B. Biškupić: Hrvatska književnost zablistat će u Leipzigu 2008.!

Prijeti li hrvatskom nakladništvu doista potop, što učiniti da ono iziđe iz krize? Kako se pripremamo za 2008. godinu kad bi hrvatska književnost i njezini pisci trebali zablistati na Međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu? Gdje se nakon silne bure skrio Prijedlog zakona o kazalištu i kad će početi njegova primjena? Tko će sve u godini Tesline 150. obljetnice rođenja dobiti njegov spomenik kojeg autora; kakva je sudbina novopronađenog Bukovčeva djela? To su aktualna pitanja kojima se svakodnevno bavi hrvatska javnost. Da bismo saznali odgovore na neka od njih, porazgovarali smo s prvim čovjekom nacionalne kulture, ministrom Božom Biškupićem.
Hrvatska je dobila povijesnu priliku predstaviti se kao zemlja partner 2008. na Leipziškom sajmu knjiga. hrvatskoj literaturi i njenim piscima pruža se platforma za ulazak u velike nakladničke njemačke kuće, a preko njih u cijeli svijet. Kako smo se pripremili za taj važni zadatak?
- Hrvatska će iskoristiti svoju priliku. Dobro je što su nas pozvali, hrvatska je književnost to zavrijedila. Započeli smo pregovore s Europskom unijom, a naš će nastup biti još jedan kamenčić u palači koju zajednički gradimo.
Razgovarao sam na Sajmu s direktorom i organizatorima o hrvatskom nastupu, a samom projektu obećao punu podršku. To znači potporu za nastup na Sajmu, ali i financiranje prijevoda hrvatskih autora, ovaj put malo jače usmjereno na njemačko govorno područje. Na vaše pitanje kako smo se pripremili odgovaram – mi smo spremni, hrvatska književnost zablistat će u Leipzigu 2008.

Je li osnovana komisija koja bi osmislila plan i program predstavljanja i prevođenja, te postoji li projekt na osnovi kojeg smo prihvatili taj primamljivi poziv Leipziškog sajma?
- Postoji prijedlog za osnivanje radnog tijela koji su nam dostavili Alida Bremer i György Dalos. Prijedlog je dobar i nastojat ćemo ga ovih dana uskladiti sa Zajednicom nakladnika i knjižara Hrvatske, a s radom smo već počeli. Prvo će se formirati izvršni odbor projekta, kao stalno operativno i stručno radno tijelo te programski odbor koji će predlagati i obrazlagati programske segmente.

Leipzig je prilika da se predstavimo i kao turistička i mediteranska zemlja. Kako ćemo pokazati svoje kulturološke i strateške prednosti?
- U razgovoru s Hrvatskom turističkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom svratili smo im pozornost na taj događaj. Imate pravo, to je prilika da se predstavimo kao turistička i srednjoeuropsko-mediteranska zemlja. Zajedno ćemo pripremiti tematsku izložbu, Hrvatska turistička zajednica i HGK predstavit će svoje programe.

Novine pune napisi o krizi i propasti hrvatskog nakladništva. Izdavači spremno izjavljuju da nema strategije kojom bi se zaštitili od propasti na divljem tržištu. Kako komentirate tu situaciju?
- To se preteške riječi – kriza, propast, a s druge strane istina je – sve je više naslova koji se tiskaju i pojavljuju na tržištu. Na sceni je velik broj malih nakladnika koji su najčešće ovisni o sredstvima Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, njima je možda najteže. No, izdavanje knjiga je i gospodarska djelatnost.
Naša je obveza zaštiti domaću pisanu riječ i poticati prijevode vrsne svjetske literature na hrvatski jezik. Na tome ćemo i dalje ustrajati. Kad je riječ o 'divljem' tržištu, pokušat ćemo pomoći fiksnom cijenom knjige, ako se konačno članovi nakladničkih udruga usuglase.

Pad nakladništva, slažu se izdavači, teško je zaustaviti bez intervencije države za što je, smatraju, 'krajnji čas, jer propadaju oni izdavači koji njeguju nacionalnu kulturu, a uspijevaju pak ono koji nemilice tiskaju bestselere i koji su se predali diktatu marketinga'. Kako promijeniti te trendove i zaštiti nacionalne vrijednosti?
- U vezi s tim pitanjem nemamo isto mišljenje. Vijeće za knjigu ponajprije poštuje kriterije potpore domaćoj pisanoj riječi, na tome će Ministarstvo kulture i dalje ustrajati. Kad spominjete 'diktat' marketinga, on u svim segmentima života danas ima znatno ulogu, možda ne baš kao diktat, ali kao marketing da. Nadam se da to razumiju i izdavači. Nema koristi ni od najboljeg naslova ako dostaje u skladištu. Komparativni primjeri iz gospodarstva uče nas da se ista djelatnost može udružiti u klaster, znači određeni način umrežavanja u korist plasmana robe.

