Razgovor: Ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić
MINISTAR KOJI DOĐE POSLIJE MENE TEŠKO ĆE PONOVITI DOSTIGNUTO
Otvorenje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, o čemu su sanjali mnogi naraštaji umjetnika i kulturnih djelatnika, proglašenje sedam hrvatskih posebnosti dijelom zaštićene svjetske baštine ili pak zadarski Muzej stakla kao riznica antičkoga naslijeđa na tlu Hrvatske - sve to pars pro toto svjedoči o uzletu hrvatske kulture i o njezinu dioništu suvremenih europskih kulturoloških tijekova. Upravo o tome i o drugim postignućima te o projektima koji su pred završetkom, razgovarali smo s ministrom kulture mr. sc. Božom Biškupićem.
• Velik uspjeh hrvatske kulturne politike jest upis sedam nematerijalnih dobara na UNESCO - ovu listu svjetske baštine. Koliko će to pripomoći prepoznavanju hrvatske baštine?
- To je zaista velik uspjeh. Pokazalo se da smo imali i viziju i dobre reflekse kada smo prije više od godinu dana u Pariz poslali i ponudili 16 fenomena nematerijalne kulturne baštine za upis na UNESCO - ovu listu. Odabrano je i upisano sedam i time Hrvatska prednjači među europskim zemljama. Kada se hvalimo vizijom i refleksima, činimo to u kontekstu najnovije odluke UNESCO - a da se ubuduće može nominirati samo dva fenomena godišnje, pa bi nam, dakle, za ovih upisanih sedam trebalo najmanje pet godina. No, mi smo uporni, pa smo ponovili zahtjeve za Sinjsku alku i Vrličko nijemo kolo jer je riječ o dvama jedinstvenim fenomena koji isto tako zaslužuju upis.
Sigurno će uvrštenje na Listu pripomoći i boljem prepoznavanju hrvatske baštine, što se već pokazalo na sjednici u Abu Dhabiju, gdje je svako od upisanih dobara pojedinačno prezentirano, a samoj prezentaciji nazočilo je gotovo 200 vrhunskih svjetskih stručnjaka. Mnogi se pitaju što dobivamo upisom.
Upisom, u prvom redu, dobiva kultura koja se tako na najljepši mogući način legitimira u svijetu svojim kulturnim dobrima. Veliku korist ima i turističko gospodarstvo jer postoje brojne turističke agencije koje svoje aranžmane organiziraju upravo prema mjestima zaštićenih UNESCO - ovih fenomena. Mi već imamo dobra iskustva s upisanom materijalnom baštinom, a najbolji su primjer za to Split, Plitvice, Trogir ili biser hrvatske graditeljske baštine grad Dubrovnik.
Hrvatska se time ujedno i obvezuje - posebice putem Ministarstva kulture koje vodi i nacionalni registar upisa - poticati i podupirati život fenomena nematerijalne kulturne baštine. To znači pomagati im financijski, dajući im ravnopravno mjesto s ostalim aspektima kulturne baštine, priznajući njihovu važnost u ukupnoj kulturnoj slici zemlje i svijeta.
• Kruna upisa Starogradskoga polja na UNESCO - ovu listu zaštićene baštine bila je dodjela povelje Starom Gradu na Hvaru, koja je uz čipkarstvo iz samostana hvarskih benediktinki i procesiju "Za križen" još jedno prestižno priznanje Hvaru i njegovoj baštini. Mogu li te činjenice pridonijeti i njegovu boljem turističkom razvoju, koji još nije iskoristio te svoje prednosti?
- Na dan kad je u Stari Grad donesena UNESCO - ova povelja, a Vi ste to nazvali krunom upisa, bila je to prava svečanost. Jer Hvar se tih dana nije dičio samo upisom Starogradskoga polja, već i upisom čipkarskog umijeća časnih sestara, hvarskih benediktinki, ali i jednim dojmljivim običajem - procesijom "Za križen".
Izgleda da nam je brojka sedam sretna jer smo dosad na UNESCO - ovu listu svjetske baštine upisali sedam nematerijalnih dobara i sedam materijalnih kulturnih dobara. Da se prisjetimo, sedam materijalnih dobara su Dioklecijanova palača i povijesni kompleks Splita, povijesna jezgra Trogira, Stari grad Dubrovnik, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Nacionalni park Plitvička jezera i već spomenuto Starogradsko polje.
