Poticanje kulturnog i kreativnog sektora
KREATIVNA EUROPA PROGRAM EUROPSKE UNIJE
JUČER PREDSTAVLJEN U RIJECI
Za jačanje europskog kulturnog i kreativnog sektora predviđeno je 1,46 milijardi eura u sljedećih sedam godina – Kreativna Europa daje podršku i Europskim prijestolnicama kulture, a za tu titulu kandidirat će se i Rijeka
Na Filozofskom fakultetu u Rijeci jučer je predstavljen program »EU Kreativna Europa – potprogram Kultura i Europske prijestolnice kulture«, u organizaciji Deska Kreativne Europe Ministarstva kulture, Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci. »Kreativna Europa« je program Europske unije za kulturni i kreativni sektor od 2014. do 2020. godine, a cilj mu je jačanje europskog kulturnog i kreativnog sektora. Za tu svrhu predviđeno je 1,46 milijardi eura u sljedećih sedam godina.
Program potiče očuvanje i promociju europske jezične i kulturne raznolikosti i bogatstva, pridonosi ciljevima za održiv gospodarski rast, pomaže prilagodbi kulturnog i kreativnog sektora digitalnom razdoblju i globalizaciji, otvara međunarodne mogućnosti te pruža pristup novim tržištima i publici.
Riječ je o programu koji podržava projekte prekogranične suradnje, prijevode i promicanje književnih djela, izgradnju kapaciteta i profesionalno usavršavanje, distribuciju i prodaju audiovizualnih djela, filmske festivale i razvoj publike. Kreativna Europa daje podršku i Europskim prijestolnicama kulture.
Prestižna titula
Tijekom jučerašnjih izlaganja u Rijeci sudionici su se mogli upoznati s programom »Kreativna Europa« te s pisanjem i prijavljivanjem projekata potprograma »Kultura«, dok su primjere dobre prakse predstavili Marina Vicelja Matijašić s riječkog Filozofskog fakulteta, Davor Mišković iz »Drugog mora« i Sabina Salamon, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Niz korisnih informacija dali su i Ana Perišić Mijić i Mladen Špehar iz Deska Kreativne Europe.
Za širu javnost bilo je zanimljivo izlaganje Anere Stopfer iz Službe za međunarodne kulturne odnose Ministarstva kulture, koja je predstavila projekt »Europska prijestolnica kulture 2020. – Hrvatska i Irska«. Kao što je poznato, za ovu prestižnu titulu kandidirat će se i Rijeka, a 2016. godine bit će poznato koji će od hrvatskih gradova biti Europska prijestolnica kulture. Natječaj Ministarstva kulture raspisuje se početkom svibnja ove godine, a procedura uključuje dvije natječajne faze – predizbornu i izbornu. Izborno povjerenstvo je nezavisno tijelo i lobiranje nije dopušteno.
Kako je podsjetila Stopfer, EPK je vrlo ambiciozan projekt koji osigurava najveću vidljivost na karti europskih kulturnih događanja. Zahtijeva i značajna financijska ulaganja – operativni troškovi kreću se između 15 i 100 milijuna eura, a troškovi za programe i infrastrukturu od 10 do 220 milijuna eura. Na ovaj način kultura se koristi kao »izgovor« za provođenje promjena u nekoj sredini te pridonosi dugoročnom razvoju gradova.
Prednosti i mane
EPK ima i neke rizike, a odnose se na probleme organizacijske strukture i političku stabilnost. Maribor je, na primjer, ostao u dugovima, što je organizacijski problem. Prednosti EPK-a su: prilika da se grad obnovi (ne samo infrastrukturno, nego i psihološki), prilika za mijenjanje imidža grada, međusektorska suradnja, porast životnog standarda i nove mogućnosti zaposlenja, dugoročno ulaganje u napredak društva kroz kulturu.
NOVI LIST, 22.02.2014.
JUČER PREDSTAVLJEN U RIJECI
Za jačanje europskog kulturnog i kreativnog sektora predviđeno je 1,46 milijardi eura u sljedećih sedam godina – Kreativna Europa daje podršku i Europskim prijestolnicama kulture, a za tu titulu kandidirat će se i Rijeka
Na Filozofskom fakultetu u Rijeci jučer je predstavljen program »EU Kreativna Europa – potprogram Kultura i Europske prijestolnice kulture«, u organizaciji Deska Kreativne Europe Ministarstva kulture, Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci. »Kreativna Europa« je program Europske unije za kulturni i kreativni sektor od 2014. do 2020. godine, a cilj mu je jačanje europskog kulturnog i kreativnog sektora. Za tu svrhu predviđeno je 1,46 milijardi eura u sljedećih sedam godina.
Program potiče očuvanje i promociju europske jezične i kulturne raznolikosti i bogatstva, pridonosi ciljevima za održiv gospodarski rast, pomaže prilagodbi kulturnog i kreativnog sektora digitalnom razdoblju i globalizaciji, otvara međunarodne mogućnosti te pruža pristup novim tržištima i publici.
Riječ je o programu koji podržava projekte prekogranične suradnje, prijevode i promicanje književnih djela, izgradnju kapaciteta i profesionalno usavršavanje, distribuciju i prodaju audiovizualnih djela, filmske festivale i razvoj publike. Kreativna Europa daje podršku i Europskim prijestolnicama kulture.
Prestižna titula
Tijekom jučerašnjih izlaganja u Rijeci sudionici su se mogli upoznati s programom »Kreativna Europa« te s pisanjem i prijavljivanjem projekata potprograma »Kultura«, dok su primjere dobre prakse predstavili Marina Vicelja Matijašić s riječkog Filozofskog fakulteta, Davor Mišković iz »Drugog mora« i Sabina Salamon, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Niz korisnih informacija dali su i Ana Perišić Mijić i Mladen Špehar iz Deska Kreativne Europe.
Za širu javnost bilo je zanimljivo izlaganje Anere Stopfer iz Službe za međunarodne kulturne odnose Ministarstva kulture, koja je predstavila projekt »Europska prijestolnica kulture 2020. – Hrvatska i Irska«. Kao što je poznato, za ovu prestižnu titulu kandidirat će se i Rijeka, a 2016. godine bit će poznato koji će od hrvatskih gradova biti Europska prijestolnica kulture. Natječaj Ministarstva kulture raspisuje se početkom svibnja ove godine, a procedura uključuje dvije natječajne faze – predizbornu i izbornu. Izborno povjerenstvo je nezavisno tijelo i lobiranje nije dopušteno.
Kako je podsjetila Stopfer, EPK je vrlo ambiciozan projekt koji osigurava najveću vidljivost na karti europskih kulturnih događanja. Zahtijeva i značajna financijska ulaganja – operativni troškovi kreću se između 15 i 100 milijuna eura, a troškovi za programe i infrastrukturu od 10 do 220 milijuna eura. Na ovaj način kultura se koristi kao »izgovor« za provođenje promjena u nekoj sredini te pridonosi dugoročnom razvoju gradova.
Prednosti i mane
EPK ima i neke rizike, a odnose se na probleme organizacijske strukture i političku stabilnost. Maribor je, na primjer, ostao u dugovima, što je organizacijski problem. Prednosti EPK-a su: prilika da se grad obnovi (ne samo infrastrukturno, nego i psihološki), prilika za mijenjanje imidža grada, međusektorska suradnja, porast životnog standarda i nove mogućnosti zaposlenja, dugoročno ulaganje u napredak društva kroz kulturu.
Kim CUCULIĆ
NOVI LIST, 22.02.2014.