S obzirom na nedavno iskustvo koje ste imali s Vijećem za knjigu, hoćete li što mijenjati u njegovu radu? Naime, nakon što odobre potpore projektima, vijeća se premalo brinu za to je li novac doista utrošen za tu namjenu i u kojem roku.
- Problema je bilo i bit će ih. Tražio sam od Vijeća da zaoštri kriterije kako bi prestalo usitnjavanje  potpora. Nakladnici će se morati naviknuti na točno ispunjavanje ugovornih obveza, zbog neispunjavanja uskratit ćemo im svaku daljnju potporu, rigorozno Čini se da se najviše žale oni koji svoje obveze prema Ministarstvu ne ispunjavaju u određenom roku.

Lani je utemeljena Nagrada za prevođenje književnih djela 'Iso Velikanović'. Želi li se njome utjecati na poboljšanje književnih prijevoda i na popunjavanje praznina u kontekstu prijevodne literature?
- Tom nagradom željeli smo ponajprije odati priznanje hrvatskim prevoditeljima za sav dosadašnji rad, ali i potaknuti i utjecati na poboljšanje književnih prijevoda, tek, kao što Vi kažete, na popunjavanje praznina u kontekstu prijevodne literature. Među prevoditeljima nagrada je naišla na sjajan odjek.

Zašto je ukinut hrvatski ured pri Unescu kad neki od naših projekata i dalje čekaju uvrštenje na prestižnu listu svjetske baštine? Tko će sada lobirati za njih, a time i za odmjeravanje i promicanje hrvatske kulture u europskim razmjerima?
-  Hrvatski ured pri Unescu nije ukinut, on i dalje postoji – pridružen je hrvatskom veleposlanstvu u Parizu, čime smo uštedjeli vjerojatno više od 20.00 eura mjesečnom, a posao zbog toga neće trpjeti. Imenovana je posebna savjetnica pri Unescu Maja Franković, koja će i dalje lobirati za hrvatske projekte. U tome će imati veliku pomoć znalca kulture, hrvatskog veleposlanika Božidara Gagre, koji je ujedno veleposlanik pri Unescu.

Nakon burnih polemika koje su pratile Prijedlog zakona o kazalištu i rasprave u Saboru, sve je utihnulo. Što je sa zakonom?
- Zakon o kazalištu izvanredno nam je važan, što je uostalom potvrdila rasprava u prvom čitanju. Svi prijedlozi i primjedbe detaljno su analizirani i uz pomoć vrhunskih stručnjaka. Očekuje nas sastanak radne skupine, kojoj ćemo  predstaviti provedene analize. Taj sastanak počinje idući tjedan, a Prijedlog zakona mogao bi se naći pred Saborom ponovo  u svibnju.

Nakon dvije i pol godine primjene, jeste li zadovoljni sredstvima prikupljenim od spomeničke rente?
- Zadovoljan sam trendom porasta sredstava, odnosno sve dosljednijom provedbom Zakona, što dokazuju i podaci. Godine 2004. ubrano je 68 milijuna kuna spomeničke rente,  lani je taj iznos bio 64 posto viši.
Posebno ohrabruje porast spomeničke rente uplaćene po četvornom metru poslovnog prostora koji se koristi u spomenicima. Sredstva u 2005. godini bila su čak 156 posto viša nego godinu prije. To pokazuje da su brojni gradovi kalkulirali s uvođenjem rente ili pak dosljednom provedbom donesenih odluka.

Je li Ministarstvo kulture, sukladno najavama, u London poslalo stručnjaka da procijeni vrijednost novopronađenog djela Vlahe Bukovca koje će se pojaviti na aukciji u lipnju?
- Zamolili smo ravnatelja Moderne galerije Igora Zidića, kao vrsna stručnjaka i znalca djela Vlahe Bukovca, da otputuje u London i izvijesti nas o autentičnosti djela i njegovoj vrijednosti.

Nova koncepcija stalnog postava Spomen-područja Jasenovac izazvala je brune reakcije manjinskih zajednica i dijela stručnjaka. Koliko će negativne reakcije utjecati na najavljeni rok otvorenja te ustanove?
- Nadam se da neće biti nikakvog pomicanja roka otvorenja. U novi postav uložili smo mnogo energije i truda, te se iskreno nadam da će novo Upravno vijeće pomiriti razlike i ukloniti nesporazume.

