mjesto trgovanja. Prelijepo – to je najčešći komentar koji se mogao čuti i od domaćih ljudi i gostiju.
U Gradu Rabu sinoć je u more svečano porinuta Rapska lađa kojoj je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, kao kuma, nadjenula ime Rabljanka. Rapska lađa po svemu je izniman projekt – nastala je na inicijativu Matice hrvatske Rab, znanjem i iskustvom Josipa Pičuljana, doajena rapske brodogradnje u drvu, a izgradio ju je brodograditelj Ivan Krstinić.
- Prva, nadam se u nizu mnogih sestara Rapske lađe napokon je izgrađena. Ona neće biti korištena kao u ranijim stoljećima za potrebe ribara i težaka, nego će s jedne strane biti znak kulturne baštine, a s druge će sigurno promovirati kulturni turizam od kojega svi mnogo očekujemo, poručila je ministrica Zlatar Violić zaželjevši novoj lađi dobro more.
Rapska lada rezultat je trogodišnjeg angažmana mnogih, posebno Matice hrvatske Rab. Kako je rekao njezin predsjednik Josip Andrić, ona je biser svjetske, pa tako i hrvatske i primorsko-goranske brodograđevne kulturne baštine te Rab njome dobiva svoj četvrti kultumo:povijesni brend. „Važnost joj je svjetska, jer je ona važan povijesni korak kada je čovjek gradeći plovila prelazio s monoksila na bolju, praktičniju i suvremeniju oplatnu gradnju“, objasnio je uz ostalo Andrić. Lađu je blagoslovio vlč. Anton Turčić, u more su je porinuli ministrica Zlatar Violić i brodograditelj Josip Pičuljan, a prve zaveslaje učinio je brodograditelj Ivan Krstinić. Bila je to kruna drugog dana Rabske fjere za koju je dovoljno reći samo jednu riječ - prelijepo. To je najčešći komentar 11. obnovljene Fjere, koji se može čuti i od domaćih i od stranih gostiju.
Trodnevno slavlje, trodnevne ferije grada i otoka Raba, od davnina zajednički praznici svih Rabljana, temelje se na povijesnim izvorima i tradiciji koja je donekle mijenjala i vrijeme održavanja i sadržaj, ali ne i poruku. Prije šest i pol stoljeća, 1364. Veliko vijeće Grada Raba ustanovilo je Rapske ferije u počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i iz zahvalnosti prema sv. Kristoforu, patronu koji je prema legendi tri puta Rab spasio od neprijateljskih napada. Napadnuti Rabljani su 70-tih godina 11. stoljeća na zidine grada iznijeli moći sv. Kristofora, svečevu lubanju koja se čuva u ex katedrali, te su se projektili kojima je grad napadan vratili brodovima napadača. I tako je, prenosi legenda, grad obranjen. Ferije s posebnim pravilima socijalnog života su nekada trajale 14 dana, a danas se održavaju dva dana uoči i na sam blagdan zaštitinika grada i otoka. Danas rijeke turista i domaćih ljudi, posebno za vrijeme Fjere, obilaze ovaj lijepi romanički grad četiriju zvonika, mnogih crkava, palača i kuća, kamenih ulica. Taj isti Grad, prirodna pozornica Fjere, danas ima samo 300-tinjak stalnih stanovnika.
