Novi list - Kultura i gromače mogu zajedno
CRES U PILOT PROJEKTU ▪ POLITIKA LOKALNOG RAZVOJA NA TEMELJU KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE
RUKU POD RUKU
Kultura i gromače mogu zajedno
Pilot-projekt Ministarstva kulture i Vijeća Europe napravljen za otok Cres ima cilj artikulaciju politike očuvanja, rehabilitacije i revalorizacije baštine kao temelja lokalnog razvoja.
U Društvu arhitekata Zagreba održana je javna rasprava na temu »Politika lokalnog razvoja na temelju kulturne i prirodne baštine« na kojoj su domaći i inozemni gosti raspravljali o problemima unutar uključenih sektora zaštite prostora, te modelima regionalnog i lokalnog razvoja na prikazanim primjerima projekata koji su u fazi razrade i onima na kojima su višegodišnji procesi u tijeku.
Iznimno bogatstvo
Povod tribine je predstavljanje zajedničkog Pilot-projekta Ministarstva kulture i Vijeća Europe razvijenog za područje otoka Cresa, a predstavljeni su i primjeri dobrih europskih praksi. Cilj je bio ukazati na opću važnost međusektorske suradnje na zajedničkom cilju očuvanja baštine, izvan uskog kruga konzervatora prirodne i kulturne baštine.
Raspravu je moderirala voditeljica Pilot-projekta lokalnog razvoja Vijeća Europe Anne Pisot, koja je kazala kako je ključno pitanje za sve koji se bave lokalnim razvojem artikulacija politike očuvanja, rehabilitacije i revalorizacije baštine kao temelja lokalnog razvoja.
»Naš je cilj stoga zajednički promisliti o ulozi baštine u lokalnom razvoju, o tome koji će biti naš zajednički jezik po pitanju lokalnog razvoja, čuti koje su to dobre prakse, razmisliti postoje li kontradikcije između konzervatorske politike s jedne i razvojne politike s druge strane, te ih pomiriti«, kazala je Pisot.
Pilot-projekt lokalnog razvoja »Otok Cres« predstavio je njegov voditelj Ugo Toić, od inicijative Vijeća Europe u sklopu Regionalnog programa za jugoistočnu Europu iz 2003., preko inicijative na nacionalnoj razini pokrenute 2008., pa do provedbe na području otoka Cresa započete u svibnju 2010.
»Cres je odabran zbog svoje iznimno bogate prirodne i kulturne baštine, a cilj je stvoriti dugoročni plan njegovog razvoja temeljenog na toj baštini«, kazao je Toić. Također je cilj utvrditi može li se ta ideja na nacionalnoj razini u Hrvatskoj institucionalizirati. Baština je dio dinamike teritorija i teško se može zaštititi i valorizirati izvan konteksta ukupnog razvoja – to je moguće jedino zajedničkom raspravom svih dionika – s aspekta baštine, turizma i poljoprivrede, poručio je Toić.
Loic Bidault iz Vijeća Europe govorio je o regionalnim parkovima prirode na francuskom primjeru, gdje se 48 parkova proteže na 15 posto francuskog državnog teritorija, a nastanjuje ih više od 3,5 milijuna ljudi. »Riječ je o konceptu »divljeg« parka, a izvorna je ideja razvijati ruralno nastanjena područja koja se odlikuju nacionalnim identitetom, s ciljem stvaranja nacionalnog brenda, kazao je Bidault. Temeljno je načelo tzv. participativna demokracija, odnosno uska suradnja svih sudionika, uključujući i lokalno stanovništvo«, napomenuo je.
Na primjeru francuskog Regionalnog parka prirode Loire-Anjou-Touraine, kojemu je ravnatelj, govorio je o primjerima međunarodnih suradnji, upravljanju kulturnom baštinom, komercijalizaciji proizvoda etiketom tradicionalne vještine Regionalnog parka prirode, programima edukacije o tradicijskim selima i održivom razvoju u školama i slično.
»Misija je zaštita prirodnih resursa, doprinos krajobraznom planiranju, kao i gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju te kvaliteti života, kao i bolje informiranje javnosti, a sve to provođenjem eksperimentalnih mjera«, kazao je Bidault.
Ksenija Petrić iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture govorila je o modelima, trendovima i hrvatskim iskustvima s aspekta razvoja parka prirode Lonjsko polje, a tribini je nazočio i stručnjak Vijeća Europe, konzervator arhitekt David Johnson.
Prigodna izložba
Sudionici su se složili da je kulturna baština izuzetno važna za očuvanje prirodne baštine, ali i kako je potrebno imati senzibilitet prema zaštiti prirode, odnosno da je u temeljenju lokalnog razvoja na baštini potrebno ostvariti suradnju između kulture i prirode, da moraju postojati akcijski planovi zaštite životinjskih vrsta za vrijeme trajanja obnove kulturne baštine. Važno je razgovarati o tome kako lokalna zajednica može artikulirati svoje potrebe i djelovati na projekte razvoja, također je jedan od zaključaka.
Projekt je javnosti predstavljen izložbom »Valorizacija graditeljske baštine otoka Cresa« Davida Johnsona koja je otvorena nakon tribine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. (Hina)
NOVI LIST, 06.11.2013.
