Interview: Božo Biškupić ministar kulture

 

Prvi čovjek resora kulture samo u Globusu daje svoja predviđanja za 2009. godinu te opisuje na koji će se način sveprisutna fraza o "stezanju remena" odraziti na kapitalne investicije, film i likovne projekte te komentira aktualne skandale

 

Kakva će biti hrvatska kultura u "godini kriznog življenja", hoće li patiti ili se mudro prilagoditi, razgovarali smo s osobom najodgovornijom za te odluke, hrvatskim ministrom kulture u već trećem mandatu, Božom Biškupićem. Otkrio nam je koji će biti najveći hrvatski kulturni događaji u 2009., preporučio građanima knjige i predstave koje će im oplemeniti život, umjesto shoppinga za koji neće imati novca, ali i otkrio čega će se on osobno odreći u godini stezanja remena.

 

RASPODJELA BUDŽETA

 

Koliko će manji biti proračun za kulturu u sljedećoj godini?

 

- Činjenica je da je u globalnom izračunu proračun za 2009. manji za 6,5 posto. Budući da su plaće i materijalni troškovi ostali isti ili su povećani, to znači da bi smanjenje proračuna u programskom dijelu moglo biti do 10 posto. Međutim, mi smo odlučili da se najveći dio ušteda ostvari u investicijskom održavanju i to više od 35 posto. Drugim riječima, program žive kulture neće trpjeti.

 

Po kojem ćete kriteriju raditi restrikcije, a što će biti prioriteti u kulturnim projektima? Hoćete li ići na smanjivanja po sistemu "svima po malo"?

 

- Nije ovdje riječ o restrikcijama nego o preraspodjeli. Usmjerit ćemo investicijska sredstva u prvome redu na velike projekte koji će iduće godine biti dovršeni. Na prvome mjestu Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej krapinskog pračovjeka u Krapini, sjajan projekt Muzej antičkog stakla u Zadru, dogradnja paviljona u Jasenovcu, pripremni radovi za početak uređenja zgrade za Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu i veliki projekt Vukovar-Vučedol-Ilok s kojim su vezana i kreditna sredstva Razvojne banke Vijeća Europe.

 

Nadam se da će biti sredstava i za neke manje projekte, dok će jedan dio morati pričekati, pa ćemo nakon godinu dana ponovno krenuti. Prema tome, ništa se neće rješavati po principu "svima pomalo". Imamo zacrtane prioritete od kojih ne odustajemo.

 

MUZEJ SUVREMENE

 

Puno je problema bilo s Muzejem suvremene umjetnosti. Radovi kasne, najviše zbog premalenog troškovnika.

 

- Već sam više puta o tome govorio, uvijek spominjućiGradZagreb, zato što je, prema ugovoru iz 2001, investitor Grad, dok je Ministarstvu u tom istom ugovoru određena uloga sufinancijera bez prava odlučivanja. S punim smo pravom investitoru, znači Gradu, prigovarali za sva kašnjenja u izgradnji tog projekta.

 

Konkretno?
 

- Prvo, moram spomenuti da izvedbena i projektna dokumentacija nije bila cjelovita, a troškovi su rasli, jer je izazvan zastoj u radu. Čak i statički izračun za "slavnu gredu" nije bio zadovoljavajući, pa je već u startu koštala 15 milijuna kn više. Na kraju su, prema riječima gradonačelnika, predviđeni troškovi za građevinsko-obrtničke radove s 210 milijuna kuna narasli na 318 milijuna. Povećani su za 51% u odnosu na potpisani ugovor. I prigovarat ćemo i dalje ako se projekt građevinski ne dovrši do svibnja, odnosno ne otvori najesen kako je obećano. Što se Ministarstva tiče - redovito smo osiguravali svoj dio sredstava.

 

PRIKUPLJANJE GRAĐE ZA NOVI MUZEJ

 

I vi osobno prikupljate djela za novi postav MSU...

 

- Nije točno da prikupljam djela za novi postav MSU jer to i nije moj posao. Osobno sam iz Zbirke Biškupić darovao nekoliko mapa suvremenih autora, a Muzej je donaciju prihvatio. Točno je da sam pokušao spasiti neka djela za MSU i intervenirao kod vlasnika da ih sačuvaju i poklone Muzeju - primjerice rad Vjenceslava Richtera za svjetsku izložbu u Hannoveru. Razgovarao sam s direktorom INA-e Tomislavom Dragičevićem i s čelnikom Gospodarske komore Nadanom Vidoševićem da razmisle o doniranju barem jednog djela iz svojih fundusa, naravno, pod uvjetom da kustosi procijene da to djelo zavređuje biti izloženo u Muzeju. To je praksa mnogih velikih svjetskih tvrtki. Nažalost, u Hrvatskoj još nije zaživjela. Još smo jako siromašni u pogledu djela poznatih svjetskih imena i upravo tu postoji šansa za uspješne gospodarstvenike, da se upišu na kulturnu kartu ovog velikog muzeja.