Tim se upisima Hrvatska legitimira kao mediteranska i srednjoeuropska država bogata kulturnim dobrima. A to govori i o svijesti ljudi koji su stoljećima čuvali i sačuvali svoje običaje, graditeljsku baštinu i prirodne ljepote.Naravno da se to danas u vrijeme modernih nomada može iskoristiti i za potrebe turističkoga gospodarstva, pa kultura na taj način i te kako pridonosi boljitku ne samo hrvatskog naroda nego i europskoga kulturnog kruga.
Stećci kao jedinstveni srednjovjekovni nadgrobni spomenici, koji postoje samo u četiri zemlje (Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori), idući su kandidat za upis na UNESCO - ovu listu.
• Prvi put Hrvatska zajedno sa susjednim zemljama nastupa prema Unescu, ne robujući granicama i političkim okolnostima. U kojoj je fazi taj projekt?
- Evo još jednoga dobrog primjera kandidature za upis na UNESCO - ovu listu. Četiri su susjedne države baštinici bogumilskih kamenih stećaka ili, kako ih je pjesnik lijepo nazvao, kamenih spavača. Kultura stećaka prelazi političke granice današnjih država i postaje sastavnicom nacionalnih kultura Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. I baš je ta činjenica paradigma UNESCO - ovih nastojanja upisa multinacionalnih aplikacija na Svjetsku listu, jer se tako realizira ideja o jedinstvenom značenju baštine za kulturu cijelog svijeta. To je posebno istaknuto u UNESCO -ovoj Konvenciji o zaštiti kulturne baštine. Sačuvano je približno 70.000 stećaka, najvećim dijelom u BiH. Treba naglasiti da je njihova zaštita vrlo složen posao jer ih se ne bi smjelo micati iz njihova prirodnog okružja, a često su rasuti po vrletima i teško je o njima voditi brigu. Tek se jedan mali dio nalazi u muzejskim ustanovama. Imenovani su koordinatori projekta koji su se već prihvatili posla.
• Nakon niza najava i odgoda uskoro će se otvoriti i dugo očekivani Muzej krapinskoga pračovjeka. Što još treba učiniti do njegova otvorenja i znate li točan datum?
- Na žalost, izgradnja toga muzeja trajala je predugo iz raznoraznih razloga. Otvorit ćemo ga početkom iduće godine. Muzej je vrlo atraktivan, nalazi se u Krapini koja i inače privlači brojne turiste, a otvorenmje novog muzeja bit će dodatna atrakcija ne samo u turističkoj ponudi nego će imati i vrlo važan edukacijski karakter. Naglašavam upravo edukacijski karakter stoga što je na idejnom rješenju i postavu radio jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za to područje Jakov Radovčić. Radovi na postavu u završnoj su fazi, napreduju prema ugovorenoj dinamici i njihovo dovršenje očekujemo krajem ove godine. Uz Muzej seljačkih buna, galeriju Augustinčić, kompleks Kumrovec i Veliki tabor Muzej krapinskoga pračovjeka čini jednu veliku cjelinu Muzeja Hrvatskog zagorja.
• Kako pak napreduje europski projekt Vukovar-Vučedol-Ilok?
- Projekt napreduje dobro. Početkom iduće godine otvorit ćemo dvorac Odescalchi - Gradski muzej grada Iloka s pripadajućim uređenim arheološkim nalazištem - dvorac knezova iločkih. Započeli smo izgradnju Muzeja vučedolske civilizacije na nalazištu Vučedol, obnavljamo baroknu jezgru grada Vukovara, a u punom su jeku i radovi na Gradskom muzeju grada Vukovara - dvorcu Eltz.
Zanimljivo rješenje Muzeja vučedolske civilizacije arhitekta Gorana Rake već sada privlači pozornost stručnjaka i publike, baš kao što to čini i njegov prvi muzej in situ izgrađen u Hrvatskoj, koji je otvoren prije tri godine u Naroni. To znači da će taj svjetski poznati lokalitet - kolijevka europske civilizacije - dobiti dostojnu i svjetsku prezentaciju. Iz svega što sam Vam dosad izložio vidi se velika i uspješna aktivnost Ministarstva kulture u prezentaciji kulturne i prirodne baštine te osiguranju kvalitetnih uvjeta njihova očuvanja.
