Razgovor: Mr. sc. Božo Biškupić po treći put ministar kulture RH o kulturnoj strategiji u novome mandatu

Slika Vjesnik
ENTUZIJAZMU NIKAD KRAJA, O ZAMORU NI RIJEČI
 
 
Jedan od prioriteta u ovom mandatu bit će stvaranje jednakih mogućnosti umjetnicima koji djeluju iz institucija i izvan njih. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa radimo na osnivanju visoke škole za klasični i suvremeni ples
 
Nakon što se stišala izborna utrka i zamućene vode razbistrile, a u ministarske fotelje sjeli novi ili novi-stari dužnosnici, pošli smo u Ministarstvo kulture ne bismo li saznali kakva nas kulturna strategija očekuje u iduće četiri godine. Tu nas je dočekao dobro nam znani kulturni mag mr. sc. Božo Biškupić, koji je na visok i častan položaj ministra kulture izabran evo već treći put. Tako će mr. sc. Biškupić biti jedan od rijetkih koji će u 12 godina svoga vladanja hrvatskom kulturnom scenom moći doista ostvariti i završiti brojne kapitalne kulturološke projekte, o čemu su mnogi tek sanjali.
 
Samo u proteklome mandatu kulturi je priskrbio gotovo tri milijarde kuna, otvorio 13 novih knjižnica i 10 muzeja i galerija, a za iduće razdoblje predviđa otvorenje 13 muzeja, kojih je gradnja u tijeku, i 18 knjižnica. Po svemu sudeći bit će to ministar koji će nas u segmentu kulture, u mandatu Vlade dr. Ive Sanadera, uvesti u elitno društvo Europske unije, zajednicu kojoj hrvatska kultura sa svojom baštinom i umjetnicima oduvijek pripada.
 
Po treći ste put imenovani ministrom kulture, što je, priznat ćete, rijetka čast. U protekla ste dva mandata učinili mnogo za kulturni napredak Hrvatske, no, istina je, ostalo je još dosta nedovršena posla. Ulazite li u novi mandat s istim entuzijazmom i energijom ili ste se već pomalo zamorili pod težinom obveza?
 
- Priznajem da je velika čast što me predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader pozvao da po treći put obnašam dužnost ministra hrvatske kulture. Točno je i to da smo mnogo učinili za kulturni napredak, a ocjenu o tome dala je javnost na parlamentarnim izborima. Entuzijazmu nikad kraja, a energije sve više i više, o zamoru nigdje ni riječi.
 
Što ćete prvo učiniti na novoj-staroj dužnosti? Koji su Vaši prioriteti?
 
- Kao što kulturna javnost i očekuje, održat ćemo kontinuitet svih naših dosadašnjih nastojanja na projektima koje smo u prošlome mandatu započeli, a posebno u području muzejske, knjižnične i arhivske djelatnosti. No, to je većini već poznato, kao što je znano i da smo proveli cjelovitu reformu, decentralizirali odlučivanje o filmu i audiovizualnoj djelatnosti te osnovali Audiovizualni centar kao središnju instituciju koja će na suvremen način skrbiti o budućnosti hrvatskog filma.
 

- Jedan od prioriteta u ovom mandatu bit će stvaranje jednakih mogućnosti umjetnicima koji djeluju iz institucija i izvan njih. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa radimo na osnivanju visoke škole za klasični i suvremeni ples jer smo uočili da postoji velika potreba za visokoobrazovanim kadrovima, o čemu sam u svome prošlom mandatu više puta i javno govorio.
 
Reforma politike prema knjizi
 
- Završit ćemo reformu politike prema knjizi, aktivno ćemo podupirati inicijativu za osnivanje stalnih kazališnih ansambala diljem Hrvatske. Zaštita kulturne i prirodne baštine važan je segment o kojemu Ministarstvo skrbi. Proglasit će se nova zaštićena područja, značajno će se investirati u razvoj nacionalnih parkova i parkova prirode te završiti uspostava telemetrijskog sustava zaštite od požara u svim parkovima. Prirodna i kulturna baština prepoznatljive su vrijednosti Hrvatske i čine ju jednom od najljepših europskih zemalja.
 
Protekli mandat bio je u znaku velikih investicijskih ulaganja i otvaranja brojnih muzeja i galerija. Hoćete li nastaviti istim tempom ili ćete promijeniti dosadašnji kurs i brod usmjeriti nekim drugim ciljevima?
 
- Započete investicije privest ćemo kraju, a nastavit ćemo s ulaganjima u muzeje, knjižnice i arhive. Završit ćemo Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej antičkog stakla i Muzej podvodne arheologije u Zadru, Muzej krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu i veliki projekt Ilok-Vukovar-Vučedol te nastaviti radove na projektu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
 
U protekle četiri godine u kulturu je uloženo oko tri milijarde kuna. Kolika su sredstva predviđena u novom mandatu?

