Zlatar Violić: Hrvatski gradovi inicijativu EPK prepoznali kao veliku mogućnost razvoja
"Iznimno je važno da svi shvate kako je riječ o dugoročnom projektu u kojem mora postojati zajednički interes bez ikakve zadrške i podrška svih triju razina vlasti, bez obzira na bilo kakva politička i stranačka opredjeljenja", rekla je Zlatar Violić za Hinu izrazivši zadovoljstvo tolikim interesom hrvatskih gradova.
Važno je dobro razmisliti što se kandidaturom za EPK želi postići, naglašava ministrica, s obzirom na to da kandidatura mijenja način promišljanja vlastitih mogućnosti gradova da kulturnim sadržajima mobiliziraju ostale resurse unutar grada te da, po potrebi predloženih projekata, osmisle i izgrade potrebnu infrastrukturu kojom se neminovno mijenja njegova postojeća slika.
Istaknula je da lokalna i regionalna zajednica te država moraju biti spremni u kontinuitetu podržati grad koji bude nominiran 2016., te da bi hrvatski gradovi trebali biti svjesni mogućnosti te inicijative i njezina dugogodišnjeg efekta.
Svim gradovima kandidatima bit će dostupni europski fondovi do 2020. kao što su programi Creative Europe koji daje potporu za kulturne i stvaralačke sektore; Cohesion Policy Funds koji podupire projekte regija i gradova; Erasmus + s potporama za obrazovanje, osposobljavanje, mladež i sport; Horizon 2020 koji podupire istraživanja i inovacije; COSME s potporama konkurentnosti i održivosti EU kompanija, malih i srednjih poduzetnika te promicanje poduzetničke kulture; Connecting Europe Facility koji podupire razvoj europske digitalne kulturne mreže. No za realizacjiu projekata bit će dostupni i drugi europski fondovi, a i Nagrada Melina Mercouri, milijun i pol eura, također otvara velike mogućnosti u daljnjem razvoju grada koji ponese titulu Europske prijestolnice kulture.
"Nositelj titule mora biti uvijek jedan grad, ali grad se može prijaviti na poziv u partnerstvu s više gradova i to povezanih regionalno ili županijski. Poželjno je da se, već u procesu kandidiranja, uspostavi dugotrajna kvalitetna i produktivna međunacionalna suradnja izvan granica nacionalnog projekta što inicijativa Europske prijestolnice kulture omogućuje", ističe Zlatar Violić.
Šest kategorija kriterija koje gradovi moraju ispuniti da bi postali EPK
Svaka kandidatura za EPK mora u izvedbi ispunjavati opće ciljeve inicijative, čuvati i promicati raznolikost kultura u Europi, isticati zajedničke značajke, povećati osjećaj pripadnosti građana zajedničkome kulturnom prostoru te poticati kulturni doprinos dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima, ističe ministrica Zlatar.
Prema dosadašnjim iskustvima, strategije kulturnog razvoja gradova i predloženi programi nisu bili uspješni ako nisu ispunili šest kategorija kriterija: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaji, sposobnost provedbe, doseg i upravljanje. Te će kriterije procjenjivati povjerenstvo dvanaest neovisnih stručnjaka, od kojih deset imenuju europske institucije i tijela, a dva Ministarstvo kulture na temelju otvorenog poziva.
Ocjenjivat će se, među ostalim, dugoročna kulturna strategija grada, odnosno, ima li grad koji se kandidira strategiju koja uključuje inicijativu EPK i planove podupiranja kulturnih aktivnosti i nakon 2020., uključuju li ti planovi razvoj dugoročne povezanosti kulturnog, gospodarskog, društvenog i kreativnog sektora, te kakav učinak tog naslova pojedini grad predviđa na dugoročni kulturni, društveni, gospodarski i urbani razvoj.
"Za europsku dimenziju programa bit će važno i koliko su zastupljene europske integracije i aktualne europske teme", ocijenila je Zlatar Violić, napomenuvši kako su u tom smislu zanimljivi ovogodišnja prijestolnica kulture, švedski grad Umea koji je program EPK osmislio kao niz događanja oko kalendara naroda Sami (Laponci) ili gradovi Donostia - San Sebastian (EPK 2016.) i Leeuwarden (2018.) koji su problematizirali ulogu manjinskih jezika u Europi.
Povjerenstvu će biti važno i kakva je suradnja s europskim umjetnicima, s drugim gradovima i jesu li planirana transnacionalna partnerstva ili partnerstva s drugim nositeljima tog naslova, ali i kakva je uključenost lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija te koliko je snažna politička i šira potpora svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, dodaje ministrica.