Brojne radionice
Rabska fjera je u povijesti, a na određenije način to i danas, bila ne samo vrijeme i mjesto mira, proslave gradskog patrona, susreta i druženja, zajedništva svih Rabljana, nego i sajam, mjesto trgovanja i razmjene dobara i plodova rada ljudskih ruku. Zato su na ovodobnoj Fjeri tolike radionice u kojima se demonstriraju stari zanati i umijeća koja se uče od djeda ili oca, i za koje alate Rabljani imaju doma od svojih starih. Zato su na obnovljenoj Fjeri i tolike radionice - štandovi s ponudom raznih Droiz-voda i suvenira nastalih u obiteljskim obrtima i kućnoj izradi - zato se i danas na Fjeri i trguje. Ali isto tako, posebno je lijepo vidjeti desetke i stotine domaćih ljudi i djece, mladih i starijih Rabljana - spomenimo samo udruge Komin, Dolin ili Škraparica - kako dočaravaju segmente nekadašnjeg života i rada sela svoga otoka. Na prelijepoj šetnici pod Pijacetom i ove je Fjere seosko domaćinstvo u mnogim detaljima - ribarenje, krpanje mreža, gradele i pečenje ribe, pjesma i razgovori, pokoji zalogaj i čaša vina, neka igra, trud kalafata Bela Perčinića ili mnogih ovčara, naravno i tovar, možda zadnji preostali na otoku.
Lijepo sudjelovati
Život nekadašnjeg Raba teče ovih večeri mnogim njegovim ulicama - poseban je doživljaj u kući čuvenog slikara Pika - Galeriji Pik, gdje udruga Rapski tanac demonstrira gaženje grožđa i maslina, izradu rapske narodne nošnje, seosku kuhinju, opletanje boca i domižona... Posebno je lijepa slika koju su priredile članice Udruge umirovljenika demonstrirajući proces nastajanja pletiva od mulinela do vunenih čarapa. Tu su se angažirale Antica Miš, Anica Javoran, Ružica Fafanđel, Anica Perčinić, Marija Mateša i Mira Šimenić. Ima na Fjeri i radionica grnčara poput one Donatija Santea iz San Marina, ponude domaćih vinara i pčelara, vlasuljara, radionica obrade kože i kamena, radionica pletenja i naravno prodaje vijenčića cvijeća za ukras ženama. Takva je i radionica Zdenke Krišković koja se s unučicom Silvijom i prijateljicom Stelom smjestila ispred rapske ex katedrale, danas crkve Uznesenja Marijina. „Meni je Fjera posebno dobar događaj, sjećanje i čuvanje tradicije i odlična promidžba za turizam. Svake godine je sve bolja, a tako i treba biti“, rekla je.
Rapski slikar, pa i slikar Raba Zdravko Šimićić na Fjeri je svih 11 godina, ponosan na tu fascinantnu priredbu svoga otokan svoj će štafelaj i kistove na nju donositi i ubuduće.
„Fjera jako puno znači i za naš turizam i za naše ljude koji su u njoj angažirani najviše volonterski i u tome uživaju, zapravo jedva čekaju sljedeću. Zato je svaka nova sve uspješnija. Važno je da se nije komercijalizirala, a ono malo što jest nastoji se izbjeći koliko se može. Zapravo Fjera je jedna velika kazališna predstava“, tako će Šimičić. Fjera je doista posebna i atraktivna kada na prelijepoj pozornici pokrene povijesne priče, kada ih oživi više od 700 protagonista.
Davno društvo
U obilaženju radionica posjetitelji mogu provesti i više sati, mogu vidjeti 70-tak raznih obrta, zanata i vještina, osjetiti duh prošlih vremena, kušati razne slastice, jela i vina, zabavljati se. Prikladno osvjetljene ulice, trgovi i stepenice Grada Raba, poneke kuće i kamena ozelenjena dvorišta koja se otvaraju samo za Fjeru, prirodna su pozornica kojom kostimirani šetaju vlastela, plemstvo, sudci, trgovci, Veliko vijeće i drugi visoki članovi rapskoga društva srednjega vijeka „s jedne strane“, i „s druge strane“ u radionicama svoje zanate i vještine, ili svoje sjećanje na to, uprizoruju pučani težaci, ribari, stolari i brodograditelji, bačvari, kovači i klesari, cvjećari, slastičari.
Svi dojmovi s Fjere govore da entuzijazam domaćina u organizaciji ovako velike priredbe nije splasnuo. Štoviše, da Fjera svake godine ponekim detaljem otkriva i nešto staro-novo. Ove godine je to Rabska lađa, velika i u svojoj priči i po svom značaju, ali i niz drugih kreativnih detalja.