- Uloženo je više od tri milijarde, a o sredstvima u idućem mandatu moći ćemo razgovarati nakon donošenja proračuna u veljači.
 
Uskoro 11 novih knjižnica
 
Ovih dana otvorili ste novu suvremeno uređenu knjižnicu u Splitu. Što je sljedeće?
 
- Uz dobru suradnju Ministarstva kulture i lokalnih zajednica brojni su bivši vojni objekti prerasli u suvremene knjižnične zgrade. Osvjedočeni u uspješnost zajedničkih pothvata, mnogi su se gradovi ozbiljno pokrenuli i krenuli u osvajanje prostora za svoju novu knjižnicu. Na žalost, još je više od sto općina u Hrvatskoj koje nisu ispunile zakonsku obvezu osnivanja narodne knjižnice i naš je veliki zadatak u ovome mandatu da ih u tome potičemo i pomažemo. Uskoro ćemo otvoriti 11 narodnih knjižnica, čije smo uređenje i obnovu već ranije započeli, primjerice, u Ogulinu, Kostajnici, Crikvenici, Otočcu, Solinu, Senju, Lekeniku, Lipovljanima, Jelsi, Mariji Gorici i Donjoj Bistri. Od velikih projekata izgradnje novih knjižnica podržavamo i planiranu izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice u Rijeci.
 
Vratimo se malo samom novom ustrojstvu Ministarstva kulture, hoće li se ono kadrovski bitno mijenjati? Tko odlazi, tko ostaje, a tko dolazi novi?
 
- Novi propisi o državnim dužnosnicima i službenicima traže izmjene u ustrojstvu ministarstava, mjesta pomoćnika ministra postaju profesionalna službenička mjesta za koja će uskoro biti raspisan javni natječaj.
 
Ministarstvo je napustio i jedan od stožernih ljudi, državni tajnik Jadran Antolović. Koliko je vrijedio, svjedoči činjenica da je zamijenjen dvojicom svojih kolega. Hoće li vam nedostajati?
 
- Dr. Jadran Antolović, dugogodišnji sjajan suradnik, profesor je na Visokoj školi u Zaprešiću i odlučio se više posvetiti znanstvenoj i predavačkoj karijeri. Siguran sam da će i u tome biti vrlo uspješan, isto kao što sam siguran da ćemo i dalje kvalitetno surađivati.
 
Promijenili su se ključni ljudi što nije nevažno za kontinuirani rad Ministarstva kulture. Koliko će Vam to otežati rad?
 
- Kao što sam već ranije kazao, očekujem da će se vrsni ljudi javiti na natječaj za ravnatelje uprava i vjerujem da neće biti poteškoća. U Ministarstvu su zaposleni brojni kvalitetni visokoobrazovani stručnjaci, i to na mjestima od načelnika, savjetnika do vježbenika, a izgradili smo i kvalitetan sustav, tako da pojedinačne kadrovske promjene ne mogu ugroziti rad Ministarstva.
 
Stvaramo hrvatsko gospodarstvo kulture
 
Nova Vlada utemeljila je i Ministarstvo za regionalni razvoj, na koga lokalne uprave polažu nemalu pozornost. Koliko ćete s njim surađivati?
 
- S novim ministarstvom surađivat ćemo na svim projektima iz područja kulture i zaštite prirode koji su bitni za regionalni razvoj. Ova se Vlada u svome strateškom okviru zalaže za održivi razvitak svih regija, a znamo da su zaštita kulturne i prirodne baštine i poticanje kulturnog razvitka osnovne pretpostavke.
 
Velik zamah u Vašemu prošlom mandatu doživjela je zaštita kulturnih spomenika i otvaranje konzervatorskih odjela diljem Hrvatske. Koji su Vam dalji planovi?
 
- I u ovom mandatu zaštita kulturnih dobara bit će jedan od prioriteta. Prepoznatljivost kulturne baštine važna je kako za turizam, tako i za smještaj Hrvatske na kulturnoj karti Europe. Kulturu čuvamo poput najvrjednijeg blaga, a kada kulturu povezujemo s gospodarstvom, stvaramo hrvatsko gospodarstvo kulture. Danas o očuvanju baštine skrbe i oni koji je gospodarski koriste, danas svi participiramo u ostvarenju strategije kulturnog razvitka, što je osobit doprinos razvitku Republike Hrvatske.
 
- Tendencije iz prošlog mandata da se završavaju veliki objekti i kapitalni spomenici pokazale su se izuzetno uspješnima, pa je logično nastaviti s takvim aktivnostima. Posebna pažnja posvetit će se obnovi tradicionalne ruralne arhitekture - u Dalmaciji kamene, a u kontinentalnoj Hrvatskoj drvene. Nastavit će se rad na registriranju i zaštiti nematerijalne  kulturne baštine.
 
Prostor hrvatskoj umjetnosti

Glazbenici su Vam zamjerali da ste premalo skrbili o otvaranju nove Glazbene akademije, na koju Zagreb već godinama čeka, a nakladnici su bili nezadovoljni izdvajanjima za knjigu i otkup. Što oni mogu očekivati?
 