• Ima li novca za nastavak niza velikih izložbenih projekata u Klovićevim dvorima poput Dalmatinske zagore i Slavonije i što bi iduće bilo na redu?
- Veliki, možemo reći, povijesni projekti poput Zagore i Slavonije moraju ići dalje. Imaju puno priznanje struke i publike, a iza sebe su ostavili bogatu enciklopedijsku dokumentaciju i prezentaciju u publikacijama tiskanim u povodu izložbi. Nacionalno vijeće Ministarstva kulture dalo je punu potporu nastavku projekta izložbom "Hrvatsko zagorje, Međimurje i Podravina" 2010. godine, čime bi se obuhvatio dobar dio sjeverne Hrvatske, a s projektom bi trebalo nastaviti i 2011. godine.
Prilika je ovdje spomenuti jednu dragocjenu izložbu koja će se uskoro otvoriti u Klovićevim dvorima, a to je izložba blaga Kotorske biskupije koja postoji već punih 12 stoljeća. Projekt je rezultat suradnje ministarstava kulture Crne Gore i Republike Hrvatske, Kotorske biskupije i brojnih stručnjaka.
• Unatoč nezavidnoj gospodarskoj situaciji, rekla bih da kultura nije ostala na repu događanja - otvoreni su među inim brojni muzeji i knjižnice. Jesu li time ostvarena sva Vaša nastojanja u prvom, drugom i trećem mandatu?
- Spomenimo da smo tek na polovici ovog mandata, stoga bi čovjek trebao biti skroman i ne hvaliti se ostvarenim. Budući da imam čast 10 godina obnašati dužnost ministra kulture, mogao bih se pohvaliti mnogim ostvarenim projektima ili neskromno izjaviti da će ministru koji dođe iza mene trebati dugo da dosegne razinu mojih realiziranih projekata, bolje rečeno, uspjeha. Kada kažem mojih, mislim na Ministarstvo kulture kojem sam na čelu, i moje dragocjene suradnike koji me marno prate u dinamici svakodnevnih poslova, ali tu mislim i na brojne umjetnike i kulturne djelatnike koji čine korpus hrvatske kulture. Već sam rekao da sam 1998./99. godine pokrenuo gradnju MSU u Zagrebu do tada 30-godišnji san mnogih generacija, muzej koji se ovih dana i otvara, kao što se ostvarila i Narona, Muzej antičkoga stakla u Zadru, Centar za podvodnu arheologiju, Gradski muzej u Iloku - Palača Odescalchi, Muzej krapinskog pračovjeka u Krapini, koji se otvara, da ponovimo, za mjesec dana, a počela je i izgradnja muzeja Vučedol. Da ne bi ostalo samo na muzejima, mogao bih dugo nabrajati gradnju i obnovu brojnih knjižnica, domova kulture diljem Hrvatske kao i objekte u nacionalnim parkovima. Dakle, zaista sam zadovoljan učinjenim, premda je to samo jedan segment našeg posla i ne treba pritom zaboraviti ni izdavaštvo, glazbu i kazalište, kulturnu i prirodnu baštinu, o kojim bismo opet mogli satima razgovarati.
• Bez obzira na sve nakladničke jadikovke, čini se da se recesija najmanje odrazila baš u toj djelatnosti. Kako ocjenjuje ovogodišnji Interliber? Jeste li zadovoljni pokazanom hrvatskom produkcijom? Čime niste zadovoljni?
- Mogao bih vam ovdje citirati objavljene izjave onih velikih izdavača koji su izrazili zadovoljstvo porastom broja izdanja i prodaje baš na samom Interliberu. Ali to bi možda izgledalo da se pokrivam tuđim izjavama. Interliber ocjenjujem uspješnim jer smo vidjeli velik broj novih naslova, bili smo svjedoci mnoštva predstavljanja knjiga i autorskih nastupa. Velik broj posjetitelja svjedočio je o dinamici i živosti književne i izdavačke scene te nesmanjenom interesu čitateljske publike unatoč recesijskim uvjetima. Produkcija je bogata i raznolika, kako po žanrovima tako i po kvaliteti izvedbe. A dio zasluga pripisujem i Ministarstvu kulture koje svojim mjerama - otkupom, potporom izdavanju vrijedne knjige, programom stipendiranja pisaca te poticanjem prijevoda na strane jezike - pomaže hrvatsku izdavačku scenu. Čime nisam zadovoljan? Bio bih zadovoljniji kad bi medijski tretman sajma bio veći, kao što je to slučaj u drugim zemljama, a još bih zadovoljniji bio kada bi se knjižarska mreža, koja se još od rata nije oporavila, počela oporavljati i konsolidirati.
