Veliki skok Hrvatske u programu Kreativna Europa (1.10.2015.)
U trenutku kada se čini da se europske zemlje po mnogim pitanjima razilaze, nedavna analiza Budimpeštanskog opservatorija (The Budapest Observatory), dokazuje da Kreativna Europa (2014.-2020.), program EU za kulturni i kreativni sektor, uspješno ostvaruje svoj glavni prioritet, a to je transnacionalna suradnja, pri čemu su hrvatski partneri ostvarili veliki skok naprijed.
Analizirajući rezultate druge godine programa Kreativna Europa, The Budapest Observatory se osvrnuo na tri tzv. platforme koje su u 2015. dobile potporu EU u iznosu od skoro milijun i po eura. Tri nositelja platformi, iz Nizozemske, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva, povezali su 37 partnera, pri čemu su se stvorile transnacionalne veze iz 33 europske zemlje. Vrijedi istaknuti da je Hrvatska zastupljena u dvije od tri dobitne platforme; tako je Oris - Kuća arhitekture u konzorciju partnera arhitektonske platforme Future Architecture, a Udruga za promicanje kultura Kulturtreger i Hrvatsko društvo pisaca partneri su u književnoj platformi Literary Europe Live.
Što se tiče kategorije europskih projekata suradnje, The Budapest Observatory analizirao je dosadašnjih 784 transnacionalnih veza koje su ostvarene putem njih, kao i putem osam do sada podržanih platformi. Osim što povlače najveći iznos, organizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva su i najpoželjniji partneri u projektima. Iz istočnog dijela Europe, najpoželjniji partneri u projektima su poljske kulturne organizacije, iza kojih slijede slovenski i hrvatski partneri, na visokom devetom mjestu u analizi svih zemalja članica Kreativne Europe.
Ovi podaci dobivaju dodatno značenje kada ih se usporedi s podacima iz prethodnog razdoblja, prvih pet godina (2007.- 2011.) programa Kultura (2007. – 2013.) koje čuva The Budapest Observatory. U tom razdoblju identificirane su 1982 bilateralne poveznice u projektima suradnje. Tada su najpoželjniji partneri bile njemačke kulturne institucije, a koncentracija institucija se povećala pri vrhu, 37 posto projekata je iz istih pet zemalja u 2014. - 2015. (u usporedbi s 32 posto iz prethodno navedenog razdoblja.) Najveće promjene su se dogodile na istoku EU, Hrvatska se katapultirala na 9. mjesto s prijašnjeg 21. mjesta; u posljednje dvije godine 3,8 posto projektnih partnera dolazi iz Hrvatske, što je dvostruko više od prethodnih 1,9 posto. Susjedne Bugarska i Rumunjska imaju suprotan trend, pa je tako Bugarska sa 19. pala na 29. mjesto, a Rumunjska sa 9. na 23. mjesto.
Hrvatsku su u prethodno analiziranom razdoblju (2007.- 2011.) najviše u svoje projekte pozivale Austrija, Slovenija i Italija, dok u razdoblju 2014. - 2015. pozivima prednjače Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. U cjelini, u prvih pet godina programa Kultura ostvareno je 2.5 puta više transnacionalnih veza nego u prve dvije godine programa Kreativna Europa, no podaci za Hrvatsku su gotovo jednaki: u prvom analiziranom razdoblju 38 hrvatskih institucija apsorbirano je u europske projekte, a u drugom je 30 hrvatskih institucija sudjelovalo u projektima Kreativne Europe. Uz susjednu Sloveniju, ni jedna druga zemlja na jugoistoku Europe nije uspjela izgraditi tako održive europske veze.
Čestitamo svim hrvatskim sudionicima na dosadašnjem uspjehu u europskim programima, a Ministarstvo kulture i Desk Kreativne Europe će im i nadalje pružati svu logističku i financijsku podršku.
Cjelovita analiza The Budapest Observatory može se pogledati ovdje.
Analizirajući rezultate druge godine programa Kreativna Europa, The Budapest Observatory se osvrnuo na tri tzv. platforme koje su u 2015. dobile potporu EU u iznosu od skoro milijun i po eura. Tri nositelja platformi, iz Nizozemske, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva, povezali su 37 partnera, pri čemu su se stvorile transnacionalne veze iz 33 europske zemlje. Vrijedi istaknuti da je Hrvatska zastupljena u dvije od tri dobitne platforme; tako je Oris - Kuća arhitekture u konzorciju partnera arhitektonske platforme Future Architecture, a Udruga za promicanje kultura Kulturtreger i Hrvatsko društvo pisaca partneri su u književnoj platformi Literary Europe Live.
Što se tiče kategorije europskih projekata suradnje, The Budapest Observatory analizirao je dosadašnjih 784 transnacionalnih veza koje su ostvarene putem njih, kao i putem osam do sada podržanih platformi. Osim što povlače najveći iznos, organizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva su i najpoželjniji partneri u projektima. Iz istočnog dijela Europe, najpoželjniji partneri u projektima su poljske kulturne organizacije, iza kojih slijede slovenski i hrvatski partneri, na visokom devetom mjestu u analizi svih zemalja članica Kreativne Europe.
Ovi podaci dobivaju dodatno značenje kada ih se usporedi s podacima iz prethodnog razdoblja, prvih pet godina (2007.- 2011.) programa Kultura (2007. – 2013.) koje čuva The Budapest Observatory. U tom razdoblju identificirane su 1982 bilateralne poveznice u projektima suradnje. Tada su najpoželjniji partneri bile njemačke kulturne institucije, a koncentracija institucija se povećala pri vrhu, 37 posto projekata je iz istih pet zemalja u 2014. - 2015. (u usporedbi s 32 posto iz prethodno navedenog razdoblja.) Najveće promjene su se dogodile na istoku EU, Hrvatska se katapultirala na 9. mjesto s prijašnjeg 21. mjesta; u posljednje dvije godine 3,8 posto projektnih partnera dolazi iz Hrvatske, što je dvostruko više od prethodnih 1,9 posto. Susjedne Bugarska i Rumunjska imaju suprotan trend, pa je tako Bugarska sa 19. pala na 29. mjesto, a Rumunjska sa 9. na 23. mjesto.
Hrvatsku su u prethodno analiziranom razdoblju (2007.- 2011.) najviše u svoje projekte pozivale Austrija, Slovenija i Italija, dok u razdoblju 2014. - 2015. pozivima prednjače Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. U cjelini, u prvih pet godina programa Kultura ostvareno je 2.5 puta više transnacionalnih veza nego u prve dvije godine programa Kreativna Europa, no podaci za Hrvatsku su gotovo jednaki: u prvom analiziranom razdoblju 38 hrvatskih institucija apsorbirano je u europske projekte, a u drugom je 30 hrvatskih institucija sudjelovalo u projektima Kreativne Europe. Uz susjednu Sloveniju, ni jedna druga zemlja na jugoistoku Europe nije uspjela izgraditi tako održive europske veze.
Čestitamo svim hrvatskim sudionicima na dosadašnjem uspjehu u europskim programima, a Ministarstvo kulture i Desk Kreativne Europe će im i nadalje pružati svu logističku i financijsku podršku.
Cjelovita analiza The Budapest Observatory može se pogledati ovdje.