- Naravno da dajemo punu potporu projektu osiguravanja adekvatnog prostora Muzičke akademije, ali rješenje tog projekta u stvarnoj je nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Grada Zagreba.
 
- Kada je riječ o nakladnicima, očekujemo provođenje jedinstvene cijene knjige i Sporazuma koji smo zajedno potpisali, uz neke naknadne izmjene. Mi obećavamo punu potporu izdavačima, piscima i knjižarama.
 
Kada možemo očekivati uređenje i preseljenje u novu zgradu Povijesnog muzeja u Zagrebu?
 
- Očekujemo uređenje i preseljenje najkasnije za dvije do tri godine.
 
Iduće godine bit će u znaku pripreme  Hrvatske za ulazak u članstvo EU. Na tom putu nezaobilazan je udio hrvatske kulture i njezina prezentacija svijetu kao i zakonodavno usklađivanje. U tom smislu očekuje li Vas jaka međunarodna aktivnost i kako smo  se za taj zadatak pripremili?
 
- Svake godine u skladu s mogućnostima povećavamo proračun za međunarodnu kulturnu suradnju, pri čemu Vijeće posebnu važnost pridaje suradnji s državama članicama EU. Blisko surađujemo s našim veleposlanstvima osmišljavanju programa, a osobno koristim svaki susret s ministrima kulture drugih država kako bih otvorio prostor hrvatskim umjetnicima i našoj kulturi. Kao što znate,  zakonodavstvo u području kulture nije bilo potrebno usklađivati, ali očekujemo stanovite promjene koje će se događati zbog usklađivanja legislative u drugim područjima. Medijsko je zakonodavstvo usklađeno, s tim da ćemo u naše propise ubrzo morati ugraditi i odredbe nove Direktive EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
 
- U području zaštite prirode ubrzano radimo kako bismo završili usklađivanje zakonodavstva i stvorili potrebne preduvjete za program Natura. Punopravni smo članovi programa Kultura, a već u prvoj godini osam hrvatskih projekata sufinancirano je iz tog programa. U idućih nekoliko tjedana završit će se i pregovori oko pristupanja Programu MEDIA.
 
HRVATSKA KAO ZEMLJA PARTNER
 
Učinili smo sve da "projekt Leipzig" uspije
 
Ovih dana održana je konferencija za tisak uoči nastupa Hrvatske kao zemlje partnera na Međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu. Jeste li zadovoljni učinjenim, programom naše prezentacije na toj zahtjevnoj književnoj smotri, koji javnosti još nije do kraja poznat, odabirom pisaca i prijevodima? Bilo je riječi da će se u pripreme uključiti cio niz hrvatskih književnih znalaca, a na kraju sve je palo na leđa dvoje ljudi, Alide Bremer i Györgya Dalosa.
 
- Ministarstvo je učinilo maksimum kako bi "projekt Leipzig" uspio. Već više godina sustavno potpomažemo prijevode hrvatskih autora na strane jezike, pa tako i na njemački. Pomažemo financijski i strane izdavače u izdavanju djela hrvatskih autora i sustavno promičemo hrvatsku literaturu diljem svijeta. Financirali smo sve što je dogovoreno. Projekt nije pao na leđa dvoje ljudi. Oni su projekt koordinirali, za što im je Ministarstvo u protekle dvije godine osiguralo svu logističku i financijsku potporu. Program još uvijek do kraja javnosti nije poznat, ali će biti objavljen prije otvorenja Sajma. Vjerujem da će se Hrvatska u Leipzigu predstaviti s više od 30 naslova na njemačkom jeziku tiskanih uz potporu Ministarstva kulture.
 
 
DECENTRALIZACIJA KULTURE
 
Ravnomjerni razvoj gradova
 
Bilo je dosta povika kako je hrvatska kultura još uvijek centralizirana i zagrebocentrična, jer da se svi važni veliki kulturni događaji održavaju isključivo u metropoli, te da onda nema dovoljno novca ni volje da oni obiđu i ostale gradove Hrvatske. Hoćete li to pokušati ispraviti?
 
- Činjenica je da je Zagreb glavni grad naše države i veliko kulturno središte. Problem ne vidim u potrebi smanjenja programa u Zagrebu, već da se ostalim sredinama omogući ravnomjerniji razvoj u području kulture. To je bila politika naše Vlade u prošlome mandatu, a tako će biti i u novome. A što se tiče neopravdane povike o centralizaciji, naglašavam da nismo otvarali nove institucije u Zagrebu, već smo to činili u Splitu, Zadru, Šibeniku, Novigradu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Iloku, Vukovaru, Gospiću, Lipiku, Metkoviću, Virovitici, Karlovcu, Krapini.
 
BRANKA DŽEBIĆ
 
VJESNIK, 05.02.2008.