Vjesnik - OKRUGLI STOL: Nezavisna kulturna scena
Pitanje medijskog prostora postaje ključno
Rasprava o deset godina suradnje na nezavisnoj kulturnoj sceni okupila predstavnike institucionalne i nezavisne scene
"Deset godina suradnje na nezavisnoj kulturnoj sceni" bila je tema okruglog stola održanog u književnom klubu Booksa u Zagrebu u povodu desete godišnjice Saveza udruga Klubtura, a koji je okupio brojne predstavnike kako nezavisne kulturne scene, tako i one institucionalne.
FOTO: FAH
Sa skupa u Booksi
Okrugli stol koji je vodio Davor Mišković, predsjednik Saveza udruga Klubtura, odnosno mreže Clubture, imao je svečarsku atmosferu, ali je poslužio i kao svojevrsna platforma za iznošenje nekih ključnih problema nezavisne hrvatske kulturne scene odnosno civilnog društva.
Mreža Clubture, rekla je Katarina Pavić, od svog osnutka 2002. godine djeluje kao suradnička platforma organizacija nezavisne kulture kroz koju one provode zajedničke projekte. "U proteklih deset godina kroz Clubture je ostvareno više od 1500 javnih događanja (predstava, izložbi, koncerata, filmskih projekcija, radionica, tribina, itd.) u više od 50 gradova i manjih mjesta u Hrvatskoj. Clubture je omogućio povezivanje čak 165 organizacija u Hrvatskoj, povezujući se s više od 70 organizacija iz regije u programima razmjene.
Clubture je radio i na razvoju organizacija i njihovih programa priređujući radionice, seminare i konferencije, povezujući ljude i potičući javnu raspravu o važnim temama za sve organizacije", istaknula je Katarina Pavić.
Napomenula je da Clubture od samoga početka ima dvije temeljne svrhe – decentralizaciju kulturne proizvodnje, odnosno snaženje i poticanje nezavisne kulturne scene. "Više od 60 posto sadržaja u tom periodu bilo je izvan Zagreba i, što je još važnije, s više od 50 posto događanja izvan pet najvećih hrvatskih gradova", dodala je Katarina Pavić.
Koordinator u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva Pavle Schramadei kazao je da je u proteklih sedam godine došlo do velikog iskoraka i rasta u povezanosti nezavisne i institucionalne kulturne scene, a da je u tome pripomogla i Nacionalna zaklada, koja je distribuirala više od milijun i pol kuna Clubturi, a mnogo više i pojedinačnim projektima.
"Financijska potpora omogućava egzistenciju nezavisnoj kulturnoj sceni, a mi ćemo učiniti sve da u idućem periodu, s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, financijska pomoć između europskih fondova i onih nacionalnih bude balansirana", rekao je Schramadei.
Teodor Celakoski, jedan od pokretača Clubturea i među najaktivnijim kulturnim djelatnicima u spomenutom razdoblju, iskoristio je priliku da ukaže na neke probleme s kojima se suočava hrvatska nezavisna kulturna scena.
"Clubture je htio biti platforma za poticanje nezavisne kulturne scena preko distribucije sredstava za projekte i kao takav je imao ostati nevidljivim, no time si je na određen način učinio medvjeđu uslugu jer je ostao marginalan. Naime, financijski aspekt umnogome se zasniva i na vidljivosti u mainstream medijima, što u slučaju Clubture, čija je ideja bila da bude dodatna vrijednost a na supstitut civilnim udrugama, nije bio slučaj", rekao je Celakoski.
Istaknuo je i da je potreba za redistribucijom sadržaja u smislu decentralizacije, a Clubture je u proteklom razdoblju bio jedini model za dijeljenja sadržaja u tom kontekstu, iznjedrila demagoški efekt.
"Naime, decentralizacija će", rekao je Celakoski, "dugoročno izručiti zemlju lokalnim klijentelicama, s decentralizacijom kao demagoškim paravanom." Svoje izlaganje je zaključio riječima kako nezavisna scena mora ostati motorom za poticanje kulturne suradnje u regiji, s Clubtureom kao izvrsnim i u okviru Europe jedinstvenim modelom za pokušaj utjecanja na odlučivanje i reimaginaciju kulturnog prostora.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je rekla da je protekli period, od kraja 90-ih godina do danas, bio ključno formativno razdoblje unutar kojega je postala očitom potreba za promjenom financiranja iz modela pojedinačnoga u onoga kulturnih mreža.
"Od 2000. do 2010. godine došlo je do zastoja u strukturnom razmišljanju, budući da mnogima nije bilo jasno da nezavisna scena nije skup projekata, već da je cilj napora nezavisne kulturne scene stvaranje platforme koja omogućava organizacijsku stabilnost. To se prije svega odnosi na umrežavanje kao i na mogućnost regionalne suradnje, budući da mi u regiji sudjelujemo u istom kulturnom prostoru, koji nosi 'alternativni estetski produkt'", kazala je ministrica Zlatar Violić, objasnivši da potencijal nezavisne kulturne scene leži upravo u tome da artikuliranjem takvog modela utječe na postojeće institucije.
"Osim toga", rekla je ministrica, "nužno je da ostvarimo horizontalnu participaciju, a nikako vertikalno odlučivanje. Razgovor o kulturi moramo početi pitanjem 'za koga mi radimo?', te moramo biti spremni imati sigurnosne mjere u situaciji krize, kako ne bismo naštetili nekim dijelovima naše kulture. Uz to, u narednom razdoblju postat će ključnim pitanje medijskog prostora i tomu se sada moramo posvetiti", zaključila je Andrea Zlatar Violić.
NEVEN SVILAR
VJESNIK, 26.02.2012.