O romanu Ödöna von Horvátha u Daruvaru (Bjelovarsko-bilogorska) 4. prosinca 2017.
Radionica Ivane Perice Mladež bez boga, gostovala je 4. prosinca 2017. godine u Ekonomskoj i turističkoj školi u Daruvaru. Prisustvovalo je 15 učenika od 16 do 18 godina te profesorica Lovorka Levak. Izvedba radionice najavljena je mjesec dana unaprijed kako bi se učenici mogli pripremiti za sudjelovanje u raspravama i rješavanju zadataka.
Na početku radionice Ivana Perica predstavila je program Ruksak (pun) kulture i govorila o nužnosti čitanja i redovite zajedničke rasprave o pročitanim tekstovima (npr., u okviru književnog kluba) te je zatim predstavila svoju radionicu inspiriranu romanom Ödöna von Horvátha iz 1937. godine, Mladež bez boga.
Radionica je osmišljena da se kroz raspravu razvija kritičko mišljenje kod učenika. Rasprava o romanu otvorena je sažetom rekonstrukcijom ključnih sekvenci radnje, iz kojih su izlučeni i glavni motivi romana, a koji sadržavaju snažnu simboliku. Roman je analiziran ne samo pomoću motivske analize, nego su učenici dobro razumjeli i društvenu kritiku te povijesni kontekst nastanka romana, koji su aktualizirali preko suvremenih problema u društvu kao što su: narušen autoritet profesorske profesije i autonomije odgojno-obrazovnog procesa u koji zadiru mediji, izvanškolski društveni odnosi i politika.
Profesorica Lovorka Levak također se povremeno uključivala u raspravu, ali više kao ravnopravni sudionik radionice nego kao predmetni nastavnik, što je doprinijelo atmosferi „diskusije“ i zaobišlo dojam „nastave“.
.JPG)
.JPG)
Na početku radionice Ivana Perica predstavila je program Ruksak (pun) kulture i govorila o nužnosti čitanja i redovite zajedničke rasprave o pročitanim tekstovima (npr., u okviru književnog kluba) te je zatim predstavila svoju radionicu inspiriranu romanom Ödöna von Horvátha iz 1937. godine, Mladež bez boga.
Radionica je osmišljena da se kroz raspravu razvija kritičko mišljenje kod učenika. Rasprava o romanu otvorena je sažetom rekonstrukcijom ključnih sekvenci radnje, iz kojih su izlučeni i glavni motivi romana, a koji sadržavaju snažnu simboliku. Roman je analiziran ne samo pomoću motivske analize, nego su učenici dobro razumjeli i društvenu kritiku te povijesni kontekst nastanka romana, koji su aktualizirali preko suvremenih problema u društvu kao što su: narušen autoritet profesorske profesije i autonomije odgojno-obrazovnog procesa u koji zadiru mediji, izvanškolski društveni odnosi i politika.
Profesorica Lovorka Levak također se povremeno uključivala u raspravu, ali više kao ravnopravni sudionik radionice nego kao predmetni nastavnik, što je doprinijelo atmosferi „diskusije“ i zaobišlo dojam „nastave“.