Ovih dana vratili ste se iz Vukovara. Kako napreduje veliki arheološki projekt Vukovar-Vučedol-Ilok?
- Projekt napreduje dobro. U prvoj će se godini utrošiti nešto manje sredstava jer je riječ o pripremi, ali ništa ne stoji, sve ide naprijed.

Hrvatska će prvi put u povijesti imati štand na filmskom sajmu Festivala u Cennesu. Kakvo to ima značenje za promicanje hrvatskog filma u svijetu?
- Prije godinu dana na tribini u Akademiji obećao sam filmskim djelatnicima da ćemo imati svoje mjesto za predstavljanje na filmskom sajmu u Cannesu, ato obećanje ove godine ispunjavam. Naravno da kvaliteta hrvatskog filma koja se potvrđuje ne samo na nacionalnom već i inozemnom planu, nameće potrebu da se on dostojno prezentira na jednom od najuglednijih filmskih festivala.
Zakupili smo zajednički paviljon s kolegama iz Slovenije i zamislili ga kao mjesto susreta hrvatskih i stranih filmskih djelatnika kako bismo našim sudionicima pomogli u ostvarenju što boljih profesionalnih kontakata. Tako će svi zainteresirani dobiti kvalitetne obavijesti o hrvatskom filmu, ali i saznati o mogućnostima realizacije zajedničkih filmskih projekata.

Nakon filma 'Što je muškarac bez brkova', koji je svojom gledanosti nadmašio američke hitove – vidjelo ga je 160 tisuća ljudi, i aktualne 'Karaule', mislite li da je riječ samo o pojedinačnim slučajevima ili da se publika vraća domaćem filmu?
- Nije riječ o pojedinačnim slučajevima. Razvidno je, naime, da se klima oko hrvatskog filma promijenila na bolje, osobito u posljednje dvije godine. Rezultat je to dobrog rada i sustavnog financiranja filma. Tu promjenu potvrdila je publika povratkom u kina na projekcije domaćeg filma, kao i ona festivalska publika, a s time se slaže i struka.

Je li Vas uspjeh filma 'Grbavica' potaknuo na razmišljanje da više podupirete koprodukcijske projekte?
- Ministarstvo kulture će i dalje podupirati filmske koprodukcije na temelju natječaja i Pravilnika, naravno uz preporuku umjetničkih savjetnika i Vijeća za film i kinematografiju. Čestitam na uspjehu filma 'Grbavica' i drago mi je što smo sudjelovali u tom projektu. Međutim, nije to jedini projekt – u koprodukciji je nastala i 'Karaula' Rajka Grlića, kao i film Antonija Nuića 'Sve džaba', a u tijeku je snimanje filma 'Živi i mrtvi' Kristijana Milića.

U povodu nekih napisa o screeningu za područje obrazovanja i kulture, spominjali su se navodni netočni podaci o obrazovanju. Kako je u tome prošla kultura?
- Nije bilo nikakvih problema u području obrazovanja, te su izjave i napisi potpuno netočno. Kad je riječ o kulturi, posao smo pošteno odradili, dugo smo se i dobro pripremali te čekamo otvaranje pregovora. Ministarstvo kulture organizira posebne aktivnosti vezane uz obrazovanje umjetnika i djelatnika u kulturi kako bi se što bolje pripremili za participiranje u Europskoj uniji.

Spomenici Tesli
Kako komentirate namjeru zagrebačkog Gradskog poglavarstva da na križanju Preradovićeve i Masarykove ulice postavi meštrovićev spomenik Nikoli Tesli? Naime, poznata je inicijativa Ministarstva kulture da se spomenik Tesli postavi u njegovu rodnom Smiljanu.
- Ministarstvo kulture uspjelo je u višemjesečnim pregovorima s Ministarstvom znanosti i Ministarstvom kulture Srbije i Crne Gore dogovoriti da se uzme otisak Kršinićeva spomenika Nikole Tesle u Beogradu. Otisak će ovih dana biti u Zagrebu. Skulptura će se odliti i postaviti u Gospiću.
Kad je riječ o Teslinoj skulpturi za Smiljan, imenovali smo stručnu skupinu – ocjenjivački sud, koja će na temelju pozitivnog natječaja odabrati najbolje idejno rješenje. Tako ćemo dobiti suvremeni pogled na tog velikog čovjeka.
Prihvatljiva mi je inicijativa Grada Zagreba da i glavni grad u javnom prostoru postavi skulpturu – koju i kakvu, 'u to se bi štel mešati'.  (Branka Džebić)

Vjesnik, 7. i 8.4.2006.