• U Sabor je upućen u drugo čitanje novi Zakon o elektroničkim medijima. Možete li nam reći što se mijenja u odnosu na stari Zakon?
- Zakon o elektroničkim medijima upućen je u Sabor uz punu potporu udruga i stručnjaka te uz provedenu sveobuhvatnu javnu raspravu. Zakon je pripreman na vrlo transparentan način, a najvažnije izmjene odnose se na nov način definiranja audiovizualnih medijskih usluga i audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, uvođenje specijaliziranih (uz opće) televizijskih i radijskih kanala, uređenje korištenja svih dostupnih platformi distribucije audio i audiovizualnih medijskih usluga te postupak davanja dopuštenja za rad pružateljima audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, kao i za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa. Konačni prijedlog zakona uređuje i provedbu digitalizacije u području elektroničkih medija.
• U javnosti se govori o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u. Možete li nam reći radi li se na tom zakonu te je li istina da će se ukinuti oglašavanje na javnoj televiziji?
- Predsjednica Vlade Jadranka Kosor najavila je donošenje novog zakona o HRT-u i Ministarstvo kulture započelo je s intenzivnim pripremama. Kako će pripreme napredovati, tako ćemo i javnost izvještavati o tome. Na neozbiljne izjave nekih o ukidanju pristojbe ili oglašavanja ne mogu vam odgovoriti jer je riječ o spekulacijama. Priprema zakona ozbiljan je i odgovaran posao i u taj će proces biti uključena šira javnost, baš kao što je to bio slučaj i sa Zakonom o elektroničkim medijima. Budući da je prihvaćanje tog zakona jedan od uvjeta u pristupnim pregovorima za zatvaranje poglavlja 8, bit će donesen do kraja ožujka.
OSTVAREN JE VELIK PROJEKT ZA HRVATSKU
• Napokon je pred otvorenjem (11. prosinca) Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je hrvatska javnost čekala četiri desetljeća. Kako, nakon svih peripetija koje su ga pratile, ocjenjujete taj kapitalni projekt hrvatske kulture?
- Zadovoljan sam što je ostvaren jedan veliki projekt, najveća investicija u kulturi u suvremenoj Hrvatskoj, čiju sam izgradnju inicirao krajem 90-ih godina kao ministar kulture u svome prvome mandatu. Projekt je ostvaren nakon više od 30 godina želja i zahtjeva struke, a bio je san mnogih generacija. Izgradnju i završetak objekta uspjeli smo ostvariti u posljednjih šest godina i zadovoljni smo učinjenim. Hrvatska umjetnička i likovna scena, Republika Hrvatska i Grad Zagreb zaslužuju takav muzej, jer je naš glavni grad već davnih pedesetih godina bio prepoznat kao važno europsko središte za likovnu umjetnost po manifestacijama, kao što su Nove tendencije, EXAT 51 ili izložbe poznatih svjetskih umjetnika u zagrebačkim muzejima. Muzej suvremene umjetnosti značajan je i za cijelu muzejsku struku - prvi je put u hrvatskoj povijesti izgrađen tako velik objekt za suvremenu umjetnost koji daje mogućnost suvremene prezentacije artefakata i ujedno predstavlja arhitektonsku zamisao koja će muzej zasigurno pozicionirati na europskoj karti muzeja suvremene umjetnosti i učiniti ga prepoznatljivim ne samo kao znak glavnoga grada već i hrvatske kulture u cjelini. Muzej će biti i ključni čimbenik urbaniteta Novoga Zagreba, nosilac novoga gradskog duha na drugoj obali Save, a svojim velikim prostorima omogućit će prikaz suvremene umjetnosti na primjeren način. Pozivam sve ljude dobre volje da dođu na svečano otvorenje toga novog hrama hrvatske kulture 11. prosinca ove godine.
BRANKA DŽEBIĆ
VJESNIK, 28.11.2009.