RUKU POD RUKU
Kultura i gromače mogu zajedno
Pilot-projekt Ministarstva kulture i Vijeća Europe napravljen za otok Cres ima cilj artikulaciju politike očuvanja, rehabilitacije i revalorizacije baštine kao temelja lokalnog razvoja.
U Društvu arhitekata Zagreba održana je javna rasprava na temu »Politika lokalnog razvoja na temelju kulturne i prirodne baštine« na kojoj su domaći i inozemni gosti raspravljali o problemima unutar uključenih sektora zaštite prostora, te modelima regionalnog i lokalnog razvoja na prikazanim primjerima projekata koji su u fazi razrade i onima na kojima su višegodišnji procesi u tijeku.
Iznimno bogatstvo
Povod tribine je predstavljanje zajedničkog Pilot-projekta Ministarstva kulture i Vijeća Europe razvijenog za područje otoka Cresa, a predstavljeni su i primjeri dobrih europskih praksi. Cilj je bio ukazati na opću važnost međusektorske suradnje na zajedničkom cilju očuvanja baštine, izvan uskog kruga konzervatora prirodne i kulturne baštine.
Raspravu je moderirala voditeljica Pilot-projekta lokalnog razvoja Vijeća Europe Anne Pisot, koja je kazala kako je ključno pitanje za sve koji se bave lokalnim razvojem artikulacija politike očuvanja, rehabilitacije i revalorizacije baštine kao temelja lokalnog razvoja.
»Naš je cilj stoga zajednički promisliti o ulozi baštine u lokalnom razvoju, o tome koji će biti naš zajednički jezik po pitanju lokalnog razvoja, čuti koje su to dobre prakse, razmisliti postoje li kontradikcije između konzervatorske politike s jedne i razvojne politike s druge strane, te ih pomiriti«, kazala je Pisot.
Pilot-projekt lokalnog razvoja »Otok Cres« predstavio je njegov voditelj Ugo Toić, od inicijative Vijeća Europe u sklopu Regionalnog programa za jugoistočnu Europu iz 2003., preko inicijative na nacionalnoj razini pokrenute 2008., pa do provedbe na području otoka Cresa započete u svibnju 2010.
»Cres je odabran zbog svoje iznimno bogate prirodne i kulturne baštine, a cilj je stvoriti dugoročni plan njegovog razvoja temeljenog na toj baštini«, kazao je Toić. Također je cilj utvrditi može li se ta ideja na nacionalnoj razini u Hrvatskoj institucionalizirati. Baština je dio dinamike teritorija i teško se može zaštititi i valorizirati izvan konteksta ukupnog razvoja – to je moguće jedino zajedničkom raspravom svih dionika – s aspekta baštine, turizma i poljoprivrede, poručio je Toić.
Loic Bidault iz Vijeća Europe govorio je o regionalnim parkovima prirode na francuskom primjeru, gdje se 48 parkova proteže na 15 posto francuskog državnog teritorija, a nastanjuje ih više od 3,5 milijuna ljudi. »Riječ je o konceptu »divljeg« parka, a izvorna je ideja razvijati ruralno nastanjena područja koja se odlikuju nacionalnim identitetom, s ciljem stvaranja nacionalnog brenda, kazao je Bidault. Temeljno je načelo tzv. participativna demokracija, odnosno uska suradnja svih sudionika, uključujući i lokalno stanovništvo«, napomenuo je.
Na primjeru francuskog Regionalnog parka prirode Loire-Anjou-Touraine, kojemu je ravnatelj, govorio je o primjerima međunarodnih suradnji, upravljanju kulturnom baštinom, komercijalizaciji proizvoda etiketom tradicionalne vještine Regionalnog parka prirode, programima edukacije o tradicijskim selima i održivom razvoju u školama i slično.
»Misija je zaštita prirodnih resursa, doprinos krajobraznom planiranju, kao i gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju te kvaliteti života, kao i bolje informiranje javnosti, a sve to provođenjem eksperimentalnih mjera«, kazao je Bidault.
Ksenija Petrić iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture govorila je o modelima, trendovima i hrvatskim iskustvima s aspekta razvoja parka prirode Lonjsko polje, a tribini je nazočio i stručnjak Vijeća Europe, konzervator arhitekt David Johnson.
Prigodna izložba
Sudionici su se složili da je kulturna baština izuzetno važna za očuvanje prirodne baštine, ali i kako je potrebno imati senzibilitet prema zaštiti prirode, odnosno da je u temeljenju lokalnog razvoja na baštini potrebno ostvariti suradnju između kulture i prirode, da moraju postojati akcijski planovi zaštite životinjskih vrsta za vrijeme trajanja obnove kulturne baštine. Važno je razgovarati o tome kako lokalna zajednica može artikulirati svoje potrebe i djelovati na projekte razvoja, također je jedan od zaključaka.
Projekt je javnosti predstavljen izložbom »Valorizacija graditeljske baštine otoka Cresa« Davida Johnsona koja je otvorena nakon tribine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. (Hina)
NOVI LIST, 06.11.2013.