Zaljubljeni u Rab
Izaslanstva više gradova prijatelja Raba svake godine sudjeluju na Fjeri, mnogi od njih i aktivno radeći u radionicama. Posebno revni i posebno atraktivni u tome su prijatelji iz Montegiardina u Republici San Marino. Gradonačelnica Raba Rosanda Krstinić Gušćić na jučerašnjem je prijemu za tu suradnju i prijateljstvo zahvalila svima, kao i povjesničaru stručnjaku za srednji vijek dr. Dušanu Mlacoviću čija će knjiga „Rapsko plemstvo“, uz razgovor s građanima o rapskom srednjovjekovlju, danas biti predstavljena u 10.30 sati u Gradskoj loži.
Maria Righi, supruga jednog od predsjednika San Marina, ovako je našem listu rekla o Rabu, Fjeri i prijateljstvu s Rabom: „Od kad smo vidjeli ovaj otok nemoguće je bilo ne zaljubiti se u njega. Prijeteljstvo između Grada Raba i San Marina traje više od 40 godina, a Fjera je posebno lijepa i mnogi, 52 člana grupe 'Arti e Maestri' iz Montegiardina, svakegodine rado u njoj sudjeluju.“
Fjera se uči od malih nogu
Na ovogodišnjoj Fjeri aktivno sudjeluju i mnogi mali Rabljani sa svojim roditeljima, braćom, bakama i djedovima, svatko u nekoj svojoj ulozi, pa se može reći da se od malih nogu uče i tradiciji i baštini svoga otoka i poštivanju svega toga. Ove godine Fjeri se pridružilo i dvoje djece s Floride, potomci rapske obitelji Grubišić - Noa i Ema Coffin koji na Rabu ljetuju s bakom Ljerkom u kući svojih predaka. Komentirali su kao i mali Rabljani: „Sve je predivno, sve je cool“.
NOVI LIST, 27.07.2012.
Život nekadašnjeg Raba teče ovih večeri mnogim njegovim ulicama. Opet je obnovljeno mjesto susreta i druženja, mjesto trgovanja. Prelijepo – to je najčešći komentar koji se mogao čuti i od domaćih ljudi i gostiju.
FOTO: NOVI LIST
U Gradu Rabu sinoć je u more svečano porinuta Rapska lađa kojoj je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, kao kuma, nadjenula ime Rabljanka. Rapska lađa po svemu je izniman projekt – nastala je na inicijativu Matice hrvatske Rab, znanjem i iskustvom Josipa Pičuljana, doajena rapske brodogradnje u drvu, a izgradio ju je brodograditelj Ivan Krstinić.
- Prva, nadam se u nizu mnogih sestara Rapske lađe napokon je izgrađena. Ona neće biti korištena kao u ranijim stoljećima za potrebe ribara i težaka, nego će s jedne strane biti znak kulturne baštine, a s druge će sigurno promovirati kulturni turizam od kojega svi mnogo očekujemo, poručila je ministrica Zlatar Violić zaželjevši novoj lađi dobro more.
Rapska lada rezultat je trogodišnjeg angažmana mnogih, posebno Matice hrvatske Rab. Kako je rekao njezin predsjednik Josip Andrić, ona je biser svjetske, pa tako i hrvatske i primorsko-goranske brodograđevne kulturne baštine te Rab njome dobiva svoj četvrti kultumo:povijesni brend. „Važnost joj je svjetska, jer je ona važan povijesni korak kada je čovjek gradeći plovila prelazio s monoksila na bolju, praktičniju i suvremeniju oplatnu gradnju“, objasnio je uz ostalo Andrić. Lađu je blagoslovio vlč. Anton Turčić, u more su je porinuli ministrica Zlatar Violić i brodograditelj Josip Pičuljan, a prve zaveslaje učinio je brodograditelj Ivan Krstinić. Bila je to kruna drugog dana Rabske fjere za koju je dovoljno reći samo jednu riječ - prelijepo. To je najčešći komentar 11. obnovljene Fjere, koji se može čuti i od domaćih i od stranih gostiju.