 

Je li se razmišljalo o budućoj vlasničkoj strukturi MSU-a, dosad gradskog muzeja, s obzirom na to da je izgradnju financiralo u istom iznosu kao i Grad? Hoće li se o tome razmišljati?

 

- Ne. Kada posao bude dovršen po modelu Klovićevih dvora, Republika Hrvatska i Grad Zagreb preuzet će financiranje u omjeru pola-pola.

 

U kojoj je fazi vaša donacija grafika Splitu? Jeste li se pokolebali nakon novinskih tekstova da Split nema pristojnu galeriju u kojoj će pokazati skuplju izložbu, a trošit će na udomljavanje vaše?

 

- Nije ovdje riječ o moje-tvoje, već je riječ o zbirci suvremene hrvatske grafike, a Biškupića pritom zaboravimo. A nisam se pokolebao jer volim taj grad. Odluku sam donio zajedno sa suprugom i u tome su me podržali moji prijatelji umjetnici.

NOVA UZDANICA

 

Stručna i informirana BISERKA RAUTER PLANČIĆ

Ravnateljica Moderne galerije, selektorica Venecijanskog biennala

 

Na mjesto selektora Venecijanskog biennala imenovali ste ravnateljicu Moderne galerije, Biserku Rauter Plančić, a to je izazvalo polemike. Što je bilo presudno?

 

- Ona je ravnateljica Moderne galerije, stručnjak koji uredno radi svoj posao, upoznata je sa stanjem u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Tek je vidjela prostor, još nije napravila program, očekujem da će to učiniti uskoro. I mislim da nije lijepo što se u Hrvatskoj odmah počelo progovarati o tome, čak i prije nego što je izbornica predložila svoj program. Ako unaprijed sumnjamo u ljude koji vode tako značajne ustanove, znači da nešto s nama ne štima.

 

Oštre su riječi više puta pale između vas i hrvatskih izdavača, no na kraju oni i nisu sasvim nezadovoljni. Neki su doduše propali, neki posluju bolje, jer su se prilagodili tržištu. Što mogu od Ministarstva očekivati u 2009. izdavači, a što pisci?

 

- S moje strane sigurno nisu pale oštre riječi, rado prihvaćam mišljenje drugog ako je bolje, čovjek sam dijaloga. No, točno je da smo se razilazili u stavovima, jer izdavaštvo vidim i kao kulturnu i kao gospodarsku djelatnost. Tako je u svijetu, pa zašto ne bi bilo u Hrvatskoj. Spominjete da su neki propali, a ostali oni koji su se bolje prilagodili tržišnim uvjetima. To je uobičajeno, samo je u planskoj privredi drukčije.

 

No, ako opet smanjite potpore izdavačima, bit će na udaru i oni srednji, pa i veći izdavači.

 

- Prvo, nismo smanjivali potpore, drugo, naša je zadaća pomoći izlazak vrijedne knjige, hrvatske ili strane. Izdavače već podupiremo na nekoliko načina, ali pisci su ipak najznačajniji u tom lancu. Otkupljujemo knjige za knjižnice, počeli smo pomagati prijevode, popularne stipendije koje dajemo jednom godišnje za stotinjak autora novi su način pomoći piscima, pomažemo knjižarama u promociji knjiga...

 

VRUĆA KNJIŽEVNA TEMA

 

Nives Celzijus na Pulskom sajmu nije dobila svojeg Kiklopa. Što mislite o tome?

 

- Mislim da je tu učinjena nepravda. Pravila se ne mogu mijenjati kad je natječaj završen. Čitam u tisku - treba, navodno, dokazati da je baš toliko knjiga prodano. A kako su prošlih godina to dokazivali? Ako treba prebrojiti knjige, onda su se trebali potruditi. Kriterij nije bio da to bude novi Krleža ili Joyce, nego broj prodanih knjiga. Ako je gospođa to ispunila, zaslužila je nagradu.

 

Govori se o renesansi hrvatskog filma, 9 ih je bilo na lanjskoj Puli, no film je skupa igračka... Koliko će financijski patiti sljedeće godine?

 

- Ne vidim razloga zašto bi film trebao patiti kada smo, donošenjem Zakona o audiovizualnoj djelatnosti i osnivanjem HAVC-a, osigurali način da se hrvatski audiovizualni program uz sredstva iz državnog proračuna financira i iz drugih izvora. Program proizvodnje audiovizualnih djela, kao i komplementarne djelatnosti, imat će siguran izvor sredstava.

 

Koji su veliki izložbeni likovni projekti u Hrvatskoj 2009.?

