Tri mađarska grada za titulu Europske prijestolnice kulture 2023. (7.3.2018.)
Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka predložilo je mađarske gradove Debrecin, Jura (Győr) i Vesprim za ulazak u završni krug za dobivanje titule Europske prijestolnice kulture 2023. godine. Preporuka je donesena na trodnevnom sastanku u Budimpešti, gdje je Povjerenstvo odlučivalo o prijavama sedam konkurentskih gradova. Ući u završni krug za naslov Europske prijestolnice kulture znači kulturne, ekonomske i društvene koristi za odabrane gradove pod pretpostavkom da je njihova ponuda dijelom dugoročne razvojne strategije usmjerene na kulturu.
Nakon što mađarske nadležne vlasti usvoje preporuke Povjerenstva, odabrani će gradovi do jeseni morati završiti svoje prijave. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka ponovno će se susresti u Budimpešti krajem 2018. godine kako bi donijeli konačnu preporuku koji bi mađarski grad trebao postati Europskom prijestolnicom kulture 2023. Mađarska će 2023. godine drugi put biti domaćin Europske prijestolnice kulture, nakon Pečuha, koji je ponio naslov u 2010. godini.
Mađarska je u veljači 2017. godine raspisala natječaj za gradove zainteresirane za naslov Europske prijestolnice kulture 2023. Prijavilo se čak sedam mađarskih gradova: Debrecin, Eger, Gedlov, Jura (Győr), Stolni Biograd (Székesfehérvár), Sambotel (Szombathely) i Vesprim. Prijave je pregledalo Povjerenstvo sastavljeno od 12 nezavisnih stručnjaka od kojih je deset imenovala Europska komisija, a dva mađarske nadležne vlasti.
Inicijativa Europske prijestolnice kulture pokrenuta je 1985. godine i razvila se u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te u jednu od najpoznatijih i najcjenjenijih aktivnosti Europske unije. Cilj je ove inicijative Europljanima pružiti priliku da nauče više o međusobnim kulturama, da uđu u međukulturni dijalog i da uživaju u zajedničkoj povijesti i zajedničkim vrijednostima, drugim riječima: da osjete pripadnost europskoj zajednici. Proces odabira Europske prijestolnice kulture odvija se u dva kruga: nakon predizbornog kruga objavljuje se lista gradova koji ulaze u završni krug. U konačnom odabiru Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka preporučuje jedan grad za naslov, koji potom službeno potvrđuje dotična država. Glavni kriterij odabira grada jest dobro pripremljen kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom, koja potiče sudjelovanje stanovnika grada, dionika i susjedstva te privlači posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan utjecaj i mora pridonositi dugoročnom razvitku grada, a gradovi moraju dokazati podršku lokalnih vlasti i operativne kapacitete za provođenje projekta.
Ove godine naslov Europske prijestolnice kulture nose Leeuwarden (NL) i Valletta (MT), u 2019. naslov će ponijeti Matera (IT) i Plovdiv (BG), u 2020. Rijeka (HR) i Galway (IE), u 2021. Elefsina (EL), Temišvar (RO) i Novi Sad (RS), a u 2022. Kaunas (LT) i Esch-sur-Alzette (LU).
Europska prijestolnica kulture pridonosi inicijativi Europska godina kulturne baštine 2018. slavljenjem velikih europskih dostignuća u umjetnosti, zajedničke tradicije i vrijednosti. Europske prijestolnice kulture i Europska godina kulturne baštine jedinstvene su prilike za očuvanje i promicanje europske kulturne raznolikosti, isticanje zajedničkih vrijednosti i poticanje doprinosa kulture europskim društvima i gospodarstvima.
Nakon što mađarske nadležne vlasti usvoje preporuke Povjerenstva, odabrani će gradovi do jeseni morati završiti svoje prijave. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka ponovno će se susresti u Budimpešti krajem 2018. godine kako bi donijeli konačnu preporuku koji bi mađarski grad trebao postati Europskom prijestolnicom kulture 2023. Mađarska će 2023. godine drugi put biti domaćin Europske prijestolnice kulture, nakon Pečuha, koji je ponio naslov u 2010. godini.
Mađarska je u veljači 2017. godine raspisala natječaj za gradove zainteresirane za naslov Europske prijestolnice kulture 2023. Prijavilo se čak sedam mađarskih gradova: Debrecin, Eger, Gedlov, Jura (Győr), Stolni Biograd (Székesfehérvár), Sambotel (Szombathely) i Vesprim. Prijave je pregledalo Povjerenstvo sastavljeno od 12 nezavisnih stručnjaka od kojih je deset imenovala Europska komisija, a dva mađarske nadležne vlasti.
Inicijativa Europske prijestolnice kulture pokrenuta je 1985. godine i razvila se u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te u jednu od najpoznatijih i najcjenjenijih aktivnosti Europske unije. Cilj je ove inicijative Europljanima pružiti priliku da nauče više o međusobnim kulturama, da uđu u međukulturni dijalog i da uživaju u zajedničkoj povijesti i zajedničkim vrijednostima, drugim riječima: da osjete pripadnost europskoj zajednici. Proces odabira Europske prijestolnice kulture odvija se u dva kruga: nakon predizbornog kruga objavljuje se lista gradova koji ulaze u završni krug. U konačnom odabiru Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka preporučuje jedan grad za naslov, koji potom službeno potvrđuje dotična država. Glavni kriterij odabira grada jest dobro pripremljen kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom, koja potiče sudjelovanje stanovnika grada, dionika i susjedstva te privlači posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan utjecaj i mora pridonositi dugoročnom razvitku grada, a gradovi moraju dokazati podršku lokalnih vlasti i operativne kapacitete za provođenje projekta.
Ove godine naslov Europske prijestolnice kulture nose Leeuwarden (NL) i Valletta (MT), u 2019. naslov će ponijeti Matera (IT) i Plovdiv (BG), u 2020. Rijeka (HR) i Galway (IE), u 2021. Elefsina (EL), Temišvar (RO) i Novi Sad (RS), a u 2022. Kaunas (LT) i Esch-sur-Alzette (LU).
Europska prijestolnica kulture pridonosi inicijativi Europska godina kulturne baštine 2018. slavljenjem velikih europskih dostignuća u umjetnosti, zajedničke tradicije i vrijednosti. Europske prijestolnice kulture i Europska godina kulturne baštine jedinstvene su prilike za očuvanje i promicanje europske kulturne raznolikosti, isticanje zajedničkih vrijednosti i poticanje doprinosa kulture europskim društvima i gospodarstvima.