Trodnevno slavlje, trodnevne ferije grada i otoka Raba, od davnina zajednički praznici svih Rabljana, temelje se na povijesnim izvorima i tradiciji koja je donekle mijenjala i vrijeme održavanja i sadržaj, ali ne i poruku. Prije šest i pol stoljeća, 1364. Veliko vijeće Grada Raba ustanovilo je Rapske ferije u počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i iz zahvalnosti prema sv. Kristoforu, patronu koji je prema legendi tri puta Rab spasio od neprijateljskih napada. Napadnuti Rabljani su 70-tih godina 11. stoljeća na zidine grada iznijeli moći sv. Kristofora, svečevu lubanju koja se čuva u ex katedrali, te su se projektili kojima je grad napadan vratili brodovima napadača. I tako je, prenosi legenda, grad obranjen. Ferije s posebnim pravilima socijalnog života su nekada trajale 14 dana, a danas se održavaju dva dana uoči i na sam blagdan zaštitinika grada i otoka. Danas rijeke turista i domaćih ljudi, posebno za vrijeme Fjere, obilaze ovaj lijepi romanički grad četiriju zvonika, mnogih crkava, palača i kuća, kamenih ulica. Taj isti Grad, prirodna pozornica Fjere, danas ima samo 300-tinjak stalnih stanovnika.
Brojne radionice
Rabska fjera je u povijesti, a na određenije način to i danas, bila ne samo vrijeme i mjesto mira, proslave gradskog patrona, susreta i druženja, zajedništva svih Rabljana, nego i sajam, mjesto trgovanja i razmjene dobara i plodova rada ljudskih ruku. Zato su na ovodobnoj Fjeri tolike radionice u kojima se demonstriraju stari zanati i umijeća koja se uče od djeda ili oca, i za koje alate Rabljani imaju doma od svojih starih. Zato su na obnovljenoj Fjeri i tolike radionice - štandovi s ponudom raznih Droiz-voda i suvenira nastalih u obiteljskim obrtima i kućnoj izradi - zato se i danas na Fjeri i trguje. Ali isto tako, posebno je lijepo vidjeti desetke i stotine domaćih ljudi i djece, mladih i starijih Rabljana - spomenimo samo udruge Komin, Dolin ili Škraparica - kako dočaravaju segmente nekadašnjeg života i rada sela svoga otoka. Na prelijepoj šetnici pod Pijacetom i ove je Fjere seosko domaćinstvo u mnogim detaljima - ribarenje, krpanje mreža, gradele i pečenje ribe, pjesma i razgovori, pokoji zalogaj i čaša vina, neka igra, trud kalafata Bela Perčinića ili mnogih ovčara, naravno i tovar, možda zadnji preostali na otoku.
Lijepo sudjelovati
Život nekadašnjeg Raba teče ovih večeri mnogim njegovim ulicama - poseban je doživljaj u kući čuvenog slikara Pika - Galeriji Pik, gdje udruga Rapski tanac demonstrira gaženje grožđa i maslina, izradu rapske narodne nošnje, seosku kuhinju, opletanje boca i domižona... Posebno je lijepa slika koju su priredile članice Udruge umirovljenika demonstrirajući proces nastajanja pletiva od mulinela do vunenih čarapa. Tu su se angažirale Antica Miš, Anica Javoran, Ružica Fafanđel, Anica Perčinić, Marija Mateša i Mira Šimenić. Ima na Fjeri i radionica grnčara poput one Donatija Santea iz San Marina, ponude domaćih vinara i pčelara, vlasuljara, radionica obrade kože i kamena, radionica pletenja i naravno prodaje vijenčića cvijeća za ukras ženama. Takva je i radionica Zdenke Krišković koja se s unučicom Silvijom i prijateljicom Stelom smjestila ispred rapske ex katedrale, danas crkve Uznesenja Marijina. „Meni je Fjera posebno dobar događaj, sjećanje i čuvanje tradicije i odlična promidžba za turizam. Svake godine je sve bolja, a tako i treba biti“, rekla je.