 

- Najveći će biti izložba "Slavonija, Baranja i Srijem" koja će slijediti model izložbe "Zagora - nepoznata zemlja", koji sam predložio prije dvije godine. No, ova će izložba biti puno kompleksnija i veća. Ja sam odredio deset stručnjaka za pojedina područja -Vladimira Markovića, Krešimira Nemeca, Zvonka Makovića, Ferdinanda Medera, Stanka Andrića, Iskru Janušić, Stjepana Ćosića, Žarka Španičeka i Nailu Ceribašić, te Branku Šulc kao glavnog koordinatora, a oni svoje pomoćnike, tako da izložbu radi 100-tinjak ljudi. Stajat će otprilike 4-5 milijuna kuna, ovisi i o sponzorima.

 

IZLOŽBA NA PONOS SLAVONCIMA

 

Oko vas huče čudne centripetalne sile, prati vas glas da ste pravi spretnjaković u pridobivanju suradnika. Uspijevate raditi i s onima s kojima ste bili u nemalom sukobu, kao recimo s kustosima MSU, sada autorima postava nove zgrade MSU. Ili sa Zvonkom Makovićem - i tu su se još nedavno čule nemile riječi.

 

- Rekao sam vam da sam čovjek dijaloga. A za Makovića sam samo rekao da imam razumijevanja za njegov nemir, jer on je buntovnik! Naravno da sam ga za izložbu Slavonije angažirao kao vrsnog stručnjaka, i kao rođenog Osječanina. Bit će to takva izložba da će svi Slavonci, ali i svi mi drugi biti ponosni.

 

Priznali ste da se u radu volite osloniti na žene. Najavljujete li neku akviziciju za sljedeću godinu?

 

- Iduće ću godine u svibnju proslaviti 47 godina sretnog braka sa svojom suprugom, pa stoga ne najavljujem nikakvu novu žensku akviziciju.

 

Radi li se na osnivanju Fondacije nezavisnih kulturnih projekata?

 

- U načelu Akcijski plan Vlade za strategiju prema mladim predviđa razradu nezavisnih kulturnih projekata "kultura nova", a naše Ministarstvo razmatra različite modele i daje podršku toj inicijativi. Budući da je ovo godina štedljivog proračuna, nastojat ćemo da se taj projekt ostvari u 2010.

 

Premijer je najavio i pozvao na stezanje remena u sljedećoj godini. Čega ćete se vi, gospodine ministre, osobno odreći?

 

- Kad je riječ o Ministarstvu, mi smo vrlo skromni, štedljivi i pažljivi. Kad je riječ o meni osobno, živim umjereno, ne pušim, ne pijem, toga se ne mogu ničega ni odreći.

 

Možda bih se mogao odreći malo hrane, to bi mi bilo dobro i za zdravlje. Kao što volim meso, volim i ribu, i sve što ide s time, ali moj porok su kolači. Ja sam Turopoljac, za nas je normalno da volimo gibanice. No, ozbiljno. Odreći ću se kupnje grafičkih listova, koje inače redovito kupujem, i tu ću svotu pridodati onoj koju i inače uplaćujem u dobrotvorne svrhe.

 

MINISTROV IZBOR ZA 2009.

Biškupićeve preporuke

 

Što su vaši prijedlozi kulturnih sadržaja za godinu teškog življenja?

 

- Zbirka pjesama "Stvarnice" odlične, sjajne i samozatajne pjesnikinje Anke Žagar, prvi put na hrvatskom "Josip i njegova braća" Thomasa Manna, "Grad u Zrcalu" Mirka Kovača koji je cijele ove godine u centru pažnje, te "Grand hotel" Renata Baretića za koji se nadam da će postati hit kao i ostali njegovi romani.

 

Izložbe? Kazalište?

 

- U 2009. valja pogledati izložbu "Slavonija, Baranja i Srijem" koja će se otvoriti u proljeće u Klovićevim dvorima, predstavu "Kraljevo" u zagrebačkom HNK, povijesnu izložbu o Dalmaciji u galeriji umjetnina u Splitu, izložbu "Zagreb-München" u Umjetničkom paviljonu, Jubilarni 25. Zagrebački bijenale te komičnu operu "Casanova" u Rijeci.

 

Koja je vaša omiljena zabavna pjesma?

 

- "Oko jedne hiže navek tići lete", to je jedna sjajna zagorska balada, za koju je prekrasan tekst napisao Drago Britvić. Na Krapinskom festivalu pjevala ju je Gabi Novak, koju ja generacijski, dakle već jako dugo, obožavam. Ali, želio bih tu pjesmu čuti u izvedbi Tamare Obrovac. Tamarinu glazbu jako volim, i kad bih tu pjesmu čuo u njenoj obradi i izvedbi, bio bih jako sretan.

 

MIRJANA DUGANDŽIJA

 

GLOBUS, 19.12.2008.