Snažna politička potpora važna je i zbog toga da bi financiranje potrebnih infrastrukturnih investicija i provođenje financijskog plana programa EPK bilo izvedivo, a grad koji se kandidira trebao bi imati ili izgraditi i infrastrukturu koja omogućava provedbu projekta ili je predvidjeti u prijavi, ustvrdila je Zlatar Violić.
Višestruke dugoročne prednosti koje taj naslov donosi odabranom gradu
"Hrvatski grad koji postane Europska prijestolnica kulture dobit će priliku razvoja kulturnog života, povećanja međunarodne vidljivosti, poticanja gospodarske i turističke aktivnosti, kao i općeg napretka, moći će poboljšati opseg, raznolikost i europske dimenzije svoje kulturne ponude, proširiti pristup i sudjelovanje u kulturi, ojačati kapacitet svojega kulturnog sektora i njegovu povezanost s drugim sektorima, te pomoću kulture podići svoj međunarodni ugled", ocjenjuje ministrica Zlatar Violić.
Ističe i da je važno jasno osmisliti strateške ciljeve te u izradu projekta uključiti kompetentni tim, užu i širu zajednicu čije će sudjelovanje doprinijeti tome da projekt bude uspješno realiziran. "U dugoročnom razvojnom projektu grada ili regije kakav je ovaj treba postojati suglasnost i kreativnost stručnjaka, ali i samih građana koje treba uključiti u odlučivanje o tome u kakvom gradu žele živjeti i kakav grad žele 2020. godine predstaviti Europi i svijetu", smatra ministrica.
Dosadašnja europska iskustva, napominje, pokazala su da je bit EPK u tome da se grad temeljito transformira pomoću kulture, razvije sve svoje potencijale i suoči se s vlastitim problemima, te ih uz pomoć kulture i riješi.
Primjerice, u Lilleu, koji je tu titulu imao 2004., izvedeno je 2,5 tisuće kulturnih programa s devet milijuna sudionika, a grad je od tada organizirao velike kulturne manifestacije "Iz Bombaya s ljubavlju" i "Europa XXL". Liverpool je četiri godine kasnije privukao 10 milijuna posjetitelja i zabilježio osampostotni porast zaposlenosti u kreativnim industrijama.
Zlatar objašnjava kako je, da bi se što bolje pratio dugoročan utjecaj tog naslova, uz Javni poziv uvedena obaveza vlastite evaluacije rezultata svakog odabranog grada nakon godinu dana, koja će pokazati koliko se povećalo zapošljavanje u kulturnim i kreativnim djelatnostima tijekom godine naslova, koliko se održalo događanja i koliko je bilo publike te turističkih posjeta, koja je ukupna vrijednost ulaganja u infrastrukturu u kulturi, a koji iznos BDP-a.
Ministrica napominje da će korist imati i oni gradovi koji ne prođu u drugi krug, "s obzirom na to da je u pitanju dugoročno planiranje strategije razvoja grada".
Prvi korak: Informativni dan za gradove koji se žele kandidirati
Prvi korak u fazi predodabira je Informativni dan koji će se održati 4. srpnja, u suradnji s Europskom komisijom, u Muzeju Mimara gdje će svi predstavnici zainteresiranih gradova moći dobiti detaljne informacije o ispunjavanju prijava, razjasniti moguće nedoumice, postaviti pitanja koja će imati nakon upoznavanja s obrascima i pravilima te dobiti informacije o tome što ih očekuje na prvom sastanku s članovima povjerenstva, najavila je ministrica kulture.
Tijekom vremena predodabira, koje traje do 17. travnja iduće godine, gradovi imaju mogućnost razrađivati detalje kulturnih strategija, mijenjati i dorađivati pojedine segmente, a potom će povjerenstvo podnijeti izvješće koje će imati opću ocjenu svih prijava, uži izbor gradova kandidata i preporuke tim gradovima.
"Grad koji se kandidira ne mora imati svu potrebnu infrastrukturu prilikom prijave, ali infrastruktura koja postoji ili će postojati mora omogućavati izvršenje programa što samo znači da gradovi svoje strateške planove kulturnog razvoja moraju osmisliti tako da uključe i infrastrukturne investicije u njihovo izvršenje. Najvažnije je da oni koji vode projekt shvate da ne trebaju graditi ništa posebno, nego da samo moraju napraviti održivu razvojnu infrastrukturu koja gradu ionako nedostaje, a lokalna, županijska i nacionalna razina će to poduprijeti", zaključuje Zlatar Violić. (Hina)