Rapski slikar, pa i slikar Raba Zdravko Šimićić na Fjeri je svih 11 godina, ponosan na tu fascinantnu priredbu svoga otokan svoj će štafelaj i kistove na nju donositi i ubuduće.
„Fjera jako puno znači i za naš turizam i za naše ljude koji su u njoj angažirani najviše volonterski i u tome uživaju, zapravo jedva čekaju sljedeću. Zato je svaka nova sve uspješnija. Važno je da se nije komercijalizirala, a ono malo što jest nastoji se izbjeći koliko se može. Zapravo Fjera je jedna velika kazališna predstava“, tako će Šimičić. Fjera je doista posebna i atraktivna kada na prelijepoj pozornici pokrene povijesne priče, kada ih oživi više od 700 protagonista.
Davno društvo
U obilaženju radionica posjetitelji mogu provesti i više sati, mogu vidjeti 70-tak raznih obrta, zanata i vještina, osjetiti duh prošlih vremena, kušati razne slastice, jela i vina, zabavljati se. Prikladno osvjetljene ulice, trgovi i stepenice Grada Raba, poneke kuće i kamena ozelenjena dvorišta koja se otvaraju samo za Fjeru, prirodna su pozornica kojom kostimirani šetaju vlastela, plemstvo, sudci, trgovci, Veliko vijeće i drugi visoki članovi rapskoga društva srednjega vijeka „s jedne strane“, i „s druge strane“ u radionicama svoje zanate i vještine, ili svoje sjećanje na to, uprizoruju pučani težaci, ribari, stolari i brodograditelji, bačvari, kovači i klesari, cvjećari, slastičari.
Svi dojmovi s Fjere govore da entuzijazam domaćina u organizaciji ovako velike priredbe nije splasnuo. Štoviše, da Fjera svake godine ponekim detaljem otkriva i nešto staro-novo. Ove godine je to Rabska lađa, velika i u svojoj priči i po svom značaju, ali i niz drugih kreativnih detalja.
Zaljubljeni u Rab
Izaslanstva više gradova prijatelja Raba svake godine sudjeluju na Fjeri, mnogi od njih i aktivno radeći u radionicama. Posebno revni i posebno atraktivni u tome su prijatelji iz Montegiardina u Republici San Marino. Gradonačelnica Raba Rosanda Krstinić Gušćić na jučerašnjem je prijemu za tu suradnju i prijateljstvo zahvalila svima, kao i povjesničaru stručnjaku za srednji vijek dr. Dušanu Mlacoviću čija će knjiga „Rapsko plemstvo“, uz razgovor s građanima o rapskom srednjovjekovlju, danas biti predstavljena u 10.30 sati u Gradskoj loži.
Maria Righi, supruga jednog od predsjednika San Marina, ovako je našem listu rekla o Rabu, Fjeri i prijateljstvu s Rabom: „Od kad smo vidjeli ovaj otok nemoguće je bilo ne zaljubiti se u njega. Prijeteljstvo između Grada Raba i San Marina traje više od 40 godina, a Fjera je posebno lijepa i mnogi, 52 člana grupe 'Arti e Maestri' iz Montegiardina, svakegodine rado u njoj sudjeluju.“
Fjera se uči od malih nogu
Na ovogodišnjoj Fjeri aktivno sudjeluju i mnogi mali Rabljani sa svojim roditeljima, braćom, bakama i djedovima, svatko u nekoj svojoj ulozi, pa se može reći da se od malih nogu uče i tradiciji i baštini svoga otoka i poštivanju svega toga. Ove godine Fjeri se pridružilo i dvoje djece s Floride, potomci rapske obitelji Grubišić - Noa i Ema Coffin koji na Rabu ljetuju s bakom Ljerkom u kući svojih predaka. Komentirali su kao i mali Rabljani: „Sve je predivno, sve je cool“.
Mirjana GRCE
NOVI LIST